Razgovor:Kuwait

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kuwait.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Za grad; Proleksis – Al Kuwayt, HOL – Kuwait (Al-Kuwait), Šonje – Kuwait (Al-Kuwait), kod nas se pisalo (Seljačka sloga) i Kuvait/Al Kuwait, gdjegdje Koweit (čit. Kuvait, za grad ipak Kuwait), ali ne i Kuvejt (za grad El Kuvejt) kako bi pisali naši istočni susjedi (koji – ne zna se, niti je bitno.). Državni zavod za statistiku razlikuje to dvoje, grad i državu. 1994. Kuvajt – Al Kuwayt. HJP daje Kuvajt – Kuwait, HE (sv. 6. : Kn-Mak, 2004., ISBN 953-6036-36-3, str. 372.) Kuwait – (također Al-Kuwait). Pomorska enciklopedija, sv. 4. : Ko-Mit, 1978., str. 181., Kuwait,
BFM (2000., § 244., t. 14., st. 4., str. 63.) govori u prilog tomu razlikovanju.

»Tako se razlikuje Alžir (država) i Alger (departman i grad), Meksiko (država), Ciudad de México (grad), Gvatemala (država), Guatemala (grad).«

Dakle Kuwait je grad, iako bi se mogao pisati i Al-Kuwait i Al Kuwait i Al Kuwayt. -- Bugoslav (razgovor) 00:29, 20. prosinca 2010. (CET)[odgovori]

Slažem se sa suradnikom. Nazivi država se prevode, ali ne i gradova. --AmyMirka (Come into my world) 01:39, 20. prosinca 2010. (CET)[odgovori]

Slovenija, Togo, Niger, Belize nisu prevedene riječi (drugo je izgovor), postoje i države u kojima je hrvatski jezik priznat kao službeni jezik. Jedno su slučajevi gdje se naziv države i glavnoga grada te države poklapaju u službenom jeziku (ili službenim jezicima), te se u tom slučaju ne radi prijeslov.

Dobro je poznato kako u hrvatskome jeziku volimo pojmove koji su primili hrvatski lik, kao Beč, Budimpešta, Pariz, Napulj, Atena, Solun,... te imena iz slavenskih jezika koja su ponašena, kao Prag, Poznanj, Krakov, Varšava.

Takvih je imena nekoć bilo više, Jakin (Ancona), Monakov (München), Dražđani (Dresden) i treba ih uvrstiti u sve članke u zadnju rečenicu uvoda (lijepo obrazloženo i sažeto), prije prvog podnaslova (odlomka).

Velika je razlika kada se prevodi s jezika koji prevladavajuće rabi latinicu, kad prevladavajuće rabi ćirilicu, i u svim slučajevima kada je neko ime za nas nepoznato (teško za napisati, a kamoli izgovoriti) treba ga prevesti.

Pogrješno si shvatila. Dakle imena se većinom uzimaju takva kakva jesu (ako polazni jezik rabi latinično pismo), kod ćirilice je situacija različita za one jezike koji rabe posebna slova. Da ne govorimo o situacijama kad pismo nije ni jedno od prethodno navedenih.

Drugo je ako postoji službena transliteracija nekih naziva, i to potvrđeno u matičnoj zemlji podrijetla.

Zato se za one političare koji predstavljaju svoje države u međunarodnim ustrojima rade transliteracije na latinično pismo, koje onda postaju službene, i to je posve drugi par rukava od nekih nogometaša koje će svjetski mediji prozvati nekim imenom, a mi bi to trebali slijepo slijediti.

Nije to baš tako jednostavno područje kako izgleda, prekopati nešto literature i onda si kao siguran.

Da je tako onda Alžir (grad) ne bi bio više Alžir nego Alger. Nije tako jer treba puno toga pregledati prije donošenja razumne odluke.

Stoga zaključno nekim se državama ne prevode nazivi, a nekim se gradovima (velikoj većini onih koji nisu izvorno na latiničnom pismu) se dakako prevodi naziv.

Situacija Kuvajt/Kuwait je poseban slučaj kakvih nema puno.

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 05:43, 20. prosinca 2010. (CET)[odgovori]