Nacionalni park Desembarco del Granma

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nacionalni park Desembarco del Granma

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Desembarco del Granma
Flag of Cuba.svg Kuba


Desembarco del Granma na karti Kuba
Desembarco del Granma
Desembarco del Granma
Lokacija NP Desembarco del Granma na Kubi
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/889 UNESCO

Nacionalni park Desembarco del Granma (španjolski: Parque Nacional Desembarco del Granma, tj. "Nacionalni park iskrcavanja s Granma") je nacionalni park na krajnjem jugoistoku Kube, u i oko zaljeva Cabo Cruz, u pokrajini Granma. I pokrajina i nacionalni park su dobili ime po brodu Granma na kojem su Fidel Castro i Che Guevara, sa skupinom od 80 revolucionara, 1956. godine došli na Kubu pokrenuti revoluciju.

Park, površine 418,63 km², zauzima uzdignutu pomorsku vapnenačku terasu koja je najveća i najsačuvanija na svijetu (i ispod i iznad mora), te predstavlja jedinstven obalni krajolik. Pored nje tu su i drugi oblici krške topografije velikog geomorfološkog i fiziografskog značaja, s geološkim procesima koji još uvijek traju. Tu se nalaze spektakularne terase i litice, kao i neke od najnedirnutijih i najdojmljivijih zapadnih obala Atlantika; sa zanimljovistima kao što su koraljni greben Cabo Cruz, ležišta morske trave i mangrova šuma, te stare podmorske terase duboke do 30 m. Zbog toga je 1999. godine NP Desembarco del Granma upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi[1].

Stijene parka koje pripadaju krajnjem zapadu gorja Sierra Maestra, su nastale mineralnim uvrtanjem albita prilikom uzdizanja vapnenačke pomorske terase i pružaju se 360 m iznad i 180 m ispod površine mora. Ova ploča se nalazi unutar tektonski aktivnog područja između Karipske i Sjevernoameričke tektonske ploče.

Po svojoj bioraznolikosti endemske flore i faune ovo područje je najbogatije na Kubi; od njega je bogatije samo planinsko područje istočne Kube (Nacionalni park Alejandro de Humboldt). U parku raste 512 vrsta biljaka od kojih je njih 60% endemskih vrsta, te obitava 13 vrsta sisavaca od kojih je 23% endema (uključujući ugroženu karipsku medvjedicu), 110 vrsta ptica (22,7% endema), uključujući ugroženu plavoglavu golubicu (Starnoenas cyanocephala), te 44 vrste reptila (90,9% endema) i 7 vrsta vodozemaca (85,7% enedema). Od beskralježnjaka, čiji broj još uvijek nije utvrđen, u parku obitava veliki broj leptira i puževa (4 od 6 vrsta endemskih obojenih puževa koji se smatraju za nejljepše na svijetu: Polymita picta, P. brocheri, P. venusta i P. versicolor). Na njegovom koraljnom grebenu obitava raskošna fauna, uključujući glavatu želvu, golemu želvu, i dr. morskovodnice, te kolonija najveće atlantske školjke, Lobatus gigas.

ovo područje ima i izuzetnu arheološku vrijednost jer su u njemu pronađena izvorna naselja Taina kulture (kao što je skupina svečanih špilja El Guate) s kojom lokalno stanovništvo još uvijek ima snažne genetske i duhovne veze. Tu je i dobro očuvan svjetionik iz 18. stoljeća. I na kraju, većina relevantnih događaja vezanih za kubansku revoluciju dogodio se upravo u području zaljeva Cabo Cruz.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List 2. prosinca 1999. (engl.) Preuzeto 19. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 20°27′N 75°00′W / 20.45°N 75°W / 20.45; -75 (Alejandro de Humboldt National Park)