Narodni preporod

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Narodni preporod, ponekad i narodno buđenje naziv je kojim se u nekim europskim narodima opisuje razdoblje romantičarskog nacionalizma 18. i 19. stoljeća nadahnutog Rousseauom i idejama Johanna Gottfrieda Herdera. Ovi nardoni pokreti bili su pod snažnim utjecajem Francuske revolucije iz 1789., a pravo na samoodređenje i nacionalna svijest postat će glavnim nositeljima njihove borbe. Ovi narodni preporodi za svoj će cilj imati jezično, kulturno i političko osamostaljenje.

Narodni preporod, preporod ili nacionalno buđenje su nazivi za nacionalne, kulturne i političke pokrete koji nastaju u Europi u 19 stoljeću, osobito među narodima pod dominacijom drugih naroda, ili tuđih dinastija i vlasti, te teže političkom ujedinjenju i vlastitoj nacionalnoj državi. Izrazi kao što su preporod ili buđenje sugeriraju "usnulost" naroda u prepoznavanju i iskazivanju vlastitog identiteta, pa su kultura i obrazovanje prvi instrumenti ostvarivanja nacionalnih ciljeva. Te pokrete u pravilu najprije potiču društvene elite, često i plemstvo i svećenstvo, a postupno prerastaju u građanske pokrete te vode stvaranju središnjih nacionalnih kulturnih ustanova, političkih stranaka, oblikovanju današnjih nacionalnih individualiteta, te samih suvremenih država.

Narodni preporodi u Austro-Ugarskoj[uredi VE | uredi]

Na narodne preporode unutar Austro-Ugarske Monarhije osobito je djelovao pritisak njemačkog nacionalizma. Tako su se, kao odgovor na pokušaje germanizacije pojavili:

Kao odgovor na pojačanu mađarizaciju pojavili su se:

U drugim krajevima Europe pojavili su se:

Literatura[uredi VE | uredi]