Mona Lisa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mona Lisa, by Leonardo da Vinci, from C2RMF retouched.jpg
Mona Lisa
Leonardo da Vinci, ca. 1503. - 1507.
uljle na drvu
76,8 × 53 cm
Louvre, Pariz
Portal: Likovna umjetnost

Mona Lisa (76,8 x 53 cm), ulje na drvetu, (proljeće 1503. - ljeto 1505.), muzej Louvre, Pariz, Leonardo da Vinci

Tradicionalno identificiranje nepotpisanog i nedatiranog portreta danas poznatog kao Lisa del Giocondo stavlja se osobi pod imenom Giorgio Vasari, čovjeku koji je bio važan biograf novovremenske povijesti umjetnosti iz 16. stoljeća.

Činjenica je da je Leonardo da Vinci, po svom povratku u Firencu, dakle u godinama između 1500. i 1506., nacrtao jedan portret Lise del Giocondo, žene firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Dalje biograf ustanovljava, da Leonardo još i nakon četiri godine nije dovršio portret u potpunosti. Leonardo također nije nikada predao nedovršenu sliku svom poslodavcu Francescu del Giocondu, već je zadržava kod sebe.

Kako jedino Vasari spominje ime Mona Lisa, mnogobrojni povjesničari sumnjaju u točnost imena i traže druge izvore. Tako se pretpostavlja da se radi o ljubavnici Giuliana de' Medicija, neka Pacificia Brandano ili jedna od priležnica Charlesa d' Amboise, ili čak i Isabella d' Este, Markiza od Mantove. Neki istraživači idu tako daleko, da tvrde kako nije uopće postojao model, već da je Leonardo naslikao idealnu ženu.

Neki čak i primjećuju da Mona Lisa sliči svom tvorcu (tj. njegovoj predodžbi samoportreta), da je sam sebe naslikao (puno je vjerojatnija u tom pogledu teorija da je Leonardo portretirao svoju majku).

Polazi se od toga da je Mona Lisu naručio Francesco del Giocondo u proljeće 1503. godine u čast kupnje nove kuće, kao i povodom rođenja djeteta bez komplikacija. Lisa je rođena 1479. kao kćer Antonia Maria di Noldo Gheradinia, a udala se 5. ožujka 1495. za trgovca svilom po imenu Francesco di Bartolomeo di Zanobi del Giocondo.

Leonardo je prodao sliku kratko pred svoju smrt kralju Franji I., koji je zatim čuva u dvorcu Amboise. U sljedećem razdoblju slika dolazi u Fontainbleau, Pariz, Versailles i konacno u kolekciju Luja XIV. Nakon francuske revolucije slika dobiva nov dom u Louvreu. Napoleon je uzima odatle i vješa je u svojoj spavaćoj sobi. Po njegovom silasku s vlasti Mona Lisa se vraća natrag u muzej Louvre.

Dana 21. kolovoza 1911. godine slika je ukradena iz Louvrea, od strane talijanskog lopova imenom Vincenzo Perugia. On je želio Mona Lisu dovesti nazad "kući" u Italiju. Tek dvije godine kasnije ponovno se slika pojavljuje u Firenci.

1956. godine u atentatu kiselinom teško je oštećena donja polovica slike. 30. prosinca 1956. jedan posjetitelj je bacio kamen na sliku Mona Lise. Taj čovjek je zbog tog čina morao napustiti svoju domovinu Boliviju.

U 60-tim i 70-tim godinama Mona Lisa je bila izložena i u New Yorku, Tokiju i Moskvi. Danas se nalazi iza pancirnog stakla u muzeju Louvre, u Parizu.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mona Lisa


Nuvola apps kcoloredit.svg Nedovršeni članak Mona Lisa koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.