Psorijaza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Psoriasis (lat.)
Klasifikacija prema MKB-10
L40 Psoriasis

Općenito[uredi VE | uredi]

Psorijaza na leđima

Psorijaza je kronična bolest kože od koje pati ukupno 2-3% svjetske populacije.[1] Psorijaza nije zarazna.[2] Bolest se očituje kao crvene mrlje prekrivene bijelim ljuskicama, koje se najčešće pojavljuju na trupu, laktovima, koljenima i tjemenu, te kao male točkice na koži ili crvena koža koje se najčešće nalaze pod pazuhom, na ženskim spolnim organima, na preponama, šakama, stopalima i noktima.

Kod ove bolesti, stanice se razmnožavaju brže nego što uspiju proizvesti keratin, koji je odgovoran za tvrdu površinu kože. Uzrok nastanka psorijaze nije poznat, ali sve upućuje na gensku osnovu bolesti. Postoji mogućnost da nastanak psorijaze mogu potaknuti i infekcije te stres.

Psorijaza se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i kod oba spola, ali najčešće se uočava kod mladih i to u dobi do 25. godine života.

Postoji dosta oblika psorijaze, međutim, u najpopularnije oblike psorijaze ubrajamo : gutatnu psorijazu, inverznu, pustularnu, erutrodemičnu i slično. Najpopularnija vrsta prosorijaze je psoriasis plaque koja naliči ogromnim ožiljcima prekrivenim sa bijelom materijom. Najčešće se pojavljuje na koljenima, laktovima ali se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, uključujući tjeme, dlanove, tabane, genitalije i ostalo. Moguće je da se psorijaza manifestuje na noktima nogu i ruku. Psorijazu jako često prati i upala zglobova koja se naziva drugačije psorijatični artritis koji zahvata 30% populacije zahvaćenom psorijazom.

Uzrok[uredi VE | uredi]

Uzroci psorijaze još nisu u potpunosti jasni. Psorijaza NIJE samo kožna bolest već i bolest imunološkog sistema tako da utiče na rad i funkcije svih organa u organizmu. Povezana je sa povećanim šansama za razvoj raka, moždanog i srčanog udara. Psorijaza je većinom ugravirana u gene te treba da postoji samo neki 'okidač' kako bi se ona zapravo i manifestirala na čovjekovom tijelu. Ona se manifestuje kada imunološki sistem napravi grešku, odnosno kada imunološki sistem napada stanice kože koje su zdrave, smatrajući ih patogenim, te tako šalju signal koji je pogrešan te prouzrokuju prekomjernu proizvodnju novih kožnih stanica. Psorijaza nije zarazna bolest, premda na prvi pogled može da oda takav dojam zbog ekscentričnog izgleda. Stres je jedan od glavnih okidača kod psorijaza zajedno sa genetskom predispozicijom.

Liječenje[uredi VE | uredi]

Trenutno ne postoji trajan lijek za liječenje psorijaze. Međutim postoji mnogo vrsta tretmana koji pomažu pri kontrolisanju same bolesti. Teško se liječi zbog njene obnovljivosti odnsono repeticije, premda se pojedinac pokušava izliječiti onda iznova i iznova izbija na površinu.

Međutim, psorijaza se može dobro kontrolisati sa topikalnim kortikosteroidima - mastima. Jedan od popularnijih je Belosalic. Također pored topikalnih kortikosteroida moguća je oralna terpaija sa medikamentima koji vrše blokiranje imunološkog sistema parcijalno ili apsolutno te s time odlaze u korijen nastanka psorijaze i ne dozvoljavaju da dolazi do stvaranja psorijaze, Takva vrsta terpaije je veoma opasna jer može prouzrokovati rak, leukemiju, otkazivanje bubrega i slično. Naravno ukoliko se pacijent nalazi pod strogim liječničkim nadzorom i ukoliko je terapija pravilna takve kontraindikacije se ne bi trebale manifestirati.

Postoji i svjetlosna terpija kojom se postiže povećana apsorpcija vitamina D koji pospješuje kvalitet kože.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

U Turskoj postoje lječilišta gdje se pacijente liječi ribicama (tzv. ihtioterapija), pripadnicama vrste Garra rufa.

Liječenje ovim ribicama provodi se i u Hrvatskoj, trenutačno u Puli.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Psorijaza


Star of life2.svg Nedovršeni članak Psorijaza koji govori o bolesti ili poremećaju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.