Pridraga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pridraga
Pridraga na karti Hrvatska
Pridraga
Pridraga
Pridraga na zemljovidu Hrvatske
Županija Zadarska
Općina/Grad Novigrad
Zemljopisne koordinate 44°10′01″N 15°34′01″E / 44.167°N 15.567°E / 44.167; 15.567Koordinate: 44°10′01″N 15°34′01″E / 44.167°N 15.567°E / 44.167; 15.567
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1.470
Pridraga ulaz 2009.jpg
Ulaz u Pridragu

Pridraga je mjesto u Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se 35 km prema istok-sjeveroistoku od Zadra, 5 km od Novigrada, na poluotoku koji razdvaja Novigradsko more i Karinsko more i tvori Karinsko ždrilo (Vozaricu). Kao i za Lijepu našu tako i za Pridragu možemo reći da ima sve blagodati za daljnji razvitak, od mora, plodnih oranica, šume, krša. Blizina autoceste A1 te obilaznice preko Obrovca koja prolazi baš kroz samo mjesto je još jedna u nizu zemljopisnih prednosti.

U neposrednom susjedstvu se još nalaze Paljuv, Smilčić, Posedarje, Kruševo.

Kultura[uredi VE | uredi]

Župa Pridraga ima svoga zaštitnika sv. Martina, biskupa. Stara župna crkva sagrađena je u 5. ili 6. stoljeću. Sastoji se od glavne lađe i triju apsida, a ima oblik križa. Obnovljena je 1924. godine. U Domovinskom ratu teško je oštećena granatama i zapaljena od strane srbočetnika.

Obnovljena i blagoslovljena 1997. godine.

Nova župna crkva Gospe od Ružarija / Luzarija po pridraški / sagrađena i posvećena 1978. godine. U Domovinskom ratu 1991. godine je srušena. Župna crkva je obnovljena i 5. listopada 2002. godine posvećena.

Kod groblja se nalazi crkva iz 5. stoljeća, križnog tlocrta. Dvaput je bila obnavljana: 1924. i 1997.

Za vrijeme Domovinskog rata pretrpila teška oštećenja od strane velikosrpskog agresora; bila je čestom metom granatiranja, a na koncu je i zapaljena.

U župi ima 1.270 stanovnika katolika. Sagrađena je nova škola u suradnji s Ministarstvom za obnovu i razvoj blagoslovljena početkom školske godine 2001/ 2002. Osnovnu školu pohađa 135-ero djece. U proljeće kreće Mala škola za pripravnike.

U župi postoji KUD "Luzarica" koji nastupa diljem županije i Hrvatske na smotrama folklora.

Šesterolisna crkva[uredi VE | uredi]

Na lokalitetu Manastirine ili Mijovilovac se nalazi arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagradjena u 9. stolječu, posvećena Sv. Mihovilu Arhanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u 1940-41 i 1951-57 i rezultati istraživanja publicirao 1963.[1] Crkva na Manastirinama je jedna od skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Brnazima i Zadru i u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

Lokalizacija crkve: 44°09´40.50´´ N 15°34´07.76´´ E

Kultura[uredi VE | uredi]

Promet[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Pridragi je dosta stanovnika zaposleno upravo u selu, no većina na posao putuje u Zadar. Pridraga je također popularna destinacija mnogim turistima, posebno zbog svoje netaknute morske obale te predivnih divljih uvalica u kojima su ljeti usidreni mnogi brodovi turista koji žele intimnu amosferu koja im je zajamčena u ovom predivnom zemaljskom raju. Također je tu i blizina ušća rijeke Zrmanje te mnoge biciklističke staze na kojima je svaku godinu sve više stranih gostiju. Na razvoj gospodarstva u Pridragi utječu: prometni položaj, povijesni razvoj, demografska obilježja i mogućnosti prirodne osnovice. Pridraga ima nepovoljan prometni položaj, jer se nalazi u zadarskom zaleđu gdje nema niti jedan važniji cestovni koridor. Zbog toga ni gospodarski razvitak ne može temeljiti na položaju. Drugi čimbenik su povijesne okolnosti. Kako cijela Hrvatska, tako se i Pridraga nalazila pod raznim vlastima i u sklopu mnogih država, a i ratna razaranja negativno su se odrazila na gospodarski razvoj. Demografska obilježja treći su čimbenik i odnose se na broj i strukturu radne snage te odnos aktivnog i uzdržavanog stanovništva. Taj čimbenik bio je povoljan dok procesima starenja, ratom i emigracijama nije došlo do poremećaja. Mogućnosti prirodne osnovice su raznovrsne i taj četvrti čimbenik jedini je koji omogućuje gospodarski razvoj ovog sela i na njemu se danas temelji cijelo gospodarstvo Pridrage. Stavimo li u odnos navedene čimbenike, možemo zaključiti da položaj, povijesni razvitak i demografska obilježja bitno ograničavaju potencijale prirodne osnove.

Poljoprivreda i ribarstvo Oko 60% ukupne površine Pridrage čine poljoprivredne površine, 10% čine šume, a 30% ukupne površine je neplodno. Polovica poljoprivrednog zemljišta Pridrage je obrađeno, a druga polovica otpada na pašnjake. Većina obradivih površina pretvorena je u oranice i vrtove, a ostatak pripada vinogradima i maslinicima. Maslinarstvo ovdje ima dugu tradiciju. Nekad je bilo od velikog značenja, ali i danas mu se ponovno pridaje velika pozornost. Najveći dio oranica zasijan je žitaricama (dominira pšenica), krumpirom i ostalim povrćem. Krške dijelove Pridrage, iako su prilično oskudni vegetacijom, stanovništvo koristi za ekstenzivni uzgoj ovaca i koza. U stočarstvu je najzastupljenije peradarstvo i ovčarstvo, a govedarstva gotovo da i nema više. Šume pokrivaju 10% površine Pridrage, to su uglavnom borove šume te šume hrasta medunca i bjelograba. Šume siječe domaće stanovništvo pretežito za ogrijev. Iako Pridraga leži na dva mora, Karinskom i Novigradskom, ribarstvo je najmanje zastupljena gospodarska grana. U Pridragi se svi na neki način bave poljoprivredom, stočarstvom ili ribarstvom, ali gotovo da nitko ne živi od tih grana primarnog sektora., možda desetak domaćinstava. Ostali to rade za vlastite potrebe, da imaju domaće vino, pršut, maslinovo ulje, voće i povrće.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Najstarija razdoblja iz prošlosti Pridrage slabo su poznata. Dakako, ovo mjesto ima isti razvojni put kao i susjedna, nešto bolje istražena. Nije nam poznato niti jedno nalazište iz paleolitika kada je glavni način preživljavanja bio lov, ribolov i sakupljanje plodova, a stanovalo se u prirodno branjenim skloništima, najčešće pećinama. Do sada su nepoznati i nalazi iz neolitika. U to se vrijeme podižu prva naselja, započinje obrada zemlje, a izrađuju se i prve posude od pečene zemlje. U eneolitiku podižu se naselja na uzvišenjima ili vrhovima brda, a taj se način života nastavlja i u brončano doba. No i dalje na ovom prostoru nema nikakvih dokaza o tome.

Prvi sigurni podaci o životu ljudi na ovom prostoru potječu iz željeznog doba kada nastaje niz akropola od kojih su neke izuzetno značajne te nastavljaju život i u rimsko vrijeme. U predrimsko doba tu je živjelo ilirsko pleme Liburni, poznati graditelji brodova, koji su nastanjivali područje od rijeke Raše u Istri do Krke. U I. stoljeću prije nove ere Rimljani su mnogim ratovima osvojili ovo područje, te u I. stoljeću nove ere formirali provinciju Dalmaciju. Uspostavom rimske vlasti u nekim se akropolama život postupno prekida, napuštaju se, dok se druge značajno razvijaju. Tako akropola Miodrag, koja se nalazi između Karina i Pridrage, postaje središte općine Corinium. Rimska vlast ukinuta je 476. godine propašću Zapadnog rimskog carstva.

U VII. stoljeću pristižu Avari s Hrvatima. Od tada na području Pridrage žive samo Hrvati bilo pod mletačkom, habsburškom ili turskom okupacijom. Tako su u Docu živjeli: Mandići, Bradići, Blaškovići (danas u Novigradu), Bolići, Lapčanići, Hlapčići, Šperšići, Pećarići, Radinčići, Valentići, Sernići, Frlete, Vlatkovići (danas u Novigradu), Mrvčići i drugi. No u XV. stoljeću veliki dio starosjedilaca bježi u utvrđeni Novigrad zbog straha od Turaka, a stanovništvo koje dolazi pred Turcima stapa se sa onima koji nisu pobjegli. Novodoseljenici prihvaćaju kulturu i običaje starosjedilaca te ostaju u Pridragi sve do danas.

Prezimena Pridražana uz naznaku kada se prvi puta spominju: 1662. - Kokić i Narančić, 1665. - Klapan, Čulina i Jergan, 1669. - Pedić, 1673. - Gospić i Viduka, 1675. Buljat, 1678. Babić, 1683. Zubčić, 1687. Budisalić (nestalo), 1690. - Oštrić i Grubić, 1721. - Gusar i Zekan, 1748. - Kumbrija, 1751. - Largašević (nestalo), 1752. - Batur, 1765. - Harljić (nestalo), 1776. - Rudić (nestalo), 1825. - Senkić, početak XX. stoljeća. Prema popisu stanovništva iz 2011. naselje je imalo 1.470 stanovnika.[2]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gunjača, Stjepan, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada. In Starohrvatska prosvjeta 8-9, 1963, s. 7-66.
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pridraga koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.