New York City, New York

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s New York City)
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "New York" preusmjerava ovamo. Za istoimenu američku saveznu državu, pogledajte New York (savezna država).
Disambig.svg "New York, New York" preusmjerava ovamo. Za film iz 1977., pogledajte New York, New York (1977).
New York
Pogled na New York iz zraka
Pogled na New York iz zraka
Zastava grada New Yorka
Zastava
Službeni pečat grada New Yorka
Pečat
Nadimak: Velika Jabuka, Grad koji nikad ne spava, Gotham, Glavni grad svijeta (lat. Novum Caput Mundi)
Koordinate: 40°43′N 74°00′W / 40.717°N 74°W / 40.717; -74Koordinate: 40°43′N 74°00′W / 40.717°N 74°W / 40.717; -74
Država Flag of the United States.svg SAD
Savezna država Seal of New York.svg New York
Četvrti Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens, Staten Island
Osnovan 1624.
Vlast
 - Gradonačelnik Bill de Blasio
Površina
 - Ukupna 1.214,4 km²
 - Kopno 789,4 km²
 - Voda 428,8 km²
 - Urbano područje 8.683,2 km²
 - Područje utjecaja 17.405 km²
Visina 10 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 8.336.697
 - Gustoća 10.630/km²
 - Urbano područje 18.498.000
 - Područje utjecaja 18.818.536
Vremenska zona EST (UTC-5)
 - Ljeto (DST) EST (UTC-4)
Poštanski broj 10000
Pozivni broj 212, 718, 917, 347, 646
Službena stranica www.nyc.gov
Zemljovid
New York na karti SAD
New York
New York
Položaj New Yorka u SAD-u

New York (eng. izgovor /nuːˈjɔːɹk/; hrv. izgovor njẉ jȍrk[1], hrv. pučki naziv zabilježen u Hrvata u tuzemstvu i u SAD-u: Navijork[2][3] [4][5][6][7][8], Nevijork, Nevejork, Nevjork) je najnaseljeniji grad u SAD-u[9] i središte metropolitanskog područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.[10][11][12] New York ima značajan utjecaj na globalnu trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraživanje, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi glavno sjedište Ujedinjenih Naroda,[13] New York je važan centar za međunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjedištem svijeta.[14][15][16][17][18] Službeni nazivi grada su i New York City ili The City of New York[19] kako bi ga se razlikovalo od istoimene države New York koje je ovaj grad dio.[20]

Smješten u jednoj od najvećih svjetskih luka,[21] New York City sastoji se od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju.[22] Pet okruga - The Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island - su ujedinjeni u jedan grad 1898. godine.[23][24] Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2010. godine, 8,175,133 milijuna ljudi[25] živi na prostoru od 790km2,[26][27][28] što New York čini najgušće naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih država.[29] U New Yorku se priča više od 800 različitih jezika što ga čini gradom s najviše jezičnog podrijetla u svijetu.[30] Naseljenost metropolitanskog područja New York Cityja je najveća u SAD-u, procijenjena na 18.9 milijuna stanovnika koji žive na području od 17.400 km2.[31][32] New York je najtraženiji pojam na internetu; do prosinca 2011. godine registrirano je 7.1 bilijuna traženja grada u raznim tražilicama.[33]

New York je osnovan 1624. godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom.[34] Grad i njegova okolica došle su pod vodstvo Engleza 1664. godine[35][36] te je grad promijenio ime u New York nakon što je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu.[37][38] New York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine.[39] To je najveći grad SAD-a od 1790. godine.[40] Kip slobode pozdravljao je milijune imigranata koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću[41] te se općenito smatra simbolom SAD-a i njezine demokracije.[42]

Grad godišnje posjeti 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni.[43][44][45] Times Square, koji se naziva i "svjetskim raskršćem",[46][47][48][49][50] vedro je osvijetljeno središte kazališta na Broadwayu,[51] jedno od najprometnijih raskršća za pješake na svijetu[52] i glavni centar svjetske industrije zabave.[53] U gradu se nalaze mnogi poznati mostovi, neboderi[54] i parkovi. Financijsko središte New Yorka, usidredno na Wall Streetu u donjem dijelu Manhattana, funkcionira kao financijsko središte cijeloga svijeta[55][56][57][58][59][60][61] i dom je Njujorške burze, najveće svjetske burze na svijetu.[62] Nekretnine na Manhattanu među najskupljima su u cijelom svijetu.[63] U kineskoj četvrti na Manhattanu živi najviše Kineza u cijeloj zapadnoj hemisferi.[64][65][66][67] Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna željeznica New Yorka radi non-stop (0-24h).[68] Mnoga sveučilišta i fakulteti nalaze se u New Yorku,[69] uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveučilišta na svijetu.[70]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

New York City leži na istočnoj obali SAD-a u saveznoj državi New York, na ušću rijeke Hudson i na East Riveru, prosječno šest metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se Jersey City u susjednoj državi New Jersey. Zemljopisne su koordinate 40,46 stupnjeva sjeverne širine i 73,54 stupnjeva zapadne dužine.

Podjela[uredi VE | uredi]

Gradsko je područje podijeljeno na pet četvrti (boroughs) Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island, koje su istovremeno okruzi države New York. Prema podacima od 1. srpnja 2003. u njima je živjelo:

Pet četvrti (boroughs) New Yorka
  • Manhattan (New York County): 1.585.873 stanovnika
  • Bronx (Bronx County): 1.385.108 stanovnika
  • Brooklyn (Kings County): 2.504.700 stanovnika
  • Queens (Queens County): 2.230.722 stanovnika
  • Staten Island (Richmond County): 468.730 stanovnika

Klima[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosječna je godišnja temperatura 12,5°C, a godišnja količina oborina prosječno iznosi 1.071 mm.

Najtopliji je mjesec srpanj s prosječno 24,7°C, a najhladniji siječanj s -0,4°C.

Najviše oborina padne u srpnju, prosječno 104 mm, a najmanje u siječnju, 81 mm.

Povijest[uredi VE | uredi]

17. stoljeće[uredi VE | uredi]

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.

Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York.

18. stoljeće[uredi VE | uredi]

Godine 1776. tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorška burza.

19. stoljeće[uredi VE | uredi]

Početkom 19. stoljeća grad sve brže raste, tako da 1811. gradski urbanisti odlučuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni Broadway.

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.

U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste i broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novačenja, najgorim nemirima u povijesti grada.

Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se četvrti (five boroughs) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Ulica Mulberry u talijanskoj četvrti, početkom 20. stoljeća
Manhattan godine 1931.

U prvoj polovici 20. stoljeća grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom "ludih dvadesetih" naglo je završio krahom burze na "crni utorak", 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.

Poslije drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj (Bankrot New Yorka). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

21. stoljeće[uredi VE | uredi]

U kasno ljeto 2001. New York je doživio svoj najcrnji dan. Najviši gradski neboderi, blizanci World Trade Centera srušeni su u terorističkim napadima 11. rujna 2001. Na mjestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja "Tornja slobode" (Freedom Tower) koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih.

Veliki nestanak struje na sjeveroistoku SAD-a 14. kolovoza 2003. pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija Republikanske stranke prije predsjedničkih izbora 2004.

Razvoj broja stanovnika[uredi VE | uredi]

Na području obuhvaćenom administrativnim granicama grada New Yorka živi oko 8,1 milijuna ljudi, a cijela gradska aglomeracija ima 22,3 milijuna ljudi. Broj se stanovnika od početka 20. stoljeća udvostručio. Od 1825. grad je, zbog svog položaja na Atlantiku i plovnom putu rijeke Hudson, bio ulazno mjesto za imigrante iz cijelog svijeta. Daljnjim razvojem postao je najveći industrijski centar i financijska metropola.

Raspored stanovništva uvjetovan je socioekonomskom klasom. Pripadnici viših klasa žive uglavnom podalje od gradskog središta i u skupljim dijelovima Manhattana. Imovinski najslabiji stanovnici često unajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici više ne obnavljaju (slumovima). Za New York je značajan i velik broj četvrti naseljenih gotovo isključivo ljudima određene etničke, rasne ili vjerske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).

Sljedeći pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama današnjeg gradskog područja. Podaci do 1775. su procjene, od 1790. do 2000. rezultati popisa stanovništva, a za 2005. izračun.

Satelitska snimka New Yorka
New York noću
Godina   Broj stanovnika
1630. 300
1640. 400
1650. 1.000
1660. 1.500
1680. 3.000
1690. 3.900
1700. 5.000
1710. 5.700
1720. 7.000
1730. 8.600
1740. 11.000
1760. 18.000
1775. 25.000
1790. 57.500
1800. 87.685
1810. 129.359
1820. 162.547
1830. 252.666
Godina   Broj stanovnika
1840. 401.612
1850. 706.323
1860. 1.175.674
1870. 1.469.045
1880. 1.935.359
1890. 2.533.600
1900. 3.437.202
1910. 4.766.883
1920. 5.620.048
1930. 6.930.446
1940. 7.454.995
1950. 7.891.957
1960. 7.781.984
1970. 7.895.563
1980. 7.071.639
1990. 7.322.564
2000. 8.008.278
2005. 8.108.040

Politika[uredi VE | uredi]

Središnji dio Manhattana (Midtown)
Kineska četvrt na Manhattanu

Od 1. siječnja 2002. gradonačelnik New Yorka je Michael Bloomberg (108. po redu). Prije nego što je postao gradonačelnikom Bloomberg već je bio poznat kao milijarder i utemeljitelj tvrtke za financijske informacije Bloomberg. Godine 2001. pobijedio je na izborima za gradonačelnika, naslijedivši Rudolfa Giulianija koji se nije mogao kandidirati za treći mandat. Kako bi izbjegao konkurentne demokratske predizbore (primaries) Bloomberg je promijenio stranačku pripadnost i postao republikanac.

Rudolph Giuliani, 107. gradonačelnik New Yorka od 1. siječnja 1994. do 31. prosinca 2001., Republikanac po stranačkoj pripadnosti, Giuliani se prvi put kandidirao za gradonačelnika 1989., ali je izgubio od demokrata Davida Dinkinsa, prvog crnog gradonačelnika New Yorka.

Četiri godine poslije, Giuliani je ponovno imao Dinkinsa za protukandidata, ali ovaj je put bio uspješniji, a izbore je karakterizirala podjela po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni potpora tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona. U prvom se mandatu (1994. – 1997.) usredotočio na smanjenje kriminaliteta te je povećanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unatoč prigovorima o kršenju ljudskih prava, uspio postići smanjenje broja gotovo svih vrsta kaznenih djela. Godine 1997. ponovno je izabran s još većim brojem glasova.

Zahvaljujući ovoj uspješnoj politici nestala je prijašnja predodžba o New Yorku kao gradu zločina. New York je danas među sigurnijim američkim velegradovima, na vagonima podzemne željeznice manje je grafita, a noćni izlazak u grad više nije izvor opasnosti, što je pogodovalo i gospodarstvu.

Kritičari Giulianijeve inicijative ističu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, osobito crnaca. Najpoznatiji ovakvi slučajevi bili su umorstvo nenaouružanog afričkog imigranta Amadoua Dialla i zlostavljanje haićana Abnera Louime.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

New York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu s gradovima:

Kultura i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pregled[uredi VE | uredi]

Times Square

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine 1902. izgrađena trokutasta zgrada Flatiron je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz 1915., Chrysler Building iz 1930. u stilu art-decoa, te 1939. završeni kompleks zgrada Rockefellerovog centra u kojem se nalaze studiji TV-mreže NBC. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 milijuna posjetitelja godišnje je Empire State Building, dovršen 1931.

Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: katolička Katedrala svetog Patrika dovršena 1879., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (St. John the Divine) započeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Wall Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.

Zaštitni znak New Yorka je Kip slobode izgrađen 1886. na Otoku slobode (Liberty Island, službeno dio države New Jersey) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški kolodvor, godine 1913. otvoreni Grand Central Terminal, Brooklynski most (Brooklyn Bridge) koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata športska dvorana Madison Square Garden, te koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda.

U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički Greenwich Village u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na Georgea Washingtona, te Ground Zero, mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i Otok Ellis (Ellis Island), ulazna kontrolna točka za brojne imigrante krajem 19. i početkom 20. stoljeća, danas muzej.

Poznati hoteli New Yorka su Plaza na križanju 5. avenije i južnog ruba Central Parka (otvorena 1907.), Waldorf-Astoria na Park aveniji (otvoren 1930.), Carlyle na 76. ulici (otvoren 1931.) i Four Seasons na 57. ulici (otvoren 1993.)

Sport[uredi VE | uredi]

Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku su New York Yankees i New York Mets (MLB liga), New York Knicks i Brooklyn Nets (NBA liga), New York Rangers i New York Islanders (NHL liga), New York Giants i New York Jets (NFL liga), New York Liberty (WNBA liga) te New York-New Jersey Metrostars (MLS liga). Popularni klubovi koji su prije igrali u New Yorku su New York Cosmos (NASL liga), New York Giants (danas San Francisco Giants) i Brooklyn Dodgers (danas Los Angeles Dodgers - MLB) te Brooklyn Americans (NHL)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski jezični portal.
  2. Croart Damir Poša: Navijork, 1995. (izdavač „Orfej“)
  3. Film-mag Damir Poša - Kantautor s juga na sceni trideset godina. Koncert: Damir Poša u kazalištu Komedija 23. svibnja 2011. (p)
  4. Tekstovi pjesama Ibrica Jusić: Spomeni se, Barbara
  5. Ekološka udruga "Žir", otok Žirje Volim svoj otok! Vidikovac na Veloj Glavi
  6. Ugljan Rječnik
  7. Blatske imenice
  8. Klub Sušačana Irvin Lukežić: Obitelj Pajkurić, Sušačka revija
  9. Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places over 100,000, Ranked by July 1, 2009 Population: April 1, 2000 to July 1, 2009 (SUB-EST2009-01). U.S. Census Bureau. Preuzeto 26. travnja 2011.
  10. World's Largest Urban Areas [Ranked by Urban Area Population]. Rhett Butler (2003–2006). Preuzeto 26. travnja 2011.
  11. Largest Cities of the World – (by metro population). Woolwine-Moen Group d/b/a Graphic Maps. Preuzeto 26. travnja 2011.
  12. Largest urban areas in the world: 2008 All Urban Areas 2,000,000 & Over. Wendell Cox Consultancy. Preuzeto 26. travnja 2011.
  13. United Nations Visitors Centre. United Nations (2011.). Preuzeto 26. travnja 2011.
  14. Consulate General of Iceland New York Culture. Consulate General of Iceland New York. Preuzeto 27. lipnja 2011.
  15. Introduction to Chapter 13: Culture. The Weissman Center for International Business, Baruch College/CUNY 2010. Preuzeto 8. lipnja 2011.
  16. Cultural capital of the world. Jelsoft Enterprises Ltd (2000–2011). Preuzeto 8. lipnja 2011.
  17. NYU’s Cultural Capital program. New York University (2011.). Preuzeto 8. lipnja 2011.
  18. New York, culture capital of the world, 1940–1965 / edited by Leonard Wallock ; essays by Dore Ashton ... [et al.]. NATIONAL LIBRARY OF AUSTRALIA. Preuzeto 8. lipnja 2011.
  19. Welcome to the official New York City Web site. The City of New York (2011.). Preuzeto 2011-09-18
  20. All Municipality Websites Listed Alphabetically. New York State. Preuzeto 2011-09-18
  21. How The Earth Was Made. © 1996-2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Preuzeto 2011-09-19
  22. Boroughs of New York City. ©2002 Ben Cahoon. Preuzeto 2012-02-03
  23. A 5-Borough Centennial Preface for Katharine Bement Davis Mini-History. Copyright © 1997 by Thomas C. McCarthy and the New York City Department of Correction. All rights reserved. Preuzeto 2011-10-26
  24. New York: A City of Neighborhoods. New York City Department of City Planning. Preuzeto 30. travnja 2011.
  25. Pogrješka u citiranju: nije zadan tekst za izvor 2010_Census_pop_est
  26. American Fact Finder (U.S. Census Bureau): New York by County – Table GCT-PH1. Population, Housing Units, Area, and Density: 2000 Data Set: Census 2000 Summary File 1 (SF 1) 100-Percent Data, retrieved on February 6, 2009
  27. NYC Profile (PDF). New York City Department of City Planning. Preuzeto 22. svibnja 2008.
  28. Roberts, Sam. "It's Still a Big City, Just Not Quite So Big", The New York Times, May 22, 2008, pristupljeno May 22, 2008
  29. County and City Data Book:2007 (U.S. Census Bureau), Table B-1, Area and Population, retrieved on July 12, 2008.
  30. Roberts, Sam. "Listening to (and Saving) the World's Languages", The New York Times, April 28, 2010, pristupljeno April 29, 2010
  31. Population Change for the Ten Most Populous and Fastest Growing Metropolitan Statiscal Areas: 2000 to 2010. U.S. Census Bureau (ožujak 2011.). Preuzeto 12. travnja 2011.
  32. NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics. © 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Preuzeto 2011-09-17
  33. New York - Google Search. Google Inc. Preuzeto 2011-12-08
  34. United States HISTORY New York City, New York. Preuzeto 8. svibnja 2011.
  35. Shorto, Russell (2005). The Island at the Center of The World, 1st Edition, New York: Vintage Books. ISBN 1-4000-7867-9
  36. United States HISTORY New York City, New York. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  37. The New Jersey Colony. MrNussbaum.com. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  38. KINGSTON Discover 300 Years of New York History DUTCH COLONIES. National Park Service, U.S. Department of the Interior. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  39. The Nine Capitals of the United States. United States Senate. Preuzeto 7. rujna 2008.
  40. Rank by Population of the 100 Largest Urban Places, Listed Alphabetically by State: 1790–1990. U.S. Census Bureau (15. lipnja 1998.). Preuzeto 8. February 2009..
  41. Statue of Liberty. 1996–2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Preuzeto 21. svibnja 2011.
  42. Statue of Liberty. World Heritage. © UNESCO World Heritage Centre 1992-2011. Preuzeto 2011–10–23
  43. Patrick McGeehan (2011-12-20). As City Closes In on 50 Millionth Visitor, British Couple to Be Feted. © 2011 The New York Times Company. Preuzeto 2011-12-21
  44. NYC reaches goal of 50 million tourists. © 2011 North Jersey Media Group (2011-12-20). Preuzeto 2011-12-21
  45. NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics. © 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Preuzeto 2011-09-16
  46. Big Apple History Arts and Entertainment The Crossroads of the World. Thirteen/WNET New York 2005 Educational Broadcasting Corporation. Preuzeto 26. travnja 2011.
  47. Crossroads of the world - Times Square the official website of Times Square. Times Square District Management Association, Inc. Preuzeto 26. travnja 2011.
  48. Times Square New York, NY Times Square. 2011 NYCTourist.com. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  49. Aditya Rangroo (14. listopada 2010.). Times Square Crossroads of the World New York City Info. (C) 1980 - 2010 TimesSquare.com A Dataware Corporation Company. Preuzeto 2012-01-22
  50. Allan Tannenbaum. New York in the 70s: A Remembrance. © The Digital Journalist. Preuzeto 2011-12-17
  51. Times Square. Encyclopædia Britannica. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  52. The Most Jivin' Streetscapes in the World. Luigi Di Serio (2010.). Preuzeto 10. svibnja 2011.
  53. New York Architecture Images- Midtown Times Square. 2011 nyc-architecture. Preuzeto 10. svibnja 2011.
  54. Buildings in New York City. Council on Tall Buildings and Urban Habitat. Preuzeto 8. lipnja 2011.
  55. UBS may move US investment bank to NYC. e-Eighteen.com Ltd. Preuzeto 12. lipnja 2011.
  56. (October 6, 2009) The Best 301 Business Schools 2010 by Princeton Review, Nedda Gilbert, Random House Information Group. Pristupljeno May 30, 2010. ISBN 9780375429590
  57. New York Eclipses London as Financial Center in Bloomberg Poll. Bloomberg. Preuzeto 4. studenoga 2011.
  58. "The Tax Capital of the World", The Wall Street Journal, April 11, 2009, pristupljeno May 30, 2010
  59. JustOneMinute – Editorializing From The Financial Capital Of The World. Preuzeto 30. svibnja 2010.
  60. London may have the IPOs.... Marketwatch. Preuzeto 30. svibnja 2010.
  61. Fondos – Londres versus Nueva York (PDF) (Spanish). Cinco Dias. Preuzeto 30. svibnja 2010.
  62. Market highlights for first half-year 2010. World Federation of Exchanges. Preuzeto 13. travnja 2011.
  63. The World's Most Expensive Real Estate Markets. CNBC. Preuzeto 30. svibnja 2010.
  64. Sarah Waxman. The History of New York's Chinatown. Mediabridge Infosystems, Inc.. Preuzeto 5. ožujka 2011.
  65. Chinatown New York City Fact Sheet. www.explorechinatown.com. Preuzeto 2011-12-18
  66. David M. Reimers. Still the golden door: the Third ... - Google Books, Books.google.com. Pristupljeno 2011-12-15.
  67. Chinatown. Indo New York. Preuzeto 2011-12-18
  68. "With Terrorism Concerns in Mind, Police Prepare to Guard a Shuttered System", The New York Times, December 20, 2005, pristupljeno April 25, 2011
  69. NYC Colleges and Universities. © Mediabridge Infosystems, Inc. 1994-2011. Preuzeto 2011-10-13
  70. Academic Ranking of World Universities. Arwu.org. Preuzeto 18. siječnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: New York, New York