Razgovor sa suradnikom:Mrjazz123

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Mrjazz123, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
• izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
• slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići,
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr.

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Mrjazz123") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --Mateo K 01 (razgovor) 00:00, 11. lipnja 2019. (CEST)

Vandalizam

Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena u članku Musa Ćazim Ćatić nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na stranici za vježbanje i pogledati uvodni tečaj za više informacija o uređivanju na Wikipediji. --Mateo K 01 (razgovor) 00:00, 11. lipnja 2019. (CEST)

Molimo Vas prestanite s nekonstruktivnim doprinosima na Wikipediji. Vaše je neenciklopedijsko uređivanje upravo uspješno uklonjeno. Takvi doprinosi smatraju se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. Hvala na razumijevanju. --Mateo K 01 (razgovor) 00:43, 11. lipnja 2019. (CEST)

.

Mateo ja sam samo promjenio da je Musa Ćazim Ćatić bio bošnjak, a ne hrvat. Otkud ta glupost da je hrvat? Jel mu ime hrvatsko? Mrjazz123 (razgovor) 00:25, 11. lipnja 2019. (CEST)

Izvori navedeni su. --Mateo K 01 (razgovor) 00:43, 11. lipnja 2019. (CEST)

[1] [2] [3] Brisanje izvora (uz to bez obrazloženja) smatra se vandalizmom. --Mateo K 01 (razgovor) 00:51, 11. lipnja 2019. (CEST)

Ovo vam je posljednje upozorenje! Vaši nedavni vandalizmi pokazuju da nemate dobre namjere. Sljedeći put kada napravite štetnu izmjenu, bit ćete blokirani. Hvala na razumijevanju.--Tulkas Astaldo (razgovor) 13:38, 11. lipnja 2019. (CEST)

Uzastopno podmetanje krivih podataka

Vidi --Zeljko (razgovor) 18:36, 11. lipnja 2019. (CEST)

Crveni karton. Blokirani ste!

Bakr-babina džamija‎

Mrjazz123 tekst valja prevesti na hrvatski jezik. Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 12:57, 9. siječnja 2021. (CET)

Za početak 2 stvari Mrjazz123: Komentari se potpisuju (što nisi napravio). Isto tako ne možeš stavljati tvoj komentar na mojoj SZR u tuđu temu. Za to valja otvoriti novu temu.

Treće, ovo je wikipedija na hrvatskom jeziku. Stoga je članke i te kako potrebno pisati na istom. Citati su nešto drugo, o njima ovdje ne pišem. Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 13:11, 9. siječnja 2021. (CET)

Izvinjavam se zbog mojih gresaka. Ja sam tek započeo sa wikipedijom i još ne nisam upoznao sa opcijama (potpisi i sl) Nisam primijetio da je ovo stranica na hrvatskom jeziku. Kako cu da pisem članke na bosanskom jeziku? Lp Mrjazz123 (razgovor) 13:16, 9. siječnja 2021. (CET)

na bs.wiki Mrjazz123. smo na bs.wiki. --Mark7747 (razgovor) 13:17, 9. siječnja 2021. (CET)

Zahvaljujem. Najbolje da ovaj clanak prevedete na hrvatski jezik posto je ovo wikipedia na hrvatskom jeziku. Ja cu napraviti novi ovakav clanak, ali na bosanskom. Usput da pitam kako se prave potpisi na wikipediji? Unaprijed se zahvaljujem. Mrjazz123 (razgovor) 13:23, 9. siječnja 2021. (CET)

Muhamed Enveri ef. Kadić‎ / Bakr-babina džamija‎

Mrjazz123 ta dva članka si doslovno (1:1) prepisao sa portala Sarajevo.travel kao i Inforbiro - Mediacentar. Ist će biti izbrisani. Molim te ne radi takve stvari ubuduće. Takva prepisivanja nisu dozvoljena. --Mark7747 (razgovor) 14:19, 9. siječnja 2021. (CET)

Wikipedija NE može biti sama sebi izvor. Vidi "Izvori" u članku Muhamed Enveri ef. Kadić. Uz to su još poveznice netočne. --Mark7747 (razgovor) 16:50, 9. siječnja 2021. (CET)

Vandalizam

Ovo vam je posljednje upozorenje! Vaši nedavni vandalizmi pokazuju da nemate dobre namjere. Sljedeći put kada napravite štetnu izmjenu, bit ćete blokirani. --Tulkas Astaldo (razgovor) 15:25, 5. travnja 2021. (CEST)

Navođenje izvora

Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je radi provjerljivosti doprinose potrebno potkrijepiti vjerodostojnim izvorima, što niste napravili u članku Povijest jezika u Bosni i Hercegovini. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje vlastitih istraživanja. Više o upućivanju na izvore saznajte u smjernici Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.

Ovako se ne navode izvori. Izvori moraju biti vidljivi u članku, nitko ih neće pronaći među sadržajima povijesti promjena. --Argo Navis (razgovor) 11:15, 9. srpnja 2021. (CEST)

Izvinjavam se radi ovoga. Evo sada cu dodati izvor u članku. Hvala na napomeni. Lp Mrjazz123 (razgovor) 19:05, 9. srpnja 2021. (CEST)

Izvori

Molim te da kod promjena, pogotovo onih koji se mogu pokazati spornim, koristiš reference umjesto da pišeš opsežne sažetke. —Argo Navis (razgovor) 15:52, 31. listopada 2021. (CET)

Za koji članak govoriš? Mrjazz123 (razgovor) 15:54, 31. listopada 2021. (CET)

(H)Avtovac

Imate li kakav izvor za ova uređivanja? Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 16:56, 25. siječnja 2022. (CET)

Imam. U knjizi "Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini", od Hivzije Hasandedića, na str. 232. autor kaže sljedeće: "Havtovac (danas Avtovac) je svoje ime dobio po havtovini, koje u ovom kraju mnogo ima, i ranije se zvao Havtovi Do." Evo stavit cu izvor u članak. Lp Mrjazz123 (razgovor) 01:32, 26. siječnja 2022. (CET)

Lovište

Ova sam uređivanja uklonio jer nisu potkrijepljena vjerodostojnim i provjerljivim izvorima, a ni jezik kojim su napisana nije hrvatski. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 13:32, 13. veljače 2022. (CET)

Pa i Lovište jeste imao skoro isti naziv. Godine 1333. se spominje kao "Loište", godine 1690 kao "Louiscta" i "Louischia", godine 1691. kao "Louiscta", a 1788. godine kao "Loviscte". Sve su ovo latinizirani nazivi jer se ovaj jezik koristio u srednjem vijeku a i na zemljoposnim kartama. Opet je sve to isto značenje. Ja ih pišem u originalu jer ne mogu mijenjati naziv kako se spominju. Ove karte sam pronašao u Gradskom muzeju Korčula. Prilično su vjerodostojni izvori čim se karte nalaze u jednom muzeju. Trebam li slike poslati? Lp Mrjazz123 (razgovor) 14:24, 13. veljače 2022. (CET)

Ne znam sto si mi uklonio i ove izmjene o godinama gradnje pojedinih objekata u Lovištu (crkva, groblje, škola itd.) kada su to bukvalno riječi stanovnika Lovišta koji tu žive čitav život. Zbog toga sam u fusnoti napisao "TV emisija Loviške kronike: Zima" sa HRT1 jer su oni razgovorali sa stanovnicima ovog sela i dobili ove informacije. Oni najbolje znaju ove informacije. Mrjazz123 (razgovor) 14:29, 13. veljače 2022. (CET)

Pošto mi nisi odgovorio na poruke ja vraćam svoje izmjene jer su citirane vjerodostojnim izvorima Mrjazz123 (razgovor) 21:48, 14. veljače 2022. (CET)

Svoje promjene niste potkrijepili provjerljivim i vjerodostojnim izvorima. Preporučam da proučite uvodni tečaj pa da tek onda nastavite s uređivanjem članaka. Lijepo pozdravljam--22:08, 14. veljače 2022. (CET)

Koji ti konkretno podaci nisu vjerodostojni? Mrjazz123 (razgovor) 23:03, 14. veljače 2022. (CET)

Nije problem u podatcima nego u izvorima. Dakle, izvori koje ste naveli nisu ni provjerljivi ni vjerodostojni. Jeste li pročitali kako održavati dvosmjeran razgovor čitljivim?--Tulkas Astaldo (razgovor) 23:11, 14. veljače 2022. (CET)

Prije par godina sam u Gradskom muzeju Korčula pronašao dvije zemljopisne karte (za koje sam naveo kako se zove, ko ih je napravio, koje godine i kada i čak sam stavio link jedne karte tako da je svako može vidjeti) na kojima se spominju pojmovi "Capo Louiscta" "P. Louischia" itd. Oni se nesumnjivo odnose na današnje Lovište iz razloga što su upisanu upravo na krajnem zapadu Pelješca odnosno na području današnjeg naselja Lovište. Ja tebi mogu poslat te dvije karte pa da ih vidiš, ako ni ne vjeruješ (?). Ne znam kako ću drukčije citirati osim "Obje karte se nalaze u Gradskom muzeju Korčula", jer se stvarno tamo nalaze. Jesam li trebao napisati kao izvor naziv te karte ili šta? Jel problem u tome ili nešto drugo? Pored toga, ovi drugi podaci o izgradnji pojedinih objekata u Lovištu (crkva, groblje, škola...) su riječi jednog stanovnika Lovišta koji tu živi čitav život. HRT1 su napravili TV emisiju o Lovištu i zabilježili ove informacije. Znam ja toga čovjeka (viđao sam ga godinama) jer već preko 10 godina ljetujem u Lovištu i kada ponovo odem dole na ljeto mogu ga ponovo upitati za ove podatke da mi potvrdi Znači ovo su riječi stanovnika Lovišta koji tu živi čitav život i sigurno zna ove podatke. Gdje ces vjerodostojnije? Na samome članku Lovište način citiranja nekih ranijih izvora nije vjerodostojan. Primijetit ćeš da su neki podaci citirani izvorom: "Glamuzina, str.163" i sl.. Ovdje nije navedena niti naziv knjige, izdavača, godina izdanja nego samo prezime autora i broj stranice. Kako je to vjerodostojno a moje nije? Što se tiče ovoga dvosmjernog razgovora izvini ako sam napravio neke tehničke greške, nisam mnogo upućen u ove stvari. Mrjazz123 (razgovor) 23:31, 14. veljače 2022. (CET)

Možete li mi pokazati gdje ste stavili poveznicu na taj zemljovid? Riječi stanovnika nisu nikakav izvor. Možda ih doista poznajete i vjerujete im, ali jednostavno nisu izvor. Drago mi je da ljetujete u Lovištu, ali Vaši upiti i odgovori na njih opet neće biti vjerodostojni izvori. O drugim, ranije navedenim izvorima, sad ne raspravljamo. Ako mislite da nisu vjerodostojni slobodno ih dovedite u pitanje. Još jednom preporučam da proučite kako kako održavati dvosmjeran razgovor čitljivim. Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 23:45, 14. veljače 2022. (CET)

Može li ovaj link (https://www.raremaps.com/gallery/detail/61974/stato-di-ragusi-bocca-del-fiume-narenta-isole-di-lesina-e-c-coronelli) biti izvor ili ni on nije vjerodostojan? To jedna karta gdje se spominje Lovište Mrjazz123 (razgovor) 23:44, 14. veljače 2022. (CET)

Koliko vidim, navedena poveznica vodi na izvor koji je i provjerljiv i vjerodostojan. Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 23:53, 14. veljače 2022. (CET)

Stavio sam ovaj link kao izvor. Nadam se da vam je uredu sada. Izvinjavam se na smjetnji. Mrjazz123 (razgovor) 00:10, 15. veljače 2022. (CET)

Smetnji* Mrjazz123 (razgovor) 00:11, 15. veljače 2022. (CET)

Razgovor

Proučite kako kako održavati dvosmjeran razgovor čitljivim. Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 22:10, 14. veljače 2022. (CET)

Uputa

Naslove knjiga navodimo u izvornom obliku. Lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 09:32, 16. ožujka 2022. (CET)

Ja mislio to gramatička greska, sorryy Mrjazz123 (razgovor) 10:21, 16. ožujka 2022. (CET)

Blokirani ste

Poštovani Mrjazz123!

Blokirani ste na rok od 6 mjeseci u skladu s pravilima zbog netočne informacije. Kada blok istekne, nadamo se da ćete doprinositi projektu na konstruktivniji način. Ako ovaj blok smatrate neopravdanim, na svojoj stranici za razgovor možete dodavanjem predloška {{Odblokirajte me|obrazloženje zahtjeva}} zatražiti provjeru opravdanosti bloka.

Srdačan pozdrav, Tulkas Astaldo (razgovor) 16:29, 15. svibnja 2022. (CEST)

Koji je sad razlog za blokiranje? Mrjazz123 (razgovor) 18:51, 15. svibnja 2022. (CEST)

Ako cete me vec blokirati bilo bi lijepo da mi date konkretan razlog, sta sam ja netocno napisao? Mrjazz123 (razgovor) 11:26, 16. svibnja 2022. (CEST)

Mogu li dobiti konkretno obrazloženje zašto sam blokiran? —Mrjazz123 (razgovor) 13:26, 21. svibnja 2022. (CEST)

@Mrjazz123, čistim kategoriju sa suradnicima koji traže odblokiranje pa ću pokušati odgovoriti za kolegu koji je blokirao (@Tulkas Astaldo): pretpostavljam da se radi o opetovanom nazivanju jezika bosanskim umjesto bošnjačkim. Ne bih ulazio u dublje rasprave, ali mantra je da se bošnjački odnosi na Bošnjake, a bosanski na Bosnu. Bosanski jezici po tom bi bili i bošnjački i hrvatski i srpski. To je stvar standardnog hrvatskog jezika (WP:HRV). Preporuka: kad god suradnici uklanjaju takva uređivanja, raspravite ih na prikladnom mjestu prije ponovnog unošenja – na stranici za razgovor članka ili u našem Kafiću, ako se tiču više članaka. Također, ako o nekoj temi postoji više gledišta, ne bira se jedno nego se unose sva (v. WP:N). Ako smo se razumjeli, neće biti problem da Vas odblokiram(o). pon_or (razgovor) 14:43, 1. srpnja 2022. (CEST)

Pozdrav Ponore. Trebam objasniti par stvari. Prvo naziv jezika stanovnika Bosne i Hercegovine je bosanski i pod tim imenom se spominje u skoro svim književnim i ostalim historijskim izvorima još od 15. vijeka. Bosnjacki jezik nema historijske utemeljenosti. Bosanski jezik se ujedno odnosi i na Bošnjake, i na Srbe i na Hrvate. Iz današnje perspektive ne bi bilo pošteno nazivat jezik BiH bošnjačkim jer se time on samo ograničava na Bošnjake, a ne na bosanski Srbe i Hrvate (nekad isto Bošnjake). Ograničavati bosanski jezik samo na Bošnjake i nazivati ga bošnjačkim je izvan svake logike, jer se time zabranjuje i bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima da i svoj jezik nazivaju bosanskim.

Pisac Konstantin Fiolozof u spisu " ::Skazanie izjavljeno o pismeneh::" s kraja 14. i početkom 15. stoljeća spominje ::bosanski jezik:: uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski. Najstariji spomen bosanskog jezika u domaćim izvora jeste u jednom notarskom spisu grada Kotora iz 1436. godine gdje se spominje "lingua bosinensi", tj. ::bosanski jezik

. Ovaj naziv se nastavio koristiti i u periodu osmanske vladavine, čak mnogi bosanski katolički i pravoslavni pisci u 17. 18. i 19. stoljeću svoj jezik nazivaju "::bosanskim::" (Matija Divković, Filip Laštrić, Stjepan Margitić, Martin Nedić, Antun Knežević, Ivan Franjo Jukić...). Ono što je zanimljivo da je među bosanskim franjevcima bila proširena ideja bošnjaštva, tj. bošnjačke tradicije zajedništva što je uočljivo ne samo kod njihovih spisa nego i kod njihovog osobnog angažmana. Neki od franjevaca koji su bili zaneseni ovom ideologijom su: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Antun Knežević, Ivan Frano Jukić). Za ovu posljednju dvojicu bosanskohercegovacki katolici i pravoslavci su takodjer bili Bošnjaci. Na isti način ovi franjevci pišu o bosanskom jeziku i o sebi kao Bošnjaci, kao i ostali stanovnici Bosne. Hrvatski katolički svećenik Jakov Mikalja iz prve polovine 17. stoljeća kad u svom djelu ::Blago jezika slovinskoga:: kaže: "da ima puno načina govora ali svakako je ::bosanski:: jezik najljepši pa zato svi ilirski (južnoslavenski) pisci nastoje da njime pišu". Hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić (1706-1760), autora ::Razgovora ugodnog naroda slovinskoga::, koji iz knjiga latinskih i talijanskih prevodi u "::jezik bosanski::Hrvatski isusovac Bartol Kašić, pišući prvu gramatiku štokavskog narječja (Gramatika ilirskog jezika iz 1604. godine) odlučuje za "općeni jezik" oblika štokavske ikavice, a taj štokavski idiom Kašić zove naški, ilirski i bosanski. Osim Kašića, i kasnije Bečkog dogovora, postoje i druga veoma jasna rana svjedočanstva o tome kako se došlo na ideju da bosanski jazik posluži kao općeupotrebni jezik Južnih Slavena. Od 1557. do 1563. g. u Urahu (Slovenija) postojao je zavod za štampanje biblijskih protenstanskih knjiga. Zavod je vodio Primož Trubar, štampajući knjige na bosanskom jeziku. Bosanski franjevac fra Pavle Dragičević 1735. godine spominje svećenike koji se "ispomažu bosanskim jezikom", odnosno "nadodaje da je dovoljno da učeni katolici za raspravljanje s pravoslavnima znaju dobro bosanski". U 19. stoljeću imamo više različitih književnih i vjerskih djela pisana u Bosni u kojima se spominje ponovo bosanski jezik. (Vidi, Jasmin Hodžić, Bosanski jezik, Sarajevo, 2018, str. 125-163)

Jedna od mojih zadnjih mojih izmjena na ovoj wikipediji jeste naziv riječnika koji je napisao bosanski alhamijado pjesnik Muhamed Hevaji Uskufi 1631. godine. Na ovom ::članku:: piše sljedeće: "::prvi bošnjački rječnik, rimovani bošnjačko-turski glosar "Potur šahidi" Mehmeda Uskufija iz 1631. godine::". Ja ispravio da se njegov riječnik nazivao "bosansko-turski", a ne "bošnjačko-turski", nakon čega sam ja banovan. Ja sam lično čitao ovaj riječnik i prema posljednjem izdanju iz 2018. godine nigdje se u riječniku ne spominje pojam "bošnjački", pa ni na naslovu. Autor ovog riječnika Muhamed Hevaji Uskufi u uvodu piše sljedeće: "Uzdavšise u Boga zadubih se u misli, te se u taj Čas odlučih sastaviti rječnik na::bosanskom:: jeziku". Dakle, prvi bosanski riječnik je bio bosanski, a ne bošnjački. Na ovom ::članku

o Muhamed Hevaji Uskufiji piše sljedeće: "::jezik si naziva bosanskim (bosança), a sebe Bosancem ili Bošnjakom (Bosnevi)

.". Na ovom ::članku:: je "bosanski-turski riječnik" Hevaije nazvan "hrvatsko-turskim"?! Dakle, na tri različita članka na hrvatskoj wikipediji, prvi bosanski riječnik se naziva "hrvatskim", "bošnjačkim" i "bosanskim". Ja sam htio ispraviti netačne podatke na vašem članku, ali ste me vi zauzvrat banovali zbog "netočnih informacija"? Smiješno... Osim Hevaije, u 17. i 18. st. imamo i jo jedan bosanski riječnik: ::Dizzionario di lingua Bosniaca::, bosansko-talijanski riječnik iz 1728.g..

Da zaključim, čitav članak o "Bošnjačkom jeziku" (ili bolje reći teorija o bošnjačkom jezik) ne sadrži nikakve historijske činjenice čime bi se dokazala vaša teorija. Naziv bošnjački je izgleda uveden u novije vrijeme isto kao i tzv. "srpskohrvatski jezik" u prošlom stoljeću.

Primjera radi, u Izraelu se danas priča "hebrejski jezik", a ne jevrejski. Zašto? Zato što se kroz historiju uvijek nazivao pod tim imenom. Ista stvar važi i za jezik Bosne i Hercegovine. Ne može se danas, u 21. stoljeću, izmišljati novi naziv jezika nekog drugog naroda, to je davno završeno.

Uglavnom, wikipediji na hrvatskom jeziku sadrži velik broj netačnih, izmišljenih i pogrešnih podataka pogotovo kada je u pitanju historija Bosne i Hercegovine. Na vašoj wikipediji nailazio sam na mnoge članke o katoličkim piscima, književnicima, historičarima i općenito historijskim ličnostima iz Bosne i Hercegovine koji se nazivaju "Hrvatskim" i "Hrvatima"?" Pa i mnogi bošnjački pisci iz BiH kao npr. Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić se smatraju "Hrvatima"? Na osnovu čega? Kada sam htio ispraviti podatke za ovu posljednju dvojicu 2019. godine, ali vaš kolega @Zeljko me je banovao. Apsurdno.

Ovakvo svojatanje, falsifikovanje, prevrtanje i negiranje historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka na wikipediji bi trebalo prestati. Ja nemam loše namjere, mnogo volim historiju i često pišem članke na bswiki (evo do sada imam 22 napisana članka). Moja namjera je da proširim podatke o historiji Bosne i Hercegovini na vašoj wikipediji (i na drugim), ali često su mi izmjene poništene iako sam ih citirao izvorima. Volio bih da me odblokirate zato što ste me banovali zbog ispravljanja podataka koji su očigledno pogrešne. Nadam se da nisam previše razdužio sam ovom porukom. Nastojao sam da citiram neke historijske izvore vezanih za bosanski jezik. Opširnije podatke o bosanskom jeziku možete vidjeti na ovom

članku:: na bswiki gdje imate mnogo pisanih izvora kroz stoljeću što se tiče bosanskog jezika.

Srdačan pozdrav. —Mrjazz123 (razgovor) 17:29, 1. srpnja 2022. (CEST)Mrjazz123 (razgovor) 17:25, 1. srpnja 2022. (CEST)

@Mrjazz123, razumijem razloge i za jedan i za drugi naziv. Susjedi su skloni(ji) nazivati ga bošnjačkim (samo jedan primjer), kod kuće se naziva bosanskim, ali jedno ili drugo ime ne mijenjaju puno na stvari (što se mene tiče! - nije važan omot nego sadržaj). Nisam nikakav arbitar da bi se mene trebalo uvjeravati kako će se nazivati jezik na ovoj wiki pa bi cijelom ovom ekspozeu bolje mjesto bio WP:Kafić (ali, iskreno, ne očekujem velik pomak).

Savjet koji mogu dati zato je opet: pisati neutralno — ako o temi postoji više stanovišta, ako se izvori (sekundarni!) ne slažu, najbolje je spomenuti sva stanovišta i poimence sve (važne, vjerodostojne) izvore. Ne opredjeljivati se, to ostaviti čitatelju. V. WP:BVI, WP:PRO, WP:N & WP:RAT, WP:KON. Možemo li odsad tako? pon_or (razgovor) 18:26, 1. srpnja 2022. (CEST)

(ponovno napominjem: u ovom sam slučajno, ne vjerujem da imam znanje, vremena i volje dublje se baviti problemom) pon_or (razgovor) 18:26, 1. srpnja 2022. (CEST)

Napomena: Molim administatore da pogledaju moju evidenciju blokiranja.

Ovaj blokirani suradnik želi biti deblokiran:

Mrjazz123 (razgovor · doprinosi · evidencije · evidencije blokiranja · odblokiraj suradnika)

Razlog za odblokiranje:

obrazloženje zahtjeva

---

Administratori: Nakon razmatranja blokade:
na kraj ovog predloška dodajte parametar |razmotreno='''Odobreno/Odbijeno''': razlozi --~~~~