Razgovor:Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Vrlo je jadno da eng. wikipedija ima organiziraniji članak o Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Istina, upitne vjerodostojnosti, ali ipak organiziraniji. Kako bi ovaj članak bio potpun, trebalo bi napisati članak o Kraljevini Hrvatskoj i Kraljevini Slavoniji prije 1868. --93.141.63.17 23:15, 7. siječnja 2010. (CET)

Dalmacija

Iako Dalmacija stvarno nije bila sjedinjena s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom, već je bila austrijska krunska zemlja, ona je oduvijek pravno bila sastavni dio Trojedne Kraljevine koja ju je zato i nosila u svome imenu, kao i u imenu sabora i vlade. Nagodbom je ugarska strana Hrvatskoj priznala da je Dalmacija dio Trojedne Kraljevine.

E sad moje pitanje, to je po hrvatskoj strani da je bila "oduvijek pravno"...ali zašto ugovor izmedju ugarskog (hrvatsko-ugarskog) kralja i mletačkog dužda o prodaji Dalmacije nije bilo "PRAVNO"? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 141.136.234.153 (razgovor • doprinosi) 12:09, 10. svibnja 2013.

Zato što Ladislav nije bio službeno i legitimni izabran, odnosno, u to doba su se vodile dinastičke borbe. I, osim toga, i nakon što je Venecija u 15. stoljeću preuzela Zadar, Šibenik, Split itd., hrvatsko-ugarski kraljevi su i dalje nosili naslov "kralja Dalmacije i Hrvatske". Više o tome u Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom. --Bojovnik (razgovor) 01:12, 11. svibnja 2013. (CEST)

Pretpostavljam da je IP mislio na kralja Ladislava i prodaju Dalmacije 1409. godine. U hrvatskoj historiografiji to se s pravom naziva "sramna prodaja Dalmacije". Ladislava je za kralja izabrala manjina hrvatskog plemstva u dinastičkim borbama protiv Žigmunda Luksemburškog i on je za kralja okrunjen 1403. drevnom hrvatskom krunom, no ne i krunom sv. Stjepana koja je bila nositelj/simbol kraljevske moći i kraljevskih prava ugarsko-hrvatskih kraljeva. Ladislav je za nekoliko godina izgubio pristaše te je Veneciji prodao svoja imaginarna prava na Dalmaciju, koja je on smatrao da ih ima, a koja mu više nitko nije priznavao. Ako ćemo gledati strogo pravno, Ladislav kao hrvatsko-ugarski kralj takav ugovor nije ni mogao zaključiti jer nije bio okrunjen Krunom sv. Stjepana. Samo zakonito okrunjen kralj zakonitom krunom imao je kraljevska prava. --Flopy ^razgovor 20:50, 11. svibnja 2013. (CEST)

Upravo tako, kolega. Samo, imamo li o tome išta u članku Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom? Ako nemamo, ubaci! Pozdrav, --Bojovnik (razgovor) 23:24, 11. svibnja 2013. (CEST)

Kao i kod poduzeća. Rastočio je imovinu poduzeća u korist treće strane i to konkurenta, iznevjerio povjerenje dioničara, k tome pronevjerio je i taj nezakonito stečeni novac u svoju osobnu korist, a na štetu zajednice koja mu je ukazala povjerenje. Veleizdaja, saboterstvo. Kubura (razgovor) 05:18, 12. svibnja 2013. (CEST)

U članku je to spomenuto, po meni dovoljno. --Flopy ^razgovor 17:45, 12. svibnja 2013. (CEST)

Postanak

Kada je nastala Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija 78.1.174.39 01:37, 29. kolovoza 2022. (CEST)

Ne razumijem zašto je obrisan ispravak postanka: u tekstu je bilo pogrješno navedeno da je Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije NASTALO Nagodbom 1868. godine, što je povijesni nonsens. Takvo nerazumijevanje razvidno je na engleskoj Wikipediji, a ovdje se papagajski ponavlja. S obzirom na to da je puna vlast bana i Sabora nad tri slavonske županije neprekinuta i vidljiva u svim dokumentima nakon oslobađanja Slavonije od Turaka u 18. st., onda je potpuno pogrješno tumačenje da je prije 1868. "Kraljevina Slavonija" bila nešto različito od "Kraljevine Hrvatske".