Potkraljevstvo Río de la Plata
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg)
.svg)
Potkraljevstvo Río de la Plata (špa. Virreinato del Río de la Plata) bila je marionetska država Španjolskog kolonijalnog carstva u Južnoj Americi.
Utemeljeno je 1. kolovoza 1776. od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država Paragvaja, Argentine, Urugvaja i Bolivije, s dugom obalom uz Atlantski ocean na istoku i Andama kao granicom na zapadu.[1] Buenos Aires, grad na zapadnoj obali estuarija La Plata, izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada Colonia del Sacramento, kojeg su u 16. stoljeću osnovali Portugalci.[2]
Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od Britanaca, Portugalaca i Nizozemaca koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate,[3][4] dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju Burbonsku Španjolsku ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.
No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između 1780. i 1782. potkraljevstvo se borilo s valom pobuna mestika i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen 1781., nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.[5]
Početak propadanja potkraljevstva dogodio se 14. svibnja 1811., kada je Paragvaj proglasio neovisnost i odcjepljenje od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom 1810., nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u Montevideo.
Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa 16. svibnja 1811., izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su Colonia del Sacramento i Montevideo, koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad 20. lipnja 1814. čime je potkraljevstvo prestalo postojati.[6][7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ World Digital Libraray (pismohrana), Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine, wdl.org - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Bureau of Western Hemisphere Affairs. Background Note: Uruguay. US Department of State. Pristupljeno 23. veljače 2011. (engl.)
- ↑ Oskar Hermann Khristian Spate. The Spanish Lake. Canberra: ANU E Press, 2004. str. 37.[1] (engl.)
- ↑ Bethell, Leslie. 1984. The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America. Cambridge University Press. Cambridge. str. 257. [2] (engl.)
- ↑ Nicholas A. Robins, Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782, tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na Google knjigama, pristupljeno 9. lipnja 2016. (engl.)
- ↑ Carlos S. A. Segreti, La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria, II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. (šp.)
- ↑ José Rafael López Rosas, Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria, III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. (šp.)
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Abad de Santillán, Diego., Historia Argentina, Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. (šp.)
- Lynch, John, Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata, Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. (engl.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Potkraljevstvo Río de la Plata |
