Prijam

Izvor: Wikipedija
Prijam gleda kako Kasandru odvlači Ajant, Pompeji

Prijam (grč. Πρίαμος, Príamos; također i Podark) u grčkoj mitologiji najmlađi je Laomedonov sin, kralj grada Troje u vrijeme Trojanskog rata.

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Prijam se izvorno zvao Podark (grč. Ποδάρκης, Podárkos = "lakše noge"). Spriječio je Herakla da ga ubije davši mu zlatni veo koji je istkala njegova sestra Heziona. Nakon ovoga Podark je promijenio svoje ime u Prijam. Etimologija te riječi dolazi od grč. priatos = "otkupljen". Izvorno je ime vjerojatno lidijskog podrijetla, a ne grčkog.

Mitologija[uredi | uredi kôd]

Kasandra proriče pad Troje pred Prijamom, Napulj, 20.30.

Potomci[uredi | uredi kôd]

Prijam je imao više žena, a prva mu je bila Hekaba s kojom je imao pedesetak sinova i nekoliko kćeri. Najstariji sin bio je Ezak kojeg je imao s Arizbom, koji je poginuo prije Trojanskog rata. Najpoznatiji su mu potomci Hektor, Paris i Kasandra.

Kasandra[uredi | uredi kôd]

Apolon je, zaljubivši se, dao Kasandri dar proricanja budućnosti, a ona je na njegovu ljubav uzvratila hladnoćom zbog čega ju je prokleo tako da se na njezina proročanstva nitko ne obazire i da im nitko ne vjeruje. Kasandra je predvidjela uništenje Troje, ali nije ih mogla spriječiti. Upozorila je Trojance o trojanskome konju i Agamemnonovoj smrti, ali njezina je obitelj, zajedno s Prijamom, mislila da je poludjela. U nekim se inačicama donosi da su je zbog toga i držali zatvorenom.

Nakon razrušenja Troje, potražila je utočište u Ateninu hramu gdje ju je silovao Ajant mlađi, odvukavši je ispred Prijamovih očiju.

Hektor[uredi | uredi kôd]

Poslanstvo kod Ahileja, 5. stoljeće pr. Kr.

Njegov sin Hektor poznat je kao najhrabriji trojanski ratnik koji je svoju domovinu uspješno branio devet godina od ahejskog zavojevača.

Neoptolem ubija Prijama, 6. stoljeće pr. Kr., Louvre

Ahilej je ubio Hektora i potom obesčastio tijelo jer ga bješe vukao nekoliko dana oko Troje i odbijao vratiti Trojancima. Zeus je poslao Hermesa da prati Prijama do ahejskog uporišta. Prijam je u suzama molio Ahileja da se sažali zbog očeva gubitka vlastita sina i da vrati Hektorovo tijelo. Podsjetio je Ahileja na njegova vlastita oca - Peleja. Dirnuti je Ahilej popustio i predao mu truplo. Obje su strane pristale na privremeno primirje od 11 dana. Priređen je svečani Hektorov pogreb i pogrebne igre. Ovo opisuje Homer u svojoj Ilijadi.

Smrt[uredi | uredi kôd]

U uništenju Troje Prijama je brutalno ubio Ahilejev sin Neoptolem (u Vergilijevoj Eneidi znan i kao Pir).

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Prijam