Pulsar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Pulsari su vrsta neutronskih zvijezda, promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jedan je okret potrebno tek oko 3 ms, a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi rotacije ispuštaju jako elektromagnetsko zračenje, uglavnom u obliku radio-valova. Nama pulsar, usljed rotacije pulsara i uskog snopa radio-valova, izgleda kao svemirski svjetionik, kao da pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektirali prvi signal izvanzemaljske civilizacije.

Kako nastaju pulsari[uredi VE | uredi]

Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sustava neutronske zvijezde i crvenog diva.

Zvijezde ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života (Sunce za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe vodika i pređu na sagorijevanje helija. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći promjer (Sunce ce se tada raširiti do Zemljine putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu atmosferu, a plin koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu rotaciju. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi zvijezde postaju bijeli patuljak, faza u evoluciji zvijezde koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini.