Osmansko zauzimanje Siska 1593.
| bitka za Sisak (1593.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Tursko Carstvo
|
 Hrvatsko Kraljevstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Mehmed-paša
|
| ||||||
Bitka za Sisak, bila je četvrta od velikih bitaka za ovaj grad u osmanskim osvajačkim pohodima na Hrvatsku.[2]
Političko-vojna pozadina[uredi | uredi kôd]
Nakon katastrofalnog ishoda napada u lipnju 1593. Osmanlije su ponovile osvajački pohod. Sisak je i dalje bio "ključ Hrvatske", jer bi padom Siska bio otvoren put prema Zagrebu što je onda pretpostavljalo i konačno osvajanje čitave Hrvatske.[2] Osmanske je snage vodio rumelijski beglerbeg Mehmed-paša. Ova je godina označila kraj Malog rata, a uslijedio je Dugi rat u Ugarskoj i Hrvatskoj.[1]
Tijek bitke[uredi | uredi kôd]
Ishod bitke[uredi | uredi kôd]
Osmanlije su uspjele osvojiti grad, no od psihološkog učinka lipanjskog poraza Osmanlije nikad se nisu uspjele oporaviti. Već sljedeće godine hrvatske su snage oslobodile grad i vratile ga u hrvatske ruke.[2] U isto vrijeme drugo krilo osmanske vojske napalo je Ugarsku. Vojska pod zapovjedništvom velikog vezira Sinan-paše (u. 1604./1596.) osvojila je Vesprim i Palotu, a potom se okrenula ka Beogradu. Čim su se osmanske snage povukle, austrijske, mađarske i hrvatske snage pošle su duž obiju strana Dunava, podsjele su Stolni Biograd.[1]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Dodatak:Popis bitaka 1401. – 1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Hans H.A. Hötte: Atlas of Southeast Europe: Geopolitics and History. Volume One: 1521-1699, BRILL, Google Knjige, str. 11
- ↑ a b c Sandra Skanderlić: Bitka kod Siska Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2015. (Wayback Machine), Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch