Tridesetogodišnji rat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tridesetogodišnji rat
Schlacht von Zablat Hogenbersche Geschichtsblätter.JPG
Bitka za Sablat 1619.
Nadnevak 1618. - 1648.
Lokacija Europa (uglavnom današnja Njemačka)
Ishod Vestfalski mir
Sukobljeni
Prinsenvlag.svg Ujedinjene provincije
Flag of Sweden.svg Kraljevina Švedska
Flag of Bohemia.svg Bohemija
Flag of Denmark.svg Danska-Norveška
Pavillon royal de France.svg Kraljevina Francuska
Flag of Electoral Saxony.svg Saksonija
Flag of England.svg Engleska
Flag of the Ottoman Empire (1453-1517).svg Otomansko carstvo
Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg Sveto Rimsko Carstvo
Flag of Cross of Burgundy.svg Kraljevina Španjolska
Flag of Denmark.svg Danska-Norveška
Vođe
Prinsenvlag.svg Maurice od Nassaua, princ od Orangea
Flag of Sweden.svg Gustav II. Adolf
Flag of Bohemia.svg Friedrich V.
Flag of Denmark.svg Christian IV. Danski
Pavillon royal de France.svg Luj XIII., kralj Francuske
Flag of Electoral Saxony.svg Bernard od Saxe-Weimara
Flag of England.svg George Villiers, 1. vojvoda od Buckinghama
Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg Albrecht von Wallenstein
Flag of Cross of Burgundy.svg Filip IV., španjolski kralj

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. prvenstveno u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi glavni akteri su bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat koji je uključivao većinu tadašnje Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.

Rat je započeo u Češkoj Praškom defenestracijom 23. svibnja 1618. kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali. Godine 1619. umro je car Matija bez djece, ali prethodno je imenovao Ferdinanda Štajerskog za svog nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik školovan kod isusovaca koji je htio ponovno ojačati katolicizam u tadašnjem carstvu, zbog čega je bio nepopularan u tada kalvinističkoj Češkoj. To je bio povod početku Tridesetogodišnjeg rata.

Ovaj rat najčešće se dijeli u četiri razdoblja: Češka pobuna, Danska intervencija, Švedska intervencija i Francuska intervencija.

Hrvatsko konjaništvo pod zapovjedništvom carskog generala Albrechta von Wallensteina zapaženo je kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Posebno presudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena.

Češka pobuna[uredi VE | uredi]

Danska intervencija[uredi VE | uredi]

Švedska intervencija[uredi VE | uredi]

Francuska intervencija[uredi VE | uredi]

Westfalski mir[uredi VE | uredi]

Westfalski mir značio je završetak Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) u kojem su se sukobili katolici i protestanti. Potpisan je 1648. godine odmah po završetku rata između njemačkog cara i Francuske te između cara i Švedske. Nizozemska i Švicarska dobile su time potpunu samostalnost. Od potpisivanja mira država se više nije miješala u vjerska pitanja.

Nizozemska i Švicarska dobile su potpunu samostalnost, od potpisivanja mira država se više nije miješala u vjerska pitanja. U Svetom Rimskom Carstvu car je dobio samo formalni reprezentativni karakter. Češko plemstvo je bilo poraženo, a Češka je izgubila status kakav je ranije imala u sklopu zemalja kojima su vladali Habsburgovci.


Miecze.svg Nedovršeni članak Tridesetogodišnji rat koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.