Razgovor:Mostarsko-duvanjska biskupija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Mostarsko-duvanjska biskupija.
Rad na člancima
Pismohrane:

Možda se može dodati[uredi kôd]

» MOSTARSKO-DUVANJSKA BISKUPIJA. Na području današnje M.-D. B. kao prvi se apostol spominje Sv. Venancije, koji je mučen u Duvnu (prema Harnacku 304 do 312, prema Zeiller-u 270 ili 271, a prema Buliću i Bervaldiu oko 257). Za pape Grgura Velikog (590--604) spominje se u Duvnu biskup Malh. Poslije Malha nema spomena duvanjskim biskupima sve do 14 vijeka. 1685 i duvanjska se biskupija nalazila pod apostolskim namjesnikom Nikolom Blankovićem. 1735--1848 M.-D. B. su upravljali bosanski, a 1846--1881 hercegovački apostolski namjesnici. 1881 papa Lav XIII. ustanovio je, na mjesto hercegovačkog apostolskog vikarijata, M.-D. B. pa je podložio vrhbosanskoj mitropolitskoj vlasti. Prvi je biskup nove biskupije bio fra Pashal Buconjić, hercegovački franjevac. 1890 došla je pod upravu mostarsko-duvanjskoga biskupa i starodrevna mrkanjsko-trebinjska biskupija, kojom je tamo, od 1839, upravljao dubrovački biskup.
Danas se pod jurisdikcijom mostarsko-duvanjskoga biskupa nalazi preko 140.160 duša, koje su podijeljene na 57 župa (mostarsko-duvanjska 47, mrkanjsko-trebinjska 10). Od ovih, 47 župa vode franjevci a 10 svjetovni svećenici. Župe se dijele na 10 dekanija (mostarsko-duvanjska 8, mrkanjsko-trebinjska 2). Od ženskih družbi u biskupiji rade milosrdnice i školske sestre. Biskup ima krasan dvor, ali prvostolne crkve još nema, pa svete obrede obavlja u crkvi mostarskih franjevaca. J. Jelenić.
«

Izvor: