Panoanski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pano-Tacana jezici

Panoan, porodica indijanskih jezika iz Perua, zapadnog Brazila i nekih područja Bolivije. Žive u tropskim ekvatorskim šumama doenjr Amazone i njezinih pritoka. Populacija im je procjenjena na oko 250.000 1960,-tih godina. Najvažniji oblici privređivanja raznih plemena su zemljoradnja (posijeci-i-spali), lov, ribolov i sakupljanje. Ova porodica obuhvaća brojne jezike i plemena a povezuju je i sa porodicom Tacanan u Veliku porodicu Macro-Panoan.

Porodica Panoan obuhvaća sljedeće grupe domorodaca i njihovih jezika i dijalekata:

Lyle Campbell je vodi kao dio šire porodice pano-tacanan i uključuje jezike[1] u The classification of South American languages. In Lyle Campbell & Verónica Grondona (eds.) s 27 jezika (10 izumrli i dva pred izumiranjem):

a. panoan (27):
a1. pano (2): huariapano †, pánobo †
a2. amahuaca-yaminawa (trodržavni panoanski) 9 jezika, 3 izumrla: yaminawa, sharanawa, parannawa †, puinaua, atsahuaca-yamiaca †, shipinawa †, cashinahua.
podskupina amahuaca (2): amahuaca (sa inuvaken i viwivakeu), isconahua,
a3. shipibo, 6 jezika, 1 izumro: tushinawa, remo †, shipibo (sa pisquibo, shipibo, conibo i shetebo), marubo, capanahua, waninnawa.
a4. cashibo, 2 jezika 1 izumro: nocamán †, cashibo
b. bolivijski panoanski, 6 jezika, 2 pred izumiranjem, 2 izumrla: sensi †, mayoruna-matsés, chákobo, pacahuara (govori ga jedna obitelj), karipuna (12 govornika), shaninawa †.
c. Neklasificirani panoanski, 2 jezika, 1 izumro: kaxararí, kulino †.

Lyle Campbell (1997), 27 jezika, 12 izumrlih, i uz neke manje izmjene[2]:

a panoanski (u užem smislu) sa podskupinama:
a1. trodržavna (5 jezika): amawaka, isconahua, sharanawa, yaminawa, cashinahua
a2. pano (2), oba izumrla: huaripano, pánobo
a3. cashibo (2), 1 izumro: nocamán †, cashibo
a4. shipibo, (5), 1 izumro: shipibo (sa pisquibo, shipibo, conibo i shetebo), marubo (sa paconawa, nehanawa), remo †, capanahua, waninnawa.
tushinawa †, parannawa †, puinaua (poyanawa), atsahuaca †, shipinawa †.
b. bolivijski panoanski (3 ) jezika: karipuna (tupijski jezik, nije panoanski), chákobo, pacahuara
c. individualni jezici: sensi †, kaxararí,mayoruna-matsés, kulino †, shaninawa †

Matthew S. Dryer (2005) popisuje jezike (10): amahuaca, capanahua, cashibo, cashinahua, chácobo, karipuna do guapore, matis, matsés, sharanahua, shipibo-konibo, yaminahua[3]. Karipuna do guapore pripada u tupian jezike, a ne panoanske

Ethnologue (2005)[4]. 28 jezika, od toga 8 izumrlih, dva pred izumiranjem:

a. istočni (1) kaxararí
b. južni-centralni (9):
b1. yaminahua-sharanahua (6), 1 izumro: yawanawa, poyanáwa, xipináwa, sharanahua (s chandinahua, marinahua, mastanahua), tuxináwa †, yaminahua (s chitonahua, yaminahua).
b2. yora (1): yora
b3. amahuaca (1): amahuaca (s sa inuvaken i viwivakeu)
b4. neklasificirani južni-centralni (1), izumro: nukuini † (s cuyanawa)
c. zapadni (2), 1 izumro, 1 izumro : nocamán †, cashibo-cacataibo (s cashibo, cacataibo de sinchi roca, cacataibo de mariscal).
d. južni (3, 1 pred izumirnjem: shinabo †, pacahuara (gotovo izumro), chácobo.
e. sjeverni (3): matís, pisabo, matsés
f. jugoistočni (2): cashinahua, katukína (s ararapina, arara-shawanawa, ararawa, sanainawa).
g. sjeverni-centralni (7), 3 izumrla, jedan pred izumiranjem: atsahuaca †, capanahua (s pahenbaquebo), marúbo, remo †, shipibo-conibo (s pisquibo, shetebo, shipibo del madre de dios, conibo, shipibo), isconahua (gotovo izumro, sensi †.
h. nekasificirani (1), izumro: panobo †.

Terrence Kaufman (2007) ima na popisu 8 jezika u dvije podskupine s 3 izumrla, shipibo sa 6 jezika i kashibo sa 2 jezika. Panoanske neklasificirane jezika kashararí i kulino vodi kao dio šire pano-takananske skupine, kao i neke bolivijske panoanske jezike, viz.: shaninawa, pakawara, chákobo, majoruna-matsés, i sensi zajedno sa takananskim jezicima u bolivijsku pano-takanasku skupinu[5]. U užu pano grupu uključuje :

a. kashibo (2): kashibo, nokamán †.
b. shipibo (6): wanninawa, shipibo, kapanawa, marubo, remo †, tushinawa †.
c. trodržavna podskupina od 9 dijalekata amawaka: kashinawa, shipinawa, atsawaka-yamiaka, poyannawa, parannawa, amawaka, iskonawa, sharanawa, yaminawa
d. govorno područje pano sa dva dijalekta: wariapano i pánobo.

Greenberg (1987)[6] 15 jezika: conibo, panobo, capanahua, chacobo, cashibo, cashinahua, nocaman, shipibo, culino caripuna, arazaire, cazinaua, marinahua, mayoruna, amahuaca.

Plemena[uredi VE | uredi]

Amahuaca (Amawáka, Amawaka) Peru, Brazil; Apolima-Arara; Araraua (Araráwa), Acre, Brazil; Arára do Acre (Shawanauá), Acre, Brazil; Araua, Peru; Arazaire; Atsahuaca (Atsawaca),Peru; Busquipani, Peru; Cacataibo; Cachinaua (Kaxinawá, Cashinawa), Acre, Brazil; Camannawa; Canamari (Kanamari), Brazil; Capanahua (Kapanawa, Kapanahua), Peru; Capuibo, Bolivija; Carapacho (), Peru; Caripuna (Karipuna), Brazil; Catuquina (Catukina, Katukina), Brazil; Cashibo (Kashibo), Peru; Chacobo, Bolivija; Chama del Ucayali; Chandinawa; Chipinaua (Xipináwa), Brazil; Chitonawa; Comobo, Peru; Conibo, Peru; Contanaua (Kontanawa), Brazil; Cuianaua (Kuyanawa), Brazil; Culino (Kulino, Kulina), Brazil; Epetineri, Peru; Espino (Ispinó), Mato Grosso, Brazil; Inonawa; Iskonawa; Jacaria (Jakariá), Brazil; Jaminaua (Yaminawa), Brazil; Jaminawa Arara; Jauanaua (Yawanawá), Brazil; Jauavo (Iawano, Iawavo), Acre, Brazil; Jumbanaua (Yumbanáwa, Yunbanáwa), Acre, Brazil; Jura (Yura, Yora, Parquenawa, Parquenahua, Nahua, Nawa), Acre, Brazil; Kapishto; Kaxarari; Korubo; Manamabobo,Peru; Manaua, Brazil; Marinaua (Marinawa), Acre, Brazil; Marubo; Maspo, Peru; Mastanawa; Matis; Matoinahã; Matsés (Mayoruna); Maxonawa; Mochobo, Peru; Moronawa; Nawa; Niaragua, Peru; Nokaman (Nocaman); Nucuini (Nukuini, Nukini), Acre, Brazil; Pacaguara (Bolivia; Brazil ?); Pacanaua (Pakanawa), Acre, Brazil; Pahenbakebo; Pano /Zajedno sa srodnima Wariapano i Panobo pripadaju grupi Capanawa; Panobo, Peru; Pichobo, Peru; Poianaua (Poyanawa, Cuía), Acre, Brazil; Puyamanahua, Peru; Remo, Peru; Ruanagua, Peru; Runanaua (Runanawa), Acre, Brazil; Sacuia (Sakuya), Acre, Brazil; Saninaua (Saninawa, Xanináua), Brazil; Saninauaca, Brazil; Sensi, Peru; Setebo (Xetebo), Peru; Shanenawa; Shanindawa; Sharanawa; Sinabo, Peru; Sinabo, Bolivija; Soboibo, Peru; Taverí; Ttxináwa; Tuchinaua (Tuxináwa, Tuxinawa), Brazil; Waninnawa; Wariapano; Xipibo (Shipibo), Peru; Xitonawa; Yamiaca (Amiaca), Peru; Yoranawa; Zurina, Brazil.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ethnologue (16th)