Vodozemci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vodozemci
Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Amphibia
Linnaeus, 1758.[1]
Područje života
Redovi

podrazred Labyrinthodontia
podrazred Lepospondyli
podrazred Lissamphibia

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, kao i da smanje gubitak vode preko kože.

Anatomija[uredi VE | uredi]

Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lubanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost kralježaka kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao ličinke, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa im temperaturu određuje temperatura okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.

Podjela vodozemaca[uredi VE | uredi]

Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:

Evolucija vodozemaca[uredi VE | uredi]

Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (Crossopterygii), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (Latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vodozemci
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Vodozemcima
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Amphibia