Prva sušačka hrvatska gimnazija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prva sušačka hrvatska gimnazija
Datum osnutka: 23. studenoga 1627.
Osnivači: Isusovački red
Lokacija: Rijeka
Funkcija: Isusovački kolegij
Period: Barok
Arhitektonski nacrt zgrade
Godina izgradnje: 1896.
Godina preseljenja: 1896.
Mjesto preseljenja: Sušak, Rijeka
Arhitekti zgrade: Ludwig i Hulssner
Stil gradnje: neorenesansni
Zgrada gimnazije danas
Sušačka gimnazija
Adresa: Gajeva 1
Funkcija: Srednja škola
Broj razreda: 20
Broj učenika: 593
Broj nastavnika: 48
Ravnatelj: Đudita Franko
Web stranice:
http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/
http://pshg.net/

Prva sušačka hrvatska gimnazija nastala je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški biskup Ivan Agatić koji je tom prigodom održao govor na hrvatskom jeziku.

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku Europe izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.

Nastava na hrvatskom jeziku[uredi VE | uredi]

Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje Frana Kurelca nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.

Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Izidor Kršnjavi koji je pronašao novi smještaj školi.

Preseljenje na Sušak[uredi VE | uredi]

1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv. Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.

Poznati učenici[uredi VE | uredi]

Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Fran Kurelac, Andrija Mohorovičić, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler, Ljudevit Jonke.

Poznati profesori[uredi VE | uredi]

Janez Trdina,

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°19′32″N 14°27′16″E / 45.3256823852108°N 14.4545692205429°E / 45.3256823852108; 14.4545692205429