Radni logor

Radni logor je podvrsta koncentracijskih logora, u kojem su zatočenici prisiljeni na prisilni rad.

Zatvaranje u radni logor predstavlja s jedne strane kaznu za krivična djela, kao i politički ideološki nepovoljan rasnu, klasnu pripadnost te politički ili vjerski poglede a s druge strane, služi u prvom redu ekonomskim interesima, odnosno iskorištavanju radne snage.

Povijest

Radni logori su se tijekom povijesti više puta pojavili.

Radni logor na Golom otoku.

Neki od primjera iz povijesti predstavljaju:

• skupna zatvaranja robova u Rimskim carstvu ili antičke Grčke: npr.. gladijatori
• prisilni rad u Europi u doba Srednjeg vijeka
• radne logore i prisilni rad u zatvorima Ruskog Carstva
• Sovjetski radni logori (gulazi)
• radni i drugi logori u nacionalsocijalističkoj u Njemačkoj, fašističkoj Italiji, radni logori u ustaškoj NDH itd.
• 1.000.000 Njemaca je u poratnom razdoblju bilo prisiljeno raditi u radnim logorima Francuske (rudnici) i Velike Britanije (poljoprivreda) u ime ratne odštete.
• 500.000 Nijemaca je u poratnom razdoblju bilo prisiljeno raditi za SAD Military Labor Service Units u Njemačkoj.
• radni logori u SFR Jugoslaviji su bili Logor Knićanin, Radni logor Valpovo, Logor Krndijau poratnom razdoblju i Goli otok (1946. - 1956.)
• radni logori u realsocijalističkim državama Kini u Vijetnamu, Sjevernoj Koreji i Kambodža

Sadašnjost

U današnje doba radni logori se još uvijek koriste u Kini, na Kubi i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se zatvorenici "dobrovoljno" javljaju za o poslove. U slučaju ako odbijaju raditi zatvorske kazne im se produžuju, a ako obavljaju poslove mjesečna plaća im zna biti samo 60 američkih dolara tako da postoji velika sličnost između američkih i kineskih radnih logora [1]