Razgovor:Solomonski Otoci
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Solomonski Otoci. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Salamunovi Otoci - prema MVPEI preimenovat!!!--Man☺ Usk☼ 19:19, 19. svibanj 2008. (CEST)
Ajmo ko i Mjanmu!!!--Man☺ Usk☼ 14:45, 21. svibanj 2008. (CEST)
Kralj Salomon i Salomonovi Otoci[uredi kôd]
U hrv. jeziku bibljijskoga kralja zovemo Salomon, a u srpskome ga zovu Solomon. A zašto to nije i u nazivu države Solomon Islands? Podjećam da Marshall Islands prevodimo kao Maršalovi Otoci, a ne Maršalski - ne vidim zašto po toj logici ne bi, zapravo, bili Salomonovi Otoci! --Josinj (razgovor) 11:35, 11. studenog 2009. (CET)
Salomonski Otoci[uredi kôd]
| » | U Hrvatskome školskome pravopisu samo je Salomonski. Bez obzira kako je u engleskome jeziku, u nas treba biti kako je uobičajenije i prihvatljivije, dakle Salomonsko Otočje jer imena država pišemo po naški: Bjelokosna Obala, Francuska, Kostarika, Savezna Republika Njemačka, Sjedinjene Američke Države... |
« |
Stjepan Babić | ||
Gornji citat iz:
Stjepan Babić, Uz članak o Salomonu ili Solomonu. // Jezik, Hrvatsko filološko društvo, god. 52., br. 2., Zagreb, 2005., str. 69. – 71., (citat sa str. 70.), ISSN 0021-6925, (Hrčak)
Iako Hrvatski obiteljski leksikon daje Salamunski Otoci.
U članku Babić (2005.) je lijepo objašnjeno zašto su Salomonski, a ne Salomonovi. -- Bugoslav (razgovor) 00:06, 11. kolovoza 2010. (CEST)
Toliko za sad, -- Bugoslav (razgovor) 00:06, 11. kolovoza 2010. (CEST)
- Anićev "Veliki rječnik hrvatskoga jezika" također daje Salamunski otoci. Novi Liber, Zagreb 2003. ISBN 953-6045-24-9 CudovitiKljunas (razgovor) 14:55, 21. ožujka 2012. (CET)
- U različitim izvorima je različito, primjerice Proleksis donosi Solomonski Otoci, te je izabrano najbolje rješenje koje je sukladno Pravopisu na Wikipediji.
- Citat: U starijim atlasima ima Salomonski otoci, npr. u Kozennovu Geografičkom atlasu za srednje škole, obradili dr. H. Hranilović i dr. J. Modestin, Beč 1914., Salomon u Minervinom svjetskom atlasu, Zagreb 1938., priredili F. Lukas i N. Peršić. Salomon u Kocenovu Geografskome atlasu, priredio dr. M. Šenoa uz suradnju prof. I. Jurasa i dr. V. Bohinca, Zagreb, 1939. (...) itd. itd. -- Bugoslav (razg.) 21. ožujka 2012., 18:13 (CET)
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za uspostavu diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Salomonovih Otoka--Ex13 (razgovor) 18:48, 22. ožujka 2012. (CET)
Nastavak treba ostati -ski[uredi kôd]
Ta otočna država nije nikad bila [[Salomon]]-ova, već su joj naziv odredili kolonizatori (ime im je dao Álvaro de Mendaña,[1] mislio je kako tamo ima zlata i drugih bogatstava ravnih onima biblijskoga kralja Salomona), koji su očigledno imali na umu epitet salomonski, neko obilježje, neko svojstvo koje je po njihovom mišljenju vezalo otok sa Salomonom.
Velika je razlika između Salomonskih Otoka (Salomonsko more) i Republike Maršalovi Otoci, jer je u slučaju Maršalovih Otoka uzeto preneseno značenje u posve neodređenom smislu. Stoga je i upotrijebljen neodređen oblik pridjeva (pridjevi na -ov, -ev, -ljev i -in su uvijek neodređeni). Primjeri takvoga neodređenoga prenesenoga značenja su neznani junak i sl., Osnovna škola narodnih heroja u Zagrebu, Osnovna škola »Narodni heroji« u Zagrebu.
Tako se u slučaju Maršalovih Otoka naziv izvodi iz opće imenice maršal, te se njihov naziv (barem u hrvatskome) ne izvodi iz čina nekog točno određenog maršala, već iz neodređenoga oblika posvojnoga pridjeva.
HE navodi (sv. 9., Pri – Sk, str. 549.) Salomon ili Salamun, tako je u jednu ruku nebitno hoće li naziv biti Salomonski Otoci ili Salamunski Otoci, dok god je nastavak -ski „u igri”. I nazivi država koji završavaju na -ski su podrijetlom pridjevi.
Ktètici (prid. od ekonima, ojkonima, a rjeđe od etnika) uvijek dolaze na -ski (i druge izvedenice ovoga dometka, -ški, -čki, -cki), te su uvijek određenoga oblika. Ponekad se navode ovi nastavci: -ački, -ički, -ski i njegovom alternantom -ki, ipak, ponajprije sufiksom -ski.
- ↑ Peter Haggett, glavni savjetodavni urednik, Encyclopedia of World Geography : Australasia, The Pacific Islands, Antartica, 2002 Reference Edition, Andromeda Oxford Ltd, 2002., New York : Marshall Cavendish Corporation, ISBN 0-7614-7289-4 (sve, cjelina), ISBN 0-7614-7312-2 (v. 23.), str. 3195.
-- Bugoslav (razg.) 29. ožujka 2012., 14:03 (CET)
Ovdje se takvi otoci ne spominju, samo Salamunski ili Solomonski. No nikakvo čudo za naš pravopis. --Zeljko (razgovor) 02:26, 11. svibnja 2013. (CEST)
Uopće nije trebalo preseljavat. Ali zašto ne raditi dupli posao, jel tako --Zeljko (razgovor) 02:27, 11. svibnja 2013. (CEST)
Promjena svih vezanih članaka u "solomonski", obrazloženje[uredi kôd]
Iako Stjepan Babić s neupitnim autoritetom izlaže čvrst argument za uporabu naziva "Salomonski Otoci", prvenstveno po uzoru na izbor bibličara Bonaventure Dude čiji je autoritet također neupitan, funkcija Wikipedije nije promicanje kakvog jezičnog standarda.
Svrha enciklopedije je prvenstveno predstavljanje stručnoga i ostaloga znanja na način koji je prosječnom čitatelju razumljiv. Izborom nazivlja koji nije od strane korisnika hrvatskoga jezika prihvaćen nego ga u normativistici predlažu jezikoslovci, na sebe preuzimamo ulogu provođenja jednoga stava ili mišljenja, što odstupa od wikipedijske neutralnosti i, kao što je navedeno, svrhe ovog projekta.
Pregledom stručnih radova - koji se ne bave ovom problematikom, nego zemljopisom, ekonomijom, poviješću itd. - naziv "Solomonski otoci" je učestao, te je za enciklopedijski projekt primjeren. Kada u radovima prevlada naziv "Salomonski Otoci", ovaj projekt morat će se opet prilagoditi. Kiseli trokut razgovor 18:49, 21. travnja 2021. (CEST)