Mitohondrij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stanične strukture
Mitohondrij
Plazmatska membrana
Jezgra
Jezgrica
Mitohondrij
Kloroplast
Endoplazmatski retikulum
Golgijev aparat
Lizosom
Peroksisom
Vakuole
Ribosomi
Citosol
Citoskelet
Stanična stijenka

Mitohondrij je stanična organela eukariotskih stanica koja služi kao izvor stanične energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline (Krebsovog ciklusa) kao i mjesto stvaranja adenozin trifosfata elektronskim transportom i oksidativnom fosforilacijom. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 µm i dugi od 5 do 10 µm,zbog čega nisu vidljivi pod svjetlosnim mikroskopom. Svojim izgledom podsjećaju na bakterije, međutim radi se zapravo o naglašeno pokretnim i plastičnim organelama, koje stalno mijenjaju svoj oblik, pri čemu dolazi čak i do međusobnog spajanja i ponovnog razdvajanja. Sastoji se od dvije visoko specijalizirane membrane, od kojih je vanjska relativno napeta i omeđuje prostor između vanjske i unutrašnje membrane,tkz. intramembranski prostor, a unutrašnja membrana je naborana kako bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja ATP-a, ona omeđuje matriks. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNA kao i prokarioti. Stanica sadrži veći broj mitohondrija, ovisno o njezinoj funkciji, a svojstven je za pojedinu vrstu stanice. U stanice s najvećim brojem mitohondrija ubrajaju se stanice jetre, one ih sadrže oko 2,500.


P biology.png Nedovršeni članak Mitohondrij koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.