Plotin
| Plotin | |
Plotin |
|
| Antička filozofija | |
| Helenističko - rimsko razdoblje | |
| Rođenje | 205. |
|---|---|
| Smrt | 270. |
| Škola/tradicija | Neoplatonizam |
| Glavni interesi | Metafizika, Jedno, Estetika |
| Utjecaji | Platon |
| Utjecao na | Porfirije |
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. - Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof i jedan od osnivača novoplatonizma.
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Rodio se u Likopolu u Egiptu, a oko 232. godine pošao je u Aleksandriju studirati filozofiju. Bio je učenik Amonija Sakasa.
Godine 243., budući da su ga zanimale istočne religije i misticizam, pošao je s rimskim carem Gordijanom III. u rat protiv Perzije. Pothvat je propao, car je ubijen, a Plotin je sljedeće godine izbjegao iz Mezopotamije u Rim, gdje je podučavao filozofiju do kraja života.[1]
Plotinova filozofija [uredi]
Obnovitelj je platonizma, no u njegovu su djelu u značajnoj mjeri prisutne natruhe i aristotelizma, stoicizma, čak i misticizma. Njegovo učenje, svojevremeno veoma popularno u Rimu, gdje je predavao filozofiju, temelji se na ideji o Jednom, božanstvu koje vječno emanira, a rezultat tog emaniranja je sve postojeće. Jedno nije moguće spoznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinačnog entiteta. Pojavnost Jednog zrcali se u prvoj emanenciji, Duhu (Nus), koji, pak, u sebi nosi misleće i zamišljeno, dakle pretpostavljenu dvojnost. Iz duha proizlazi Duša, most između nadosjetilnog i osjetilnog svijeta. Zadnja iz Jednoga proizlazi materija, koja je istovjetna nebiću i zlu.[2] Te tri kategorije zajedno čine trojstvo koje je osnovna postavka Plotinove filozofije.[3]
Djela [uredi]
Kako je Plotin naučavao uglavnom usmeno, prisutne su dvojbe glede autentičnosti nekih spisa koji mu se pripisuju.
Njegov učenik Porfirije je prikupio i izdao pedeset i četiri njegova predavanja i objavio ih u šest knjiga (sa po devet poglavlja). Otuda i naziv Eneade, odnosno "Devetice". [4]
Izvori [uredi]
Literatura [uredi]
- Russell Bertrand, Mudrost Zapada, Split, 2005. ISBN 953-214-298-3
- Opća enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVI, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-16-5