Ribosomi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stanične strukture
Ribosomi
Plazmatska membrana
Jezgra
Jezgrica
Mitohondrij
Kloroplast
Endoplazmatski retikulum
Golgijev aparat
Lizosom
Peroksisom
Vakuole
Ribosomi
Citosol
Citoskelet
Stanična stijenka

Ribosom je organel koji se nalazi u osnovnoj tvari stanice. Sastoji se od bjelančevina i rRNA, a služi prevođenju genetske upute koja dolazi u obliku glasničke RNA (mRNA) u polipeptidni lanac (npr. bjelančevinu). Na njima se odvija sinteza proteina koje grade aminokiseline koje dovode transportne ili tRNA. Kako nastaju po DNA, proteini su jedinstveni za svako živo biće.Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice - velike i male. Kod eukariota su 80'S (Svedberg, sedimentacijski koeficijent, 1S= 10¯¹³s), osim u mitohondriju i kloroplastu 70'S zbog njihovog evolucijskog nastanka. Kod prokariota su 70'S.

Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak nm. Neki su vezani za endoplazmatski retikulum (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u staničnu membranu, a neki slobodno plivaju u citoplazmi i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.


Literatura[uredi VE | uredi]


P biology.png Nedovršeni članak Ribosomi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.