Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat
Bitka za Sablat 1619.
Datum 1618. - 1648. Lokacija Europa (uglavnom današnja Njemačka) Ishod Vestfalski mir
Sukobljeni
Ujedinjene provincije Kraljevina Švedska Bohemija Danska-Norveška Kraljevina Francuska Saksonija Engleska Otomansko carstvo	Sveto Rimsko Carstvo Kraljevina Španjolska Danska-Norveška
Vođe
Maurice od Nassaua, princ od Orangea Gustav II. Adolf Friedrich V. Christian IV. Danski Luj XIII., kralj Francuske Bernard od Saxe-Weimara George Villiers, 1. vojvoda od Buckinghama	Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva Albrecht von Wallenstein Filip IV., španjolski kralj

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. prvenstveno u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi glavni akteri su bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat koji je uključivao većinu tadašnje Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.

Rat je započeo u Češkoj Praškom defenestracijom 23. svibnja 1618. kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali. Godine 1619. umro je car Matija bez djece, ali prethodno je imenovao Ferdinanda Štajerskog za svog nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik školovan kod isusovaca koji je htio ponovno ojačati katolicizam u tadašnjem carstvu, zbog čega je bio nepopularan u tada kalvinističkoj Češkoj. To je bio povod početku Tridesetogodišnjeg rata.

Ovaj rat najčešće se dijeli u četiri razdoblja: Češka pobuna, Danska intervencija, Švedska intervencija i Francuska intervencija.

Hrvatsko konjaništvo pod zapovjedništvom carskog generala Albrechta von Wallensteina zapaženo je kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Posebno presudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena.

Westfalski mir

Westfalski mir značio je završetak Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) u kojem su se sukobili katolici i protestanti. Potpisan je 1648. godine odmah po završetku rata između njemačkog cara i Francuske te između cara i Švedske. Nizozemska i Švicarska dobile su time potpunu samostalnost. Od potpisivanja mira država se više nije miješala u vjerska pitanja.

Nizozemska i Švicarska dobile su potpunu samostalnost, od potpisivanja mira država se više nije miješala u vjerska pitanja. U Svetom Rimskom Carstvu car je dobio samo formalni reprezentativni karakter. Češko plemstvo je bilo poraženo, a Češka je izgubila status kakav je ranije imala u sklopu zemalja kojima su vladali Habsburgovci.

Nedovršeni članak Tridesetogodišnji rat koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.