Zadarska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske Hrvatske

Zadarska županija
Zastava Zadarske Grb Zadarske
Zastava Grb
Karta
Zadarska županija
Opći podaci
Sjedište županije Zadar
Površina 3.646 km2
Broj stanovnika (2011.) 170.017 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 46,63 stan./km2
Broj gradova 6
Broj općina 28
Broj naselja 229
Župan Stipe Zrilić

Upravno-teritorijalni ustroj i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županiju čini 6 gradova i 28 općina

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Zadarske županije živjelo 170.017 stanovnika što je 4,0 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Sjedište županije, Zadar imao je tada 71.471 stanovnika. Jedna je od tri hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 46,6 stanovnika/km2, što je znatno manje od hrvatskog prosjeka (75,7 stan./km2).

Preko 40 % stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora zaobalja i otoka zadarske regije.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92.6 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4.8 %) i Albanci (0.5 %).

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

U razdoblju 1993.-1997. godine županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača.[2] Rezultati za županijsku skupštinu:

Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 62,99%
SDP, HNS, DSU 24%
DSU 6,87%

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprjeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanjas izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem posta posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]


Partnerska županija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službene stranice županije