Zadarska županija

Zadarska županija smještena je na jugu Hrvatske

Zadarska županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Sjedište županije	Zadar
Površina	3.642 km²
Broj stanovnika (2001.)	162.045
Župan	Stipe Zrilić

Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

• Gradovi
  • Grad Zadar (sjedište županije)
  • Grad Benkovac
  • Grad Biograd na Moru
  • Grad Nin
  • Grad Obrovac
  • Grad Pag

• Općine
  • Općina Bibinje
  • Općina Galovac
  • Općina Gračac
  • Općina Jasenice
  • Općina Kali
  • Općina Kolan
  • Općina Kukljica
  • Općina Lišane Ostrovičke
  • Općina Novigrad
  • Općina Pakoštane
  • Općina Pašman
  • Općina Polača
  • Općina Poličnik
  • Općina Posedarje
  • Općina Povljana
  • Općina Preko
  • Općina Privlaka
  • Općina Ražanac
  • Općina Sali
  • Općina Stankovci
  • Općina Starigrad
  • Općina Sukošan
  • Općina Sveti Filip i Jakov
  • Općina Škabrnja
  • Općina Tkon
  • Općina Vir
  • Općina Vrsi
  • Općina Zemunik Donji

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živi 162.045 stanovnika što je 3,65 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 45 stanovnika/km2.

Preko 40 % stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati ( 93.3 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina ( 3.5 %) i Albanci ( 0.4 % ).

Županijska uprava

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - kninska županija i uključivala je područje autonomnog Kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like ( općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača. Rezultati za županijsku skupštinu:

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU	62,99%
SDP, HNS, DSU	24%
DSU	6,87%

Zemljopis

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je stoljećima određivalo njezin razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

Povijest

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću dolazi u posjed Venecije, a već početkom XVI. stoljeća počinju turski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarske otoke i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem XVII. stoljeća, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa razdoblje Habsburške Monarhije i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Znamenitosti

• Grad Pag - (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz XV. stoljeća
• Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre)
• Nacionalni park Paklenica
• Povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.)
• Cerovačke pećine
• park prirode Vransko jezero
• park prirode Telašćica
• Povljansko blato, otok Pag
• kanjon rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Une kod Srba
• stari Maslenički most
• kaštel Benković
• otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Beršić, samostan
• utvrda Sveti Mihovil, Preko
• samostan Galovac, Preko
• franjevački samostan, Kraj
• samostan Ćokovac, Tkon
• crkva sv. Pelegrina, Savar
• svjetionik Veli rat
• hipodrom, Polača
• Dubrava - Hamina, otok Pag
• kanjon Kupe
• Kolansko blato
• kula, Ražanac
• kula, Zaton
• Maškovića han
• mirila, Starigrad
• Modrič špilja
• palača Petricioli, Sali
• palača Rančić, Sali
• ravnokotarska vinska cesta
• stare gradine, Obrovac
• Tulove grede
• nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan

Partnerska županija

• Baranjska županija

Vanjske poveznice

Službene stranice županije