Razgovor:New York City

Nju Jork!!!! Užas od članka.

Članak je strava :-/. New York ne zaslužuje ovako loš članak! Ima li netko volju ovo "prevest" na wiki jezik --Ante Perkovic 23:25, 25 July 2005 (CEST)

Evo, prebacujem sve ovdje, da se ne sramotimo:

---

Gradska zastava Gradski pečat Grad Nju Jork Ndimak grada “Velika Jabuka”

 Lokacija unutar Države Nju Jork

Gradske Općine (Kvartovi) Bronx (The Bronx) Bronks NewYork (Manhattan) Menhetn Queens (Queens) Kvins Kings (Brooklyn) Bruklin Richmond (Staten Island) Otok Steten Mayor Michael Bloomberg (R) Područje-zemlja -voda 1,214.4 km²800.31km² 414.09 km² Populacija -totalna (2005) -gustoća naseljenosti 21,766,731(metropolitansko)8,158,000(grad)10,292/km² Vremenska zona - ljeto (DST) EST(UTC−5)EDT (UTC−4) geografska širinageografska dužina 40°47' 73°58' W Službena internet stranica (http://www.nyc.gov)

Radnik pomaže u gradnji “Empire State Buidling” 25 katova više nego “Chrysler Building” koja se može vidjeti na desnoj strani slike a završena je godinu ranije(1930)
“World Trade Center”, uništen 2001 .
Donji Menhetn, gledajući južno sa “Empire State Buidling”, 2005

New York (Nju Jork)

Grad Nju Jork je grad u u istoimenoj saveznoj državi Nju Jork i najveći je grad po broju stanovnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Drugi je grad po broju stanovnika u Sjevernoj Americi. New York se nalazi u sjeveroistočnom dijelu zemlje na nekoliko poluotoka i otoka i sačinjen je od 5 gradskih oblasti: (Manhattan, Brooklyn, Queens, Bronx i Staten Island). U 5 gradskih oblasti živi oko 8 miljuna stanovnika koji čine centralni dio Nju Jork metropleksa koji broji 22 miljuna stanovnika. Gradske oblasti su dalje podijeljene u gradske četvrti. Nju Jork je kosmopolitanski grad sa raznovrsnom strukturom stanovništva, kulturnim sadržajima i političkim i ekonomskim značajem. Nju Jork službeno nazvan Grad Nju Jork je najveći grad po populaciji u Sjedinjenim Državama. Centar je internacionalnih financija, politike, komunikacije, mode I kulture. Nju Jork je među svjetski najvažnijim globalnim gradovima ponajviše jer je dom skoro nenadmašenoj kolekciji muzeja svijetske klase, galerija, kazališta, kupovnih centara, korporacija I stotina internacionalnih misija Ujedninjenih naroda čiji je centar u gradu.

    Povijest Nju Jorka

Nju Jork je osnovan 1626 godine i bio je prije znan pod imenom (New Amsterdam). Otok Manhattan na kojem je današnji Nju Jork osnovan je kupljen od Idijanaca za 23 dolara. U svojim prvim godinama nastanka Nju Jork se nalazio tek u najjužnijem dijelu Manhattan otoka i prostirao se do današnje Wall Street ulice gdje su se nalazile prvobitne zidine grada koje su odvajale naseljenike iz Europe od indijanskih plemena. Svoj najveci razvoj Nju Jork je počeo 1867 godine kad se usvojio jedan od najvećih i najambicioznijih urbanističkih planova za razvoj grada koji je isplanirao naseljavanje otoka Manhattana po koordinatnoj organizaciji ulica koji je danas najupečatljiviji dio gradskog života u Nju Jorku. Manhattan je podijeljen u 202 ulice koje su se prostirale od istoka ka zapadu i 12 avenija koje su presjecale ulice od sjevera prema jugu. Davno prije dolaska prvih Europskih doseljenika, područje današnjeg New Yorka bilo je naseljeno Lenape ljudima, uključujući plemena kao Manahatoi, Kanarsiji I Raritani. Europljani su počeli naseljavat područje New Yorka s utemljenjem utaborene Holandske tvrđave za trgovinu krznom u Novom Amsterdamu u koloniji Nove Nizozemske kolonije u južnom dijelu Manhatana u 1626. 1664 Englezi su preuzeli vlast na dpodručjem New Yorka što je vjerojatno jedan od razloga što je to današnji službeni jezik. Tijekom devetnaestog stoljeća grad je transformiran imigracijom i gradnjom kanala i zgrada. Tijekom Civilnog Rata dobre trgovinske veze sa konfederacijskim jugom održavale se New York u podijeli razmišljanja oko uzimanja strana. Poslije civilnog rata, rata imigracije je postepeno rasla stavljajući New York na prvo mjesto po broju imigranata godišnje što je priznato dedikacijom Kipa Slobode 1886. Pet dijelova New Yorka ranije navedenih kao (Bronks, Menhetn, Bruklin, Kvins i otok Steten) stvoreni su kad je New York aneksirao i pripojio područja koja ga okružuju pod oblasti grada. Kroz prvu polovicu dvadesetog stoljeća grad je postao svijetski centar za industriju, komerc I komunikaciju. Prva kompanija za podzemnu željeznicu počela je s radom 1904 kad je prijevoz ljudi gradom ubrzan takoder pomazuci njegovom razvoju. Unatoc velikoj depresiji 1930-ih New York je savjedocio gradnji nekih od najvecih zgrada na svijetu. Grad nje takoder preobrazen I promjenjen daljnom gradnjom mostova, parkova i parkirališta većinom stvorenih iz uma Roberta Mojsisa glavnog koordinatora projekata. Poslije drugog svjetskog rata u New Yorku su počele gradnje mnogih kompleksa kuća pogotovo u istočnom Kvinsu i trgovnih centara po cijelom gradu. Tijekom 1960 populacija je opadala, kao i zastrijevanje industrije uz rasne nerede na ulicama. Do 1970-ih stanje se stabiliziralo da bi u 1980-im palo u ogromne dugove koje su počele rješavat privatne kompanije. 1990 su pridonijele rastu «Wall Street» kao financijskom središtu svijeta. 2001 New York je bio meta Terorističkog napada na «World Trade Center» dvije zgrade na otoku Stejten. Oko 3000 ljudi je poginulo. Na tom mjestu će izgradit novi neboder koji će bit završen 2009 a očekuje se da će biti najveća svjetska građevina. U sljedećih deset godina grad očekuje val novih projekata u javnom i privatnom sektoru koji će preoblikovat velike sekcije grada i njegov izgled.

Djelovi grada

Stanovnici često zovu grad “pet kvartova” rezervirajući frazu “The City” ili (grad) za Menhetn. Unutar tih kvartova je doduše preko stotine susjedstva svako sa svojom poviješću.

Menhetn ima populaciju od 1,564,798 i poslovno je središte grada i superlativno urbano. Najgušće naseljeno područje grada je također i dom većini nebodera koji se nalaze u gradu. Bronks ima populaciju od 1,363,198 i dom je “New York Yankees” poznate Njujorške bejzbolske momčadi. Bronks je jedini dio grada koji se nalazi na glavnom kopnu. Bruklin ima populaciju od 2,472,523 i najnaseljeniji je kvart sa snažnim narodnim identitetom. Varira od poslovnog područja na donjem gradu do velikih stanarskih trakova u centralnom i jugoistočnom dijelu grada. Kvins ima populaciju od 2,225,486 i ima najviše različtih rasa ljudi sa najviše imigranata no bilo gdje u Sjedinjenimn Državama. Geografski je najveći kvart. Otok Steten ima populaciju od 459,737 i ponešto je izoliran i predgradni dio grada ali je nedavnih godina postao više integriran u grad posebno od otvaranja «Verrazano Narrows mosta» 1964. .

Vlada i politika Grada Nju Jorka

Vijećnica grada Nju Jorka

Sudska grana je jedan civilni sud sa nazočnosti u svakom kvartu ili okrugu i sa cijelogradskom juridistikcijom. Kućno nasilje i lakši kriminal se obrađuje na «Obiteljskim sudovima» čiji su suci stavljeni na poziciju od strane gradonačelnika na 10 godina.

Zemljopis i Klima

Satelitski pogled na grad “New York”

“Central Park” u Menhetnu

Demografija Godine 2000 U Geadu New York uživjelo je 8,008,278 ljudi u 3,021,588 različitih staništa. Točnije 1,852,233 obitelji je živjelo u New Yorku. Gustoća naseljenosti je 10,194,2 na kilometar kvadratni. Grad je po rasama podijeljen na 44,66% bijele rase, 26,59% crne ili Afročko-Američke, 0,52% Indijanske, 9,83% Azijatske, 0,07% s Pacifičkih otoka I 13,42% drugih rasa. Od toga 26,98% populacije je Hispaničko ili južnoameričko. Trend rasta Populacije Year Inhabitants 1750 22,000 1790 49,400 1800 79,200 1810 119,700 1820 152,100 1830 242,300 1840 391,100 1850 696,100 1860 1,174,800 1870 1,478,100 1880 1,911,700 1890 2,507,400 Year Inhabitants 1900 3,437,200 1910 4,766,900 1920 5,620,000 1930 6,930,400 1940 7,455,000 1950 7,892,000 1960 7,782,000 1970 7,894,900 1980 7,071,600 1990 7,322,600 2000 8,008,000 2003* 8,085,700 2004* 8,091,700

(*) Otprilike

Tipična raznolika grupa Njujorčana na Petoj Aveniji u središtu Menhetna.

Kultura

Grad Nju Jork katkad zvan i Grad koji nikad ne spava je glamurozno ubrzan i aktivan. Prema idiomu Nju Jorka, jedna minuta u Nju Jorku znači instantno. Steretipični građanin Nju Jorka drži reputaciju kao egoist, bezobrazan i nestrpljiv i ponosi se grupama ljudi, bukom i teškoćama života u gradu. Građani Nju Jorka se zovu Njujorčani iako taj termin katkad može bit apliciran i na ljude koji žive u predgrađu. Nju Jork ima različite akronime kao što su “NYC” suprotno “NY” što označava državu u kojoj se grad nalazi. Također “The big Apple” ili velika jabuka, “Gotham”, “The Naked City”, “The Capitol of the World”, čak i slogan predstavljen 2005 u nadi za dobivanje natječaja za Olimpijske Igre 2012 “The World’s Second Home” ili Drugi dom svijeta.

       Imigracijski i Internacionalni okus

Nju Jork apsorbira više različitih imigrantskih grupa od bilo kojeg Američkog grada, i apsorbira veći broj imigranata svakog dana od bilo kojeg Američkog grada osim Los Angelesa dajući sam sebi internacionalni okus i čineći sebe tipičnim Američkim idealom nacionalnih imigranata. Gradska vlada zapošljava prevodioce na 180 različitih jezika.

“Empire State Building”, najviša zgrada Nju Jorka Prva “Marcy’s” parada za Dan Zahvalnosti održana je u Nju Jorku 27 Studenog, 1924. Otad je to godišnji događaj koji dovuče desetke tisuća gledatelja I u zadnje godine miljune gledatlje preko televizije. Na novu Godinu stotine tisuća ljudi se skupe na “Times Square” da vide spuštanje velike lopta koja označava kraj stare godine. “World Trade Center” je bio velika I važna turistička atrakcija prije napada u Rujnu 2001 koji je uništio dio grada zajedno sa turističkom industrijom na neko vrijeme. Grad je bio bez turista na nekoliko mjeseci, i trebalo je dvije godine da se broj turista vrati na prijašnje brojke ali sad sa manje internacionalnih iviše domaćh.

Kulturalne Institucije

Metropolitanski Muzej Umjetnosti Također postoje manji specijalizirani muzeji od «El Museo del Barrio» sa fokusom na Latino-Američku kulturu do «Cooper-Hewitt National Museum of Design» ili Kuper-Hevitov nacionalni muzej dizajna. Veliki brojgradskih muzeja je lociran na «Milji muzeja» na Petoj Aveniji. U dodatku tim muzejima, grad je također dom velikom broju područjka za operu, somfoniju nastupe plesa. Najveći od nabrojenih je «Lincoln Center for the Performing Arts» koji je zapravo kompleks zgrada koji udomljuje 12 različitih kompanija, uključujući Njujorške Filharmoničare, metropolitansku Operu, Opera grada Nju Jorka, Balet Grada Nju Jorka, Linkoln Centar Džeza. Druge velike dovra za izvedbu sličnih djela su «Carnegie Hall», «Radio City Music Hall» i «Brooklyn Academy of Music» Mediji i zabava Zbog puke veličine i kulturalnog utjecaja, grad je postao subjekt mnogim različitim a i često kontradiktornim prikazivanjima u javnim medijima. Od sofisticirane i svijetske metropole viđene u mnogim Vudi Alen filmovima, do urbane đungle prikazane u filmovima kao «Martin Scorsese's Taxi Driver» Nju Jork je služio kao odmatajuća rola za virtualno svaki mogući pogled na život u velikom gradu. Slika Nju Jorka na televizija je slično varirala sa neprimjerenim brojem kriminalnih drama koje se odvijaju u gradu unatoč činjenici da je to jedan od najsigurnijih gradova za život u Sjedinjenim Državama. Nju Jork je također izdavao mnogobrojne radove literature, od kojih su mnoge pisane i napravljene od velike elite pisaca koji žive i rade u Nju Jorku uključujući «Jonathan Fraznen, Don Delillo, Thomas Pynchon, Susan Sontag, David Fsoter Wallace» i mnogi drugi.

Svijetla “Times Square” Kazalište Nju Jork podržava visoko efikativno i utjecajno okružje za kazališta koje je smješteno oko «Times Square» na Menhetnu. Služi oboje kao centar za Američku kazališnu industriju kao i važna atrakcija za posjetitelje iz cijelog svijeta. Deseci kazališta iz iz ovog okruga su odgovorni za desetke tisuća poslova, i pomažu doprinosu biljuna dolara svake godine gradskoj ekonomiji. Zajedno sa Londonskim «West End» okrugom kazališta, Njorški Brodvej se satraje jednim od najkvalitetnijih na svijetu. Unatoč imenu, mnoga Brodvej kazališta nisu zapravo u Brodvej ulici.

      Prijevoz

Ulaz u “Grand Central” na 42 Ulici

Fakulteti, Univerziteti i znanstvena istraživanja

University, New York University” i drugi. Nju Jork je također glavni centar za kademsku medicinu. Menhetn sadžava fakultet svjetske klase «Rockefeller University» i «Memorial Sloan-Kattering Cancer Center» da se spomene nekoliko najpoznatijih. Predanost znanosti počinje rano u mnogih Njujorčana, koji imaju šansu polagat takve selektivne specijalne srednje škole kao “Bronx High School of Science” koja maturira najveći broj Nobelovaca od bilo koje Srednje škole u Sjedinjenim Državama.

Panorama Grad Nju Jork ima neke od najpoznatijih panorama u cijelom svijetu upravo zbog gustoće visokih zgrada I ekstremno visokih cijena nađenih u gradskim centralnim poslovnim djelovima. Nju Jork je nakupio najveću kolekciju ureda i stanarskih tornjeva u svijetu. Zapravo, Nju Jork ima tri različite prepoznatljive panorame; Srednji Menhetn, Donji Menhetn i Donji Bruklin. Najveća panorama, najbolji opogled pruža se nad srednjim Menhetnom koji je najveće centralno poslovno središte u Sjedinjenim Državama i također dom velikim zgradama poput «Empire State Buidling, Chrysler Buidling i Rockefeller Center». Donji Menhetn je nekad bio okarakteriziran sa «World Trade Center». Danas prolazi masovnu rekonstrukciju i jednog će dana uključivat Toranj Slobode ili «Freedom Tower» koji će se dizat do 530 metara u 2009. Panorama donjeg Bruklina je najmanja od tri, ali svakako i dalje raste i razvija se kao i općina Kvins koji kroz Citigrup radi najnovije projekte.

Panorama Nju Jorka sa “Empire State Buidling” u proljeće 2005

category:Gradovi u SAD-u