Paragvaj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Paragvaj. Za druga značenja, pogledajte Paragvaj (rijeka).
Republika Paragvaj
República del Paraguay
Tetã Paraguáipe
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Paz y justicia
(španjoslski: Mir i pravda)
Himna
Paraguayos, República o Muerte
Položaj Paragvaja
Glavni grad Asunción
Službeni jezik španjolski i guaranski
Državni vrh
 - Predsjednik Federico Franco
Neovisnost Od Španjolske
15. svibnja 1811.
Površina 58. po veličini
 - ukupno 406.750 km2
 - % vode 2,3 %
Stanovništvo 100. po veličini
 - ukupno (2004) 6.191.368
 - gustoća 15/km2
Valuta gvarani (100 centima1)
Pozivni broj 595
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .py
1 izvan upotrebe

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom. Uz Boliviju je jedina država na kontinentu bez izlaza na more ili ocean.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Paragvaja
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Paragvaja

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja (Isusovačke misije u Paragvaju), ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Paragvaja

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Paragvaj.