Mladá Boleslav

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mladá Boleslav
Dvorac Mladá Boleslav
Zastava Grb
Grb grada Mladá Boleslav
Položaj Mladá Boleslav na karti Češke
Koordinate: 50°24′N 14°54′E / 50.4°N 14.9°E / 50.4; 14.9Koordinate: 50°24′N 14°54′E / 50.4°N 14.9°E / 50.4; 14.9
Država Flag of the Czech Republic.svg Češka
Pokrajina Središnja Češka
Površina 28.89 km2
Nadmorska visina 235 m
Stanovništvo 50.000 (2006.)
Poštanski broj 293 01
Službena stranica www.mb-net.cz
Karta
Mladá Boleslav na karti Češka
Mladá Boleslav
Mladá Boleslav

Položaj grada na karti Češke

Mladá Boleslav je grad u srednjočeškom kraju u Češkoj. Udaljen je otprilike 50 km sjeveroistočno od Praga, s kojim je spojen magistralom za motorna vozila R10.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima iz 2006. godine grad ima 50.000 stanovnika [1]. Susjedno mjesto Kosmonosi spojeno je sa gradem.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mladu Boleslav osnovao je Boleslav II. kao grad nazvan Novi ili Mladi Boleslav u drugoj polovini 10. stoljeća. U srednjem vijeku gradom su vladali gospoda iz Mihalovica, a onda Krajiri iz Krajka. Godine 1600 cezar Rudolf II. proglasio je Mladu Boleslav kraljevskim gradom. Od 15. do 17. stoljeća gradom upravljaju husiti, posebno jaki bili su „Ujedinjena braća”. Grad se zato nazivalo i „Brat Rima”. Tridesetogodišnji rat je ostavio mnogo negativnih posljedica, između ostalog srušen je i gradski dvorac. Ponovno se rascvjetao razvojem industrije. Od početka 20. stoljeća brzo su izgrađene nove četvrti i grad se značajno širio izvan granice prvobitnih građevina, koja je na sjevernoj strani završavala negdje kod današnje Jaselske i Dukelske ulice. Godine 1905. osnovana je tvornica bicikla "Slavia", koja je vrlo brzo prerasla u tvornicu za motore i konačno i tvornica automobila Laurin & Klement, danas Škoda Auto. Urbanistički plan modernog industrijskog mjesta stvorio je svojim regulacijskim planom arhitekt František Janda. Dana 9. svibnja 1945. oko 10. sati nekoliko sovjetskih letjelica preletjelo je iznad Mlade Boleslav, koja je do tog vremena još uvijek bila pod kontrolom njemačkog Wehrmachta i grad je tako postao posljednje europsko mjesto bombardirano u Drugom svjetskom ratu; paradoks je što se to dogodilo nekoliko sati nakon službenog završetka rata. Prema nekim od svjedoka događaja letjelice su imale na sebi crvenu zvjezdu, no ipak se nije uspjelo sa sigurnošću dokazati, da su stvarno pripadala sovjetskoj voojsci. Prilikom bombardiranja poginulo je oko 150 Čeha i više od 300 pripadnika njemačke vojske.

Izvor[uredi VE | uredi]