Češka

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Češka. Za druga značenja, pogledajte Češka (razdvojba).

Češka Republika Česká Republika
Zastava Grb
Geslo Pravda vítězí (češki: "Istina pobjeđuje")
Himna Kde domov můj
Glavni grad	Prag
Službeni jezik	češki
Vlada
- Predsjednik	Václav Klaus
- Predsjednik Vlade	Jan Fischer
Neovisnost	Podjelom Čehoslovačke 1. siječnja 1993.
Površina	114. po veličini
- ukupno	78.866 km²
- % vode	2 %
Stanovništvo	78. po veličini
- ukupno (2003)	10.249.216
- gustoća	130/km²
BDP (PKM)	procjena 2006.
- ukupno	204.4 milijardi $ (46.)
- po stanovniku	20,000 $ (37.)
Valuta	češka kruna (100 halera)
Pozivni broj	+420
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.cz

Republika Češka (češki: Česká Republika) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad Češke je Prag. Današnja Češka sastoji se od dvije povijesne regije, Češke i Moravske, te dijela treće povijesne regije, Šleske.

Češko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim međunarodnim situacijama osim službenih dokumenata kao engleski naziv države treba koristiti Czechia [1], [2], ali u svijetu se i dalje koristi naziv "Czech Republic".

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Pokrajine 4 Zemljopis 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Stanovništvo 8 Kultura 8.1 Književnici 8.2 Skladatelji 9 Državni blagdani (neradni dani) 10 Vanjske poveznice 10.1 Ostali projekti

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Češke

Češka se pojavila krajem 9. stoljeća, kad se ujedinila pod dinastijom Přemyslovci.

Češko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je važna lokalna sila, ali njegova je moć opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao što su bili Husitski ratovi u 15. stoljeću i Tridesetogodišnji rat u 17. stoljeću.

Kasnije je Češka potpala pod kuću Habsburg i postala dio Austro-Ugarske.

Austro-Ugarska je propala u prvom svjetskom ratu, a Česi i susjedni Slovaci ujedinili su se 1918. godine u neovisnu republiku Čehoslovačku. Ta je nova država imala znatnu njemačku manjinu u Sudetima, pa se Čehoslovačka raspala kada je Njemačka pripojila Sudete 1938. godine i kada je Slovačka postala neovisna zemlja.

Ostatak Češke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci 1939. godine. Okupaciji je pridonio domaći kvisling Emil Hacha.

Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1945. godine, pa nadalje.

Kad su češki politički vođe pokušali liberalizirati vlast tijekom "Praškog proljeća", vojska Varšavskog pakta okupirala je zemlju 1968. godine.

Čehoslovačka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u mirnoj "Baršunastoj revoluciji". Zatim se 1. siječnja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i Slovačku.

Češka je 1999. godine postala članica saveza NATO, a članica Europske unije postala je 1. svibnja 2004. godine.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Češke

Prema ustavu, Češka je parlamentarna demokracija, a šef države je predsjednik, kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.

Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce Ustavnog suda, raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone.

Osim toga, predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.

Češka ima dvodomni parlament sa Zastupničkim domom (Poslanecká sněmovna) i Senatom (Senát). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasovanja u dva kruga.

Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.

[uredi] Pokrajine

Detaljniji članak o ovoj temi: Češke samoupravne pokrajine

Češka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavní město), ovdje označen zvjezdicom (*):

pokrajine		središte	stanovništvo (09/2006)
Prag (Praha) (A)			1 186 618
Središnja Češka (Středočeský kraj)(S)	Prag	1 171 200
Južna Češka (Jihočeský kraj) (C)	České Budějovice	630 063
Plzeňski kraj (Plzeňský kraj) (P)	Plzeň	553 896
Karlovarski kraj (Karlovarský kraj) (K)	Karlovy Vary	304 770
Ústečki kraj (Ústecký kraj) (U)	Ústí nad Labem	823 725
Liberečki kraj (Liberecký kraj) (L)	Liberec	430 285
Královéhradečki kraj (Královéhradecký kraj) (H)	Hradec Králové	549 620
Pardubički kraj (Pardubický kraj) (E)	Pardubice	507 425
Vysočina (J)	Jihlava	511 406
Južna Moravska (Jihomoravský kraj) (B)	Brno	1 132 350
Olomoučki kraj (Olomoucký kraj) (M)	Olomouc	639 857
Zlínski kraj (Zlínský kraj) (Z)	Zlín	589 975
Moravsko-šleski kraj (Moravskoslezský kraj) (T)	Ostrava	1 249 778

[uredi] Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Češke

Češki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okružena niskim planinama Krkonoše (u Sudeti), na kojima je i najviši vrh države, Snezka (1,602 m).

Moravska, istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu ali u njoj izvire i Odra.

Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: Sjeverno more, Baltičko more i Crno more.

Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji.

[uredi] Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Češke

Iako najstabilnija i najbogatija među bivšim zemljama Istočnog bloka, Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije.

Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od 2000. do 2001. godine zbog izvoza u Europsku uniju, pogotovo u Njemačku, te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.

U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.

Radi se na dovršenju privatizacije bankarstva, telekomunikacija i energetike, što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.

[uredi] Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Češke

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Češke

Većina stanovnika Češke (90,4%) su Česi, koji govore češki jezik, jedan od slavenskih jezika.

Ostale etničke skupine su Moravci (3,7%), Slovaci (2%), Nijemci, Romi, Mađari, Ukrajinci i Poljaci.

Granica između Češke i Slovačke otvorena je za građane bivše države Čehoslovačke.

Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva: katoličanstvo (27%), protestantizam (1%), češki husiti (1%), kao i mala židovska zajednica. Najviše stanovnika izjašnjava se kao ateisti (59%), a ostali se nisu izjasnili.

[uredi] Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Češke

[uredi] Književnici

• Karel Čapek
• Franz Kafka
• Jaroslav Hašek

[uredi] Skladatelji

• Bedřich Smetana
• Antonin Dvořak

[uredi] Državni blagdani (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Dan obnove neovisnosti Češke; Nova godina	Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok	Češka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Češko-Slovačke.
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Velikonoční pondělí	Dan nakon Uskrsa.
1. svibnja	Praznik rada	Svátek práce
8. svibnja	Dan oslobođenja	Den osvobození	Od 1945., kad je završio Drugi svjetski rat
5. srpnja	Dan Ćirila i Metoda	Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje	Godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo.
6. srpnja	Dan Jana Husa	Den upálení mistra Jana Husa	Vjerski reformator Jan Hus spaljen je 1415.
28. rujna	Dan sv. Vjenceslava (Dan češke državnosti)	Den české státnosti	Godine 935. sveti Vjenceslav, svetac zaštitnik Češke, pao je od bratove ruke.
28. listopada	Dan neovisne Čehoslovačke	Den vzniku samostatného československého státu	Čehoslovačka je stvorena 1918.
17. studenog	Dan borbe za slobodu i demokraciju	Den boje za svobodu a demokracii	U spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Bašunastu revoluciju.
24. prosinca	Badnjak	Štědrý den
25. prosinca	Božić	1. svátek vánoční
26. prosinca	Sveti Stjepan	2. svátek vánoční

[uredi] Vanjske poveznice

• Czech.cz - službeni portal Češke
• Úřad vlády - službena stranica vlade
• Pražský hrad - službena stranica predsjednika
• Poslanecká sněmovna - službena stranica Zastupničkog doma
• Senát - službena stranica Senata
• http://www.praguepost.com/ - novosti

[uredi] Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Češka
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Republika Češka
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Republike Češke