Paprika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Paprika
Crvena paprika
Crvena paprika
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Asteridae
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Capsicum
L.
Područje života
Vrste
  • C. annuum
  • C. frutescens
  • C. chinense
  • C. pendulum
  • C. pubescens
  • C. minimum
  • C. baccatum
  • C. abbreviatum
  • C. anomalum
    • = Turbocapsicum anomalum
  • C. breviflorum
  • C. buforum
  • C. brasilianum
  • C. campylopodium
  • C. cardenasii
  • C. chacoense
  • C. ciliare
  • C. ciliatum
  • C. chlorocladium
  • C. coccineum
  • C. cordiforme
    • = C. annuum
  • C. cornutum
  • C. dimorphum
  • C. dusenii
  • C. exile
  • C. eximium
  • C. fasciculatum
  • C. fastigiatum
    • = C. frutescens
  • C. flexuosum
  • C. galapagoensis
  • C. geminifolum
  • C. hookerianum
  • C. lanceolatum
  • C. leptopodum
  • C. luteum
  • C. microcarpum
  • C. minutiflorum
  • C. mirabile
  • C. parvifolium
  • C. praetermissum
  • C. schottianum
  • C. scolnikianum
  • C. stramonifolium
    • = Witheringia stramonifolia
  • C. tetragonum
  • C. tovarii
  • C. villosum
  • C. violaceum

Paprika je jednogodišnja povrtna kultura uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm. Listovi su jednostavne građe, sastavljeni su od peteljke i desetak centimetara dugačke uske, jajaste i pri krajevima ušiljene plojke. Pojavljuju se naizmjenično na granama.

Korjenov sustav u odnosu na dobro razvijenu nadzemnu masu, relativno je slabo razvijen. Sastoji se od primarnog korijena, koji se najčešće tijekom presađivanja ošteti te se horizontalno značajnije razvija bočno korijenje. Većina korijena se razvija plitko u tlu horizontalno se šireći 30 - 50 cm od primarnog korijena te prodirući u dubinu 30 - 60 cm.

Cvijetovi se formiraju nasuprot listovima, najčešće pojedinačno ili rijeđe po nekoliko zajedno. Potpune su građe. Sastoje se od zvonaste čaške svijetlozelene boje koju čini najčešće 5, a ponekad i više lapova i vjenčića sastavljenog od 5 - 8 u donjem dijelu međusobno sraslih latica, najčešće blijede, žučkasto sivkaste ili tamnoljubičaste boje.

Prašnika također ima 5, rijeđe do 8, a tučak ima nadraslu peterogradnu plodnicu s puno sjemenih zametaka.

Plod je po botaničkoj klasifikaciji višesjemena boba različitog oblika, veličine i boje koja može biti od blijedožučkaste, svijetlo i tamnozelene, do narančaste, crvene ili smeđe.

Plodovi paprike[uredi VE | uredi]

Plod paprike pregradama je podijeljen na više dijelova, a čiji broj uvjetuje i njegov izgled. U unutrašnjosti ploda nalazi se sjemena loža na kojoj se nalazi glavnina sjemenki, dok je manji dio i na stijenkama pregrada. Ovisno o krupnoći ploda i razvijenosti sjemene lože u plodu paprike može se razviti do 500 sjemenki.

Unutrašnjost ploda paprike[uredi VE | uredi]

Sjeme paprike je bubrežastog oblika, glatke površine i blijedožućkaste boje. Dužina sjemena je 3 - 4 mm, širina 2 - 3 mm i debljina do 1 mm. U jednom gramu ima 150 - 200 sjemenki.

Sjeme paprike[uredi VE | uredi]

Sjemenka se sastoji od sjemene ljuske koja obavija sjemenku, endosperma u kojem se nalazi rezervna hranjiva tvar neophodna za početni razvoj mlade biljke, klica koju čine supke i klicin korjenčić, te pupka kojim je sjeme bilo pričvršćeno za sjemenu ložu. Sjeme uz povoljne uvjete čuvanja može zadržati klijavost do 5 godina.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Riječ "paprika" iz hrvatskog je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ "paprika" postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, španjolskom, ruskom, portugalskom, grčkom, bjeloruskom, mađarskom, ukrajinskom, češkom, slovačkom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, poljskom, nizozemskom, gruzijskom, irskom, velškom, islandskom, estonskom jeziku i dr.

Cachi 02.jpg
Čili paprika
Stablo narančaste paprike