Portret umjetnika u mladosti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Portret umjetnika u mladosti
A Portrait of the Artist as a Young Man.jpg
Originalno izdanje iz 1916.
Naziv izvornika A Portrait of the Artist as a Young Man
Autor James Joyce
Prijevod Leo Držić
Država Irska
Jezik engleski
Vrsta djela roman
Žanr psihološki roman, poluautobiografski roman, roman struje svijesti
Datum izdanja 1916.
Broj stranica 251
Gledište treće lice

Portret umjetnika u mladosti (eng. A Portrait of the Artist as a Young Man) je roman Jamesa Joycea napisan 1916. godine. Objavljivan je u časopisiu The Egoist od 1914. do 1915., a prvi put izdan 1916. u New Yorku. Roman je zapravo piščev pokušaj da ponovno napiše svoj prvi roman "Junak Stephen" s kojim je bio nezadovoljan, te ga je uništio. Glavni lik romana je Stephen Dedalus, piščev alter-ego, kao i u Junaku Stephenu. Glavna tema "Portreta" je njegov intelektualni razvoj koji doživljava oslobađajući se od vjere, obitelji i malograđanskog shvaćanja irskog rodoljublja.

Radnja[uredi VE | uredi]

Roman se sastoji od pet poglavlja od kojih svako govori o jednom periodu Stephenova života.

Prvo poglavlje govori o njegovom djetinjstvu u malograđanskoj obitelji, o kojoj je ovisan. Ono sadrži epizode svađe između njegove tetke Dante, zagrižene katolkinje i oca Simona, irskog nacionalista, i onu s nepravedno dobivenim batinama od oca Dolana u Clongowesu, koja pojačava njegovu odbojnost prema tom mjestu.

Drugo poglavlje govori o Stephenu kao dječaku u isusovačkom kolidžu , nakon preseljenja njegove obitelji u Dublin. Tu se zaljubljuje u djevojku Emu Clary ( koju naziva "ona" u romanu), te doživljava razočaranje kad shvati da ga ona ne primjećuje.

Treće poglavlje prati Stephena kao mladića kojeg proganja njegov grijeh bluda . Na duhovnim vježbama uoči praznika svetog Franje Ksaverskog , šokira ga propovjed oca Arnalla , njegovog učitelja iz Clongowesa, u kojoj mu predočuje svoju viziju smrti i pakla.

U četvrtom poglavlju Stephen doživljava preokret. Na početku je prikazan kao religiozni student koji se svojom pobožnošću pokušava iskupiti za svoja grijehe - zbog čega ga ravnatelj kolidža poziva da se zaredi. Do preokreta u njegovom razmišljanju dolazi kad razmatra taj poziv: dok s mosta gleda zalazak sunca, odbacuje religiju, školu i domovinu te se "okreće pozivu umjetniuka ka riječi.

Peto poglavlje prati Stephena kao studenta, koji pokušava postatiti umjetnik. Nalazi se u stalnom sukobu s malograđanskom okolinom, što je prikazano u jednom njegovom danu: gdje se sukobljava s nekoliko svojih kolega studenata (Templeom i irskim nacionalistom Davinom) oko potpisivanja peticije za svjetski mir. Zbog vjere se sukobljava čak i s majkom, za što doznajemo iz jednog njegovog razgovora sa prijateljem Cranlyjem, čemu je prethodilo nadmudrivanje na stepenicama dublinskog univerziteta. Zadnje stranice romana napisane su u obliku Stephenova dnevnika: on se priprema za put, te se oslobađa ovisnosti o bližnjima - obitelji, prijateljima (posebice Cranlyjem) i "njoj" (Emmi) - nakon čega odlazi u Pariz.

Književni značaj[uredi VE | uredi]

Književna kritika drži "Portret" jednim od najvrijednijih Buildungsromana u književnosti, zbog njegove objektivnosti u gledanju na glavnog lika:

  • napisan je u trećem licu
  • cilj romana nije prepričati život umjetnika u mladosti , već razvoj ni put umjetnika - tj. roman je "objektivni prikaz jedne subjektivne svijesti u razvoju"
  • roman se usredotočuje na razvoj lika time što svodi naraciju samo na njega (Stephena) , što radi korištenjem struje svijesti - tako da su svi likovi romana element u njegovu doživljavanju

Roman se smatra jednim od najvažnijih Joyceovih romana , te jednim od najvažnijih romana književnosti modernizma.

Moderna knjižnica ga je stavila na listu 100 najboljih romana na engleskom jeziku u XX. stoljeću , na kojoj je zauzeo 3. mjesto.

Prijevodi[uredi VE | uredi]