Sušak
 Ovo je glavno značenje pojma Sušak. Za druga značenja, pogledajte Sušak (razdvojba). |
Sušak je danas (istočni) dio grada Rijeke, koji broji 35.914 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine.[nedostaje izvor][Dajte vanjsku poveznicu.]
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Nakon ukidanja Severinske županije 1787. godine, na obalnom području od Rijeke do Senja, formirano je tzv. Ugarsko primorje, podijeljeno na tri kotara: riječki, bakarski i vinodolski. Područje Trsata, Sušaka, Vežice i Drage spadalo je u bakarski kotar. Za vrijeme francuske uprave u razdoblju od 1809. do 1813. upravnu vlast nad Trsatom, Sušakom, Podvežicom i Dragom imao je Riječki magistrat, a nakon odlaska Francuza uprava Riječkog magistrata ostala je nad ovim područjem sve do 1834. godine, kada je odredbom cara Franje II. Rijeka morala vratiti ovo područje Bakru. Godine 1874. dolazi do nove podjele i osnivanja trsatske općine kojoj su pripadali područje Sušaka, Vežice i Trsata. Sjedište je isprva bilo na Trsatu, a 1882. Sušak postaje sjedištem kotara.[1]
U to se vrijeme Sušak naglo razvijao i preobrazio se iz seoskog neurbaniziranog naselja u pravo gradsko naselje. Izgrađne su upravne, zdravstvene, školske i druge javne zgrade, te komunalni objekti - ceste, vodovod, javna rasvjeta i dr.
Gradska općina Sušak obuhvaćala je naselja Sušak, Trsat, Podvežicu, Dragu, Kostrenu sv. Barbare i Kostrenu sv. Lucije, površine oko 25 km², a najstarije sušačke prometnice ceste su Lujzinska, Dorotejska i Karolinska, koje preko Gorskog kotara idu za Karlovac, te željezničke pruge iz pravca Zagreba i Ljubljane. Pomorski promet obavljao se u luci Baroš na vrhu Mrtvog kanala, Delti i Brajdici, dok je na Grobničkom polju djelovala zračna luka.
Sušak je proglašen gradom 23. listopada 1919. godine ukazom Petra I. i tada je imao oko 12.000 stanovnika.[2][3]
Podjelom Rijeke nakon talijanske okupacije Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume, potvrđenom Rimskim ugovorima Italije i Jugoslavije (1924.), Sušak ostaje u Kraljevini SHS i administrativno-političkim putem postaje "gradom".
Dana 1. veljače 1948. godine održani su izbori za Gradske narodne odbore u Rijeci, čime su stvoreni temelji za spajanje Rijeke i Sušaka. Gradski narodni odbori Sušaka i Rijeke predložili su Prezidijumu hrvatskog Sabora da se oba grada spoje u cjelinu, a 10. veljače 1947. godine Mirovnim ugovorom između FNRJ i Italije u Parizu, 175 km2 međunarodno pravno pripalo je Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj.[4] Dana 12. veljače 1948. godine, održana je prva sjednica NO Rijeka kada je i osnovan Kotar Rijeka.[5]
Poznate osobe [uredi]
- Bartol Zmajić, arhivist i stručnjak s područja pomoćnih povijesnih znanosti
- Janko Polić Kamov, pjesnik
- Lovro von Matačić, dirigent i skladatelj
- Dunja Rihtman-Auguštin, etnologinja
- Bosiljka Janjatović, povjesničarka
- Josip Bozanić, kardinal
- Hrvoje Šarinić, političar
- Marina Perazić, pjevačica
Povezani članci [uredi]
Galerija slika [uredi]
-
Granica na Sušaku 1929. godine
-
Most preko Rječine 1945. godine
Izvori [uredi]
- ↑ http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=1857 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=68&C=20 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://hrcak.srce.hr/file/122603 (pristupljeno 23. listopada 2012.)
- ↑ http://muzej-rijeka.hr/izdanja.asp Muzej grada Rijeke
- ↑ http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=11239&sec=16 Službene stranice grada rijeke
Nedovršeni članak Sušak koji govori o naselju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
.gif){kind=small}
