Portal:Europa/EU/Članak
2012.[uredi kôd]
Rujan
Pristupanje Hrvatske u Europsku uniju jedan je od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. José Manuel Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Tu odluku je 24. lipnja iste godine podržalo i Europsko vijeće pozivajući na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.
1. srpnja 2013. godine planirani je datum ulaska u članstvo EU koji je predložila Komisija te koji stoji u Ugovoru o pristupanju. Republika Hrvatska trebala bi postati 28. članica Europske unije.
Listopad
José Manuel Durão Barroso (Lisabon, 23. ožujka 1956.), portugalski političar, aktualni je predsjednik Europske komisije. Bio je predsjednik portugalske vlade od 6. travnja 2002. do 29. lipnja 2004. godine, kada je odstupio s te dužnosti, budući da je bio imenovan za predsjednika Europske komisije. Europski parlament formalno ga je potvrdio 22. srpnja, a na dužnost je stupio 1. studenog 2004. godine, preuzevši tu dužnost od dotadašnjeg predsjednika Romana Prodija. Međutim, njegova Komisija stvarno je počela s radom tek 23. studenog, jer Parlament nije želio potvrditi sve njegove kandidate za europske povjerenike njegove Komisije (prije svega problem je bio Rocco Buttiglione).
U lipnju 2004. Vijeće EU konsenzusom ga je imenovalo predsjednikom Komisije. Europski parlament potvrdio ga je sa 413 glasova "za" naspram 251 glas "protiv" (47 ih je bilo suzdržanih).
Studeni
Europski sud (engl. Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije. Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedište u Luxembourgu.
Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake države članice (dakle 27) i osam nezavisnih odvjetnika (engl. Advocates General). Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dužnost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika.
Zbog preopterećenosti Suda EZ-a, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Opći sud). Sve do Ugovora iz Nice 2001. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridruženo tijelo Europskog suda, a ne kao zaseban sud.
Prosinac
Europski glavni grad kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu. Na prijedlog tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri Europski grad kulture je začet 13. lipnja 1985. odlukom Vijeća ministara kao sredstvo zbližavanja građana Europske unije (odnosno Europske zajednice, kako se EU tada zvala).
Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europskoga glavnog grada kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije kao što je npr. «Šuma naopako» («La forêt suspendue») na jednome od najpoznatijih trgova Lillea 2004. godine. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja.
Ovogodišnji gradovi kulture su slovenski Maribor i portugalski Guimarães.
2013.[uredi kôd]
Siječanj
Veljača
Ožujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
2014.[uredi kôd]
Siječanj