Nitrat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mapa elektrostatskih potencijala nitratnog iona. Crvena područja imaju negativniji potencijal nego žuta. Kisikovi atomi nose glavninu negativnog naboja.
Struktura i vezanje unutar nitratnog iona. N-O veze su jednake duljine i jačine.

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline. Opća je formula nitrata u obliku soli: MINO3 ili MII(NO3)2, u kojima su MI i MII jednovalentne, ondosno dvovalentne skupine ili atomi, najčešće natrija, kalija, amonija i kalcija. Opća je formula organskih nitrata u obliku estera R-ONO2, u kojoj je R alkilna skupina. Sastoji od jednog dušikovog i tri kisikova atoma. Nitrati u prirodi nastaju djelovanjem mikroorganizama od amonijeka i org. Tvari koje sadrže dušik (nitrifikacija), a industrijski se soli pripravljaju reakcijom dušićne kiseline s odgovarajućim bazama, a esteri nitriranjem.

Služe kao:

  1. Umjetna gnojiva (npr. kalijev nitrat, amonijev nitrat, magnezijev nitrat i kalcijev nitrat),
  2. Eksplozivi, (npr. titintrotoluen, nitroglicerol)
  3. Kemikalije i dr..


Kemijska svojstva[uredi VE | uredi]

Nitratni ion je višeatomski ion molekulske formule NO3- i molekulske mase 62,0049. To je konjugirana baza dušične kiseline, a sastoji se od jednog središnjeg dušikovog atoma okruženog trima jednakim kisikovim atomima u trigonalnom planarnom uređenju.

Izvor[uredi VE | uredi]

Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 708. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0