Razgovor sa suradnikom:Rjecina/Arhiva2

Kad sam pročitala tvoju stranicu, shvatila sam da mi možda ti možeš odgovoriti. Ovo što sam počela prevoditi sa de.wiki je zapravo o Osmansko carstvu, a počela sam sa Sulejmanom jer se vremenski nadovezuje na tekst iznad. U nastavku ide još puno toga. Međutim, kad sam ja isla u školu, to se zvalo Otomansko carstvo, i sad mi, izgleda, fali informacija. Da li se u Hrvatskoj uvijek tako zvalo?(Ja sam maturirala u Bosni). Hvala na upozorenju, ali kažem, toga će biti još. A ako se nekom briše, neka briše, briga me. Prevodim za svoj gušt. Branka France 11:26, 9. prosinca 2005. (CET)

Osmansko/Otomansko carstvo

Rado ću surađivati u svemu, ali ne baš znanjem, više prevođenjem. Sve što zbilja znam je njemački, a njihova je wiki zbilja jako dobra. Uz to, prevođenje je prihvatljivo sa wiki na wiki. Moje je mjesto prije svega u tome. Inače, slažem se za Selima I. potpuno, a sigurno i na de. wiki ima puno toga što će našoj wiki dobro doći. Branka France 01:08, 11. prosinca 2005. (CET)

CIA i ŽIDOVI Dobri su CIA-ini podaci ,ja sam stavio iz Joshua Projecta. Samo za popis stanovništva Zapadne obale trebalo bi podatke mijenjati svaki mjesec dana. Zeljko

Kakvoća, količina, gramatika, stil

Trebao bi pronaći pravi kompromis između kakvoće svojih članaka (osobito gramatike i stila) i njihove količine. U ovom trenutku kakvoća možda gubi na račun količine. Međutim, uvjeravam te da je jedan dobro sročen i opremljen članak bolji od većeg broja lošijih. --Elephantus (razgovor) 22:09, 20. prosinca 2005. (CET)

Iza godine se stavlja točka

Bok! Vidim da si se vratio srediti francuske i ostale vladare. Samo daj, molim te, stavljaj točku iza svake godine, jer mi se ne da uređivati članak tražeći samo godine bez točke.

Hvala na razumijevanju! Damirux 01:03, 21. prosinca 2005. (CET)

---

Ne razumijem što želiš napraviti? Stvoriti kategoriju Kratkovječni vladari ili nešto drugo?

---

Ako možeš i imaš volje bilo bi lijepo pogledati na stranim wikipedijama za slike francuskih vladara pa ih staviti na našu wikipediju isto.

Francuski kraljevi

Nije Hugo Kapet, nego Hugo Capet tako piši svugdje. Radiš dvostruku stranicu o njemu. Poveži sve u Hugo Capet., kralj Francuske

Damirux 01:52, 21. prosinca 2005. (CET)

Istovremeno uređivanje

Mislim da smo se nehorice "sreli" na stranici Zapadno Rimsko Carstvo i da je ostao moj, a ne vaš tekst. U svakom slučaju, ne vidim sliku koju ste htjeli staviti. Možete li ju ponoviti? Svaki put kad mi se to dogodi, nemam pojma sto da uradim, pa izgubim ili svoje (to i nema veze, uvijek mogu ponoviti) ili tuđe, kao ovaj put, što mi je žao. Sorry! Branka France 14:10, 4. siječnja 2006. (CET)

Samo stavi kartu, one uvijek dobro izgledaju. Istina, 555. više i nije bilo Zapadnog Rimskog Carstva, ali neka, karte me uvijek vesele. Nego, jedno pitanje: kako se ti, izgleda, baviš više nego ja (ja sam SASVIM "opća praksa") temama vezanim za povijest, reci mi da li nešto namjeravaš uraditi u vezi sa Bizantom. Meni se to što postoji sada čini zbilja strašno nedovoljnim. Zapadno... sam i napisala samo zato da si otvorim "prostor" za Istočno... Ali ako ti imaš namjeru po tom pitanju nešto uraditi, reci, da ne gubimo vrijeme pa se opet sretnemo na "istovremenom uređivanju" i netko "izgubi" svoj tekst. Branka France 14:39, 4. siječnja 2006. (CET)

Ma, teško mi je ulaziti u meritum stvari, jer zbilja o svemu tome nemam dovoljno znanja. Upravo sam krenula sa prevođenjem teksta pod nazivom Antika. Možeš li, povremeno, "baciti oko", na taj tekst i upozoriti me ako se zalaufam ukrivo? Kad nešto prevodiš, trudiš se uz put provjeravati ponešto, ali je koncentracija ipak prije svega na prijevodu, ne na činjenicama. Branka France 22:47, 4. siječnja 2006. (CET)

Uzgred, od srca ti želim da uspiješ prvo završiti a onda i objaviti svoju knjigu. Branka France 22:49, 4. siječnja 2006. (CET)

A500

Bok,

Jest, cini se da si nekome veliki uzor ;)).

Evo, gledam "history" od stranica A500 i Amiga 500 i, iskreno, nije mi jasno zasto te nema u Amiga_500 history-ju.

Naime, nije ni jasno kako se uspjelo dogoditi da, nakon sto je Vodomar napravio "Amiga 500 premješteno na A500", nije prebacena i cijela history. Ja sam mislio da se to ni ne moze izbjeci :(.

Zna li netko drugi kako je ovo uopce moguce?

P.S. (5 minuta kasnije)

Sve je sredjeno :). Vidi A500 i Amiga 500. :)

Sto se tice T-34, daj mi naslov tvojeg clanka o tom tenku, pa cemo i to srediti.

--Ante Perkovic 11:52, 10. siječnja 2006. (CET)

Imam na pameti da moram srediti history od Amiga, ne brini. Sve je zapisano u mojoj "to do" listi :). No, nemam bas vremena danas. Za dan-dva ce biti sredjeno, obecavam!

--Ante Perkovic 10:10, 13. siječnja 2006. (CET)

Karlo III.

Bok! Eto napravio sam razdvojbenu stranicu, tako da se preko tražilice ako se upiše Karlo III. ili samo Karlo III (bez točke) dođe na nju. Pozdrav! P.s. Ako treba još neke razdvojbe napraviti javi. :-)

Damirux 19:10, 10. siječnja 2006. (CET)

Borbena dejstva?

Bok,

Ne znam odakle prevodite tekst za M2 tenk, ali bojim se da "borbena dejstva" nisu baš najsretnije rješenje za hrvatsku wikipediju :)).

Sombrero

OK. Ni ja uglavnom nemam vremena, pa takve stvari ili bookmarkiram za kasnije ili označim za { { prijevod} }.

Sombrero

Znam da i ostali tenkovi imaju neke stvari za popravit na stranici. Iskreno, nisam ih detaljno pregledao jer sam primjetio da malo fali poveznica, pa sam cijelu kategoriju sebi bookmarkirao s napomenom "fale wikipoveznice" (isto vrijedi i za sve one puste kraljeve :), tako da pojma nemam ima li još "dejstava". Ovo mi je slučajno upalo u oči.

Tvoji članci imaju nekih nedostataka o kojima smo već pričali, ali mislim da te ne treba previše s tim gnjaviti jer se držiš malog broja tema, pa nema smisla da se pretrpavamo napomenama tipa { { wikipoveznice} } i slično kad je dovoljna zapamtiti imena tih par kategorija i jednom potrošiti par sati da se sve to dovede u red bez straha da će se na nešto zaboraviti :).

Pozdrav,

Sombrero

M-ovi

Bok,

Vidim da se u zadnje vrijeme bavite tenkovima koji, cini se, cesto imaju oblik M-broj. Ja cu prije ili kasnije na wikipediju poceti stavljati Messierove objekte (en:List of Messier objects), redom M1-M110, pa ce za svaki "M-broj" trebati raditi razdvojbu.

Tako se razdvojba za M22 biti nesto kao :

---

M22 moze znaciti:

• M22 Locust, tenk bla bla
• Messier 22, otvoreni skup u zviježđu Strijelac

{ {disambig} }

---

Zbog toga bi bilo dobro kad bi vec sada sve vase tenkove s nazivima oblika "M broj" premjestili (imate karticu "premjesti" na vrhu stranice) na naslove koji ce nedvosmilno govoriti da se radi o tenku. Nista osim premjestanja ne morate raditi jer se wikipedija kod premjestanja M22 na npr. M22 Locustostaviti REDIRECT na M22, sto je za sada najbolje rjesenje za "M22". Kad se ja odlucim poceti ubacivati "moje" M-ove :), sam cu se pobrinuti da, nakon sto REDIRECT-e zamijenim sa razdvojbama, popravim sve linkove na odgovarajuce tenkove.

Moze?

--Ante Perkovic 11:06, 12. siječnja 2006. (CET)

Pipin

Bok,

Kad već radiš razdvojbe, molim te, sredi link Pipin na Karlo Veliki. Ne znam je li to Pipin Mali ili neki drugi.

Tenks,

Sombrero

Sherman

Moje osobno mišljenje je da su Panther i Tigar bili kante ili da citiram Moriariti iz Kellyijevih heroja "It's a piece of junk". Panther je bio glupost jer su mu stavili top za uništavanje tenkova iako tenk u pravilu provodi dvije trećinu vremena uništavajući bunkere i pješaštvo, da ne spominjem mehaničke probleme. Tigar u trenutku kada je napravljen jednostavno više nije bio potreban jer su švabe bili u defanzivi. Koncept teških tenkova je životario koje desetljeća nakon rata dok Rusi nisu povukli T-10 iz upotrebe.

Koliko je bila opasnost od Panthera i Tigrova najbolje govori podataka da do Ardena američke posade su više voljele 75mm Shermane od 76mm zbog jačeg eksplozivnog punjenja.

Ako usporedimo njemačke pobjede iz 1939-41 odnijele su ih igračke poput Panzera I, II, čeških tenkova i par III i IV, dok su se na drugoj strani nalazile Matilde II, čudovišta poput Char B, KV-1 i KV-2 čija mehanička pouzdanost je ipak bila nešto jača od Panthera - bar se nisu zapalili sami od sebe.

Pljuvanje po Shermanima koji su prešli pola Francuske a da ih pri tome nije pola ostalo u kvaru mislim da nema previše smisla. Pogotovo ako gledamo ljudske gubitke američkih oklopnih divizija u usporedbi s pješačkim zvuče smiješno dvije tri tisuće poginulih naspram dvadeset tisuća!

BTW T-34 je napravljeno više od Shermana da li to znači da je još lošiji tenk??? --Ivan Bajlo 16:15, 16. siječnja 2006. (CET)

Da ne počinjem novu raspravu koliko ima smisla zatrpavati tenkovima kategoriju Drugi Svjetski rat kao i pojedine države? --Ivan Bajlo 13:34, 17. siječnja 2006. (CET)

13 000 članaka

Čestitam na jubilarcu (T-44) :))

Jezik

Sorry, to ipak nije moj teritorij :(.

Sombrero

Uputa

Ako se neki tekst briše s neke stranice jer tamo ne pripada, pristojno je staviti ga tamo kamo pripada.

Zašto? Netko je izgubio vrijeme i napisao ga, a njegovim brisanjem bez premještanja se taj doprinos omalovažava, a i wikipedija gubi time. Ukoliko to učinite nekom novom suradniku koji nije upućen u tempo pisanja i brisanja na wikipediji, čovjek bi se mogao uvrijediti.

Stoga molim za malo više obzira pri "čišćenju" članaka na wikipediji.

Hvala. SpeedyGonsales 17:13, 28. siječnja 2006. (CET)

Briši/piši

Iskreno, ne sjećam se više o kojem se članku radilo, ali NISU bili tenkovi/Vodomar. Aha, procesori čini mi se.

Nije autorstvo na wikipediji bitno, nego sadržaj! Ono što htjedoh reći, sad ponavljam: Nemoj brisati vrijedan tekst! SpeedyGonsales 10:55, 10. veljače 2006. (CET)

Nije sporno da popisu procesora nekog proizvođača nema previše mjesta u enciklopedijskom članku o procesorima (osim kao ilustracija razvoja tehnologije tj. rasta broja tranzistora u jednom procesoru), no ako mu tu nije mjesto, onda mu je mjesto u članku o Intelu, ili pak Intelovim procesorima.

Ili možda ne smijemo pisati o Intelovim procesorima?

Bit je - brišu se VANDALIZMI, doprinosi suradnika (ukoliko se nalaze na krivom mjestu) se premještaju. Unaprijed hvala na razumijevanju ove upute! SpeedyGonsales 18:18, 10. veljače 2006. (CET)

Gordi(j)an

Bok,

Ja se u povijest i latinski ne kužim kao ti, pa ti sredi ovo: Gordijan III..

Ako imaš vremena, provjeri i:

• Dodatak:Popis rimskih careva
• Popis bizantskih careva
• Kategorija:Vladari

Barem naslove? Ne trebaš sad svaki članak od slova do slova :).

Hvala :)

Sombrero 08:46, 14. veljače 2006. (CET)

Bok,

Ja nisam 100% siguran da je pravilno Gordian, a ne Gordijan.

Na stranici Rimska osobna imena, nalazim primjere:

• Jul+ijan (Jul+ianus)
• Kas+ijan (Cass+ianus)
• Ulp+ijan (Ulp+ianus)
• Emil+ijan (Aemil+ianus)
• Liv+ijan (Liv+ianus)

Ne vidim kako onda Gordianus može biti Gordian, a ne Gordijan.

Sombrero 16:19, 16. veljače 2006. (CET)

vidi moju stranicu za razgovor: Razgovor_sa_suradnikom:Dubby#Gordian. Dubby 19:58, 16. veljače 2006. (CET)

Hitler i ostalo

Slažem se u svemu s tobom. Gadi mi svatko tko progoni i ubija ljude zbog "krivih" krvnih zrnaca, ali isto tako ne volim ni političku korektnost. Istina je da je malo što u povijesti crno - bijelo. Niti se Palestina može pravdati holokaustom, niti su saveznici bili bezgrešni. Međutim to ne čini naciste boljima. A što se tiče nekih suradnika pogledaj razgovor na članku o Luburiću. Neke povijesne osobe jednostavno nisu kontroverzne, već su obični zločinci. To mnogi ovdje očito ne mogu shvatiti. --Max 19:35, 16. veljače 2006. (CET)

Staljin

Izvršio sam spajanje tekstova Staljin i Staljin/ocjena ( bilo je označeno za spajanje ). Volio bih čuti tvoje mišljenje o sadašnjem tekstu Staljin. Ako je u redu pobriši Staljin/ocjena za kojega sada niti nema poveznice. Iskreno pošto ne voliš moja uređivanja tekstova stvarno želim čuti od tebe komentar.

Prvo bih htio ubjasniti ulogu administratora na wikipediji:

Administratorima je cilj boljitak wikipedije, pa stoga suradnike upozoravamo na greške koje se ponavljaju (da ih ne bismo morali sami ispravljati). Tu nema niti ljubavi niti mržnje. Samo nam ponekad idu na živce neki suradnici kojima moramo iste stvari objašnjavati nekoliko puta. Ja osobno s tobom do sada nisam imao nikakvih problema, jedinu zamjerku koju sam imao jasno sam napisao, a pošto nisam vidio da se ponavljala, time sam jako zadovoljan. Još kad bi znao da je primjedba usvojena, bio bih još sretniji :-)

Potrebno je poštivati pravila koja pišu na stranici Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju, a neki članci ih ne poštuju, i u dogledno vrijeme biti će obrisani (slijedećih tjedan dana).

Trenutna verzija članka Staljin sadrži manje činjenica nego prije, a puno više tumačenja. Pravopis baš nije savršen, ali to se lako sredi, problem je s tumačenjem. Da pojasnim: Staljin je živio u 20. stoljeću, o kojem razdoblju imamo detaljnu faktografiju, pa nije nužno tumačiti što se onda događalo, jer se to vrijeme ne razlikuje od današnjeg kao srednji vijek od 21. stoljeća. Bit je: veći dio članka treba sadržati činjenice o čovjeku o kome govori (ključne činjenice), a na kraju članka se daje sažetak/ocjena, ako to suradnik smatra potrebnim. Objašnjavanju koliko su pojedini političari/državnici krivi za masovna ubijanja odnosno smrti tijekom njihove vladavine nema mjesta na wikipediji, na wikipediji trebaju biti napisane konkretne brojke KOLIKO je ljudi stradalo tijekom njihove vladavine, i gdje (npr. Sibir, Goli otok, Treblinka), a ne kako i zašto. Tek na kraju članka se može reći npr. da je socijalizam pod Staljinovom čizmom bio jednako krvav kao Maova kulturna revolucija, a da je Staljin bio figura kao i Hitler koja pojma nije imala, dok je poteze zapravo vukao....tko već. Ovo je samo primjer zaključka, ne nešto što bih ja napisao.

Kako za raniju povijest nemamo previše faktografije, tamo je tumačenje čak i poželjno, no što se tiče novije povijesti, tu će svako suvišno tumačenje biti brisano.

Tvoja verzija članka bi prije mogla u neki udžbenik povijesti za osnovne škole (u udžbenicima se djeci tumače događaji), no wikipedija nije udžbenik, nego enciklopedija. SpeedyGonsales 22:15, 19. veljače 2006. (CET)

gramatika

Bok,

Možeš li malo pripaziti na gramatiku, ponekad ti se zaleti infinitiv bez "i" na kraju (radit umjesto raditi).

Pozdrav,

Sombrero 12:06, 22. veljače 2006. (CET) :)

Predložak:Redoslijed

Hi,

Molim te, mozes li koristiti Predložak:Redoslijed umjesto tablica koje radis. Ja sam popravio jednu stranicu: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hilerik_II.&diff=203597&oldid=203576

--Ante Perkovic 08:22, 13. travnja 2006. (CEST)

Sulejman

Ono fakat sorry, zgriješila sam kod Sulejmana i Sulejmana I.-og; može se svakom desiti. Slično je, vrlo ... ali fakat nemam na polici s knjigama Sulejmana ovog i onog, stoga sorry Duh Svemira 19:09, 20. travnja 2006. (CEST)

Karlo Veliki i ostali

Nisam ti stigao odmah odgovoriti jer nisam u mogućnosti biti svaki dan na internetu. Što se tiče članka o Karlu Velikom, prihvaćam prijedlog. Međutim, morat ćemo pričekati nekoliko mjeseci. Ja sam naime student (povijest i germanistika ), ljetni ispitni rok samo što nije počeo, moram učiti, tako da do jeseni (u kolovozu idem na more) zaista nemam vremena pisati nove članke. Jedino što zasada mogu je jednom-dvaput tjedno na pola sata-sat pogledati ima li kakvih poruka za mene i odgovoriti, što i sada radim. Nemoj ovo shvatiti kao izmotavanje, učinit ću to što predlažeš, ali sada zaista nemam vremena. Što se tiče izvora Brandt zaista nije prepisivao starije izvore (ne znam jesi li studirao povijest, jer ako jesi, onda ti je Brandt trebao biti jedna od glavnih knjiga za ispit iz srednjega vijeka). Ima i drugih izvora npr. jedan od najnovijih je knjiga Nevena Budaka (vjerojatno znaš da on na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predaje hrvatsku povijest srednjeg vijeka) Karlo Veliki, Karolinzi i Hrvati, Split 2001. Molio bih te da mi kažeš iz kojih si ti izvora napisao članak o Karlu Velikom. Ako si pisao iz glave, onda je to što tvrdiš isključivo tvoje mišljenje o njemu, a ne povijesne znanosti. I ja mislim svojom glavom, ali u povijesti ima mnogo većih autoriteta od mene i od tebe kojima uglavnom možemo vjerovati (ono što kažu o Karlu Velikom ja im vjerujem). Što se tiče hrvatske državne tvorevine u 9.stoljeću koju ti zoveš Bijelom Hrvatskom, to ću morati pogledati, sad trenutno ne znam. U najskorije vrijeme nastojat ću ti napisati što znam o tome. Flopy, 23.svibnja 2006.

Pročitao sam tvoj članak o Bijeloj Hrvatskoj. Ono malo što znam o tome je sljedeće: ja sam učio da ima kontroverzi oko toga koje su nacionalnosti bili knezovi Pribina i Kocelj (ti pišeš Kočelj), ali da ih se na kraju ipak svrstava u slovenske knezove. Nije mi poznato da je nakon uništenja avarskog kaganata tamo nastala ikakva slavenska odn. hrvatska tvorevina. Jedino mi je poznato da je car Karlo Debeli nakon provala Mađara u Panonsku nizinu dao 896. ili 897. knezu Braslavu u feud područje oko Blatnoga jezera da ga brani od Mađara. Međutim, on je malo toga mogao učiniti. Iza 897. gubi mu se svaki trag u izvorima, vjerojatno je poginuo u ratu protiv Mađara. Više od ovoga ne znam. Dobro je da se diskutira. Jer kako ti veliš pravoga povjesničara bi trebali zanimati događaji kako su se dogodili, a ne interpretacije. Potpuno se slažem, Ali, događaje iz povijesti, pogotovo starije, znamo vrlo često isključivo iz izvora, a oni su podložni interpretaciji. Netko ih interpretira ovako, netko onako. Jedino da se vremeplovom vratimo u prošlost pa da vidimo kako se nešto zbilja dogodilo. Flopy, 11:22, 23.svibnja 2006.

Luj ili Ludovik Pobožni

I još ti nešto imam reći, a tiče se članka o Luju (Ludoviku) Pobožnom. Pogledao sam pod stare izmjene, čini mi se da si ti autor toga članka (ako nisi, ispričavam se, onda ovo nema veze s tobom pa izbriši). Nemam prigovora na sadržaj, ali imam na ime. Njegovo se ime naime na hrvatski jezik ne prevodi niti Luj niti Ludvig već Ludovik Pobožni. Ja se i opet pozivam na Brandta i Budaka i što je je još važnije na sva izdanja Opće enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda kao i na ovu najnoviju hrvatsku Opću i nacionalnu enciklopediju koja se mogla kupiti uz Večernji list. Stoga mislim da ime toga članka treba promijeniti u Ludovik I. Pobožni, franački car. Nadam se da nečeš reći da nitko od ovih koje sam gore naveo nema pravo. Pročitao sam cijelu tvoju stranicu za razgovor i vidim da ti i drugi zamjeraju da tvoji članci imaju više tumačenja, a manje činjenica (Staljin). To ti i ja zamjeram kad je riječ o Karlu Velikom. Mislim da wikipedija treba služiti prvenstveno kao izvor činjenica, a ne toliko za nečija tumačenja. Flopy, 11:56, 23.svibnja 2006.

Bijela Hrvatska

Evo, malo sam kopao po onom što imam i to je samo potvrdilo ono što sam ti gore napisao. Neven Budak u svojoj knjizi "Prva stoljeća Hrvatske" spominje slavensku državnu tvorevinu u 9.stoljeću na području današnje Mađarske. Kaže da su knezovi Pribina i Kocelj (dakle ne Kočelj) vladali tim područjem iz Blatnoga grada. Ne kaže čija je to bila tvorevina, već samo općenito da je slavenska. Kaže i da je tim područjem krajem 9.stoljeća upravljao knez Braslav koji je stolovao u Sisku i da je on iza 898. poginuo u ratu s Mađarima. Stjepan Antoljak u knjizi "Pregled hrvatske povijesti" daje podatak da je Braslavu to područje dao u feud car Karlo III. Debeli da ga brani od Mađara. Zato tu državnu tvorevinu nikako ne bih nazvao Bijelom Hrvatskom, jer ona s Hrvatima nije imala previše veze. Flopy, 11:43, 24.svibnja 2006.

Ispravak

U pauzi učenja u NSK moram ti javiti ispravak: Nije car Karlo III. Debeli dao knezu Braslavu u feud područje sjeverno od Drave s Blatnim Gradom već je to učinio njegov nasljednik Arnulf Karantanski. Flopy, 08:44, 25.svibnja 2006.

Još o Karlu Velikom i ostalo

Tvoj je izvor znači Enciklopedia Britannica. Točnost teksta kojega si mi naveo ne osporavam. Oko Karla Velikog jesu se poslije isplele legende, kao i mnogih drugih, npr.Napoleona, kojega se bez spora, unatoč njegovom završetku, smatra velikom i značajnim povijesnom osobom. Isto vrijedi i za Karla Velikoga (ali, pitam se ne radi li se tu možda i malo o britanskoj zavisti, ta oni nikad nisu osobito voljeli ni Nijemce, a osobito ne Francuze).

To što kažeš o rimskoj povijesti je točno, treba znati razlikovati mit od stvarne istine. Ja sam prijavio diplomski čija je tema upravo iz razdoblja Rimskog Carstva, pa ću morati pripaziti na to o čemu govoriš. Ne znam o čemu govoriš, kada je riječ o bizantskom mitu. Mislim da si tu malo presitničav. Tvoj trud je za svaku pohvalu, ali proglasiti vladarima nekoga tko je vladao jedan ili nekoliko dana je malo previše. Nisu oni ništa posebno značajni, da bi ih se moralo spomenuti. Jedan od najvećih autoriteta na području bizantologije je Georgij Ostrogorski. Preporučujem ti, ako nisi, da pročitaš njegovu knjigu "Povijest Bizanta". On na kraju donosi popis vladara i među njima nema ovih o kojima ti pišeš (što samo znači da nisu bili važni). Flopy, 08:56, 25.svibnja 2006.

Ljetni ispitni rok je završio. Do kraja srpnja moći ću biti manje-više redovit. Dopunio sam članak o Karlu Velikom onako kako mislim da treba, na tvoj prijedlog. Pročitaj ga i reci što misliš kao i svoje primjedbe. također sam dopunio i članak o Arnulfu Karantanskom. Flopy, 13:47, 12.srpnja 2006.

Ups, tek sam danas primijetio da sam zabunom izbrisao rečenicu gdje navodiš kao posebne članke Karlove ratove s Langobardima i Sasima. ispričavam se. Možeš li to vratiti? Flopy, 19:16, 13.srpnja 2006.

Budući da je dosadašnji članak o Ludoviku Pobožnom zaista traljavo napisan, izbrisao sam ga i napisao novi. Flopy, 12:55, 17.srpnja 2006.

Dobro si dopunio članak o Karlu Velikom. Sada čitava stvar izgleda puno bolje. Što se tiče Ludovika Pobožnog nikako se ne bih složio da je on bio Francuz, nego Franak. Uostalom tada nije bilo nacija u današnjem smislu te riječi pa tako ni njemačke ili francuske. U hrvatskoj literaturi ovaj vladar zove se isključivo Ludovik Pobožni. Pogledaj u bilo koje izdanje Jugoslavenske ili Hrvatske enciklopedije. Pogledaj u bilo koji udžbenik iz povijesti za osnovnu ili srednju školu. Pogledaj također u knjigu Miroslava Brandta ili Nevena Budaka, koje sam ti već naveo (a koje su ispitna literatura na studiju povijesti). Flopy, 20:50, 18. srpnja 2006.

---

Za bizantske vladare nemam što dodati. Mislim da to što ti radiš i nije tako potrebno, ali tvoj trud je zaista za svaku pohvalu. Knjigu o prokletstvu templara nisam pročitao, ali ako stignem preko ljeta pročitat ću je, da vidim tvrdi li ona zaista o Karlu Velikom to što si ti napisao. Bi li mi mogao navesti puno ime autora te knjige, te naslov da je mogu , kad imadnem vremena, nabaviti i pročitati. Ime Ludovik I. Pobožni neću vratiti na Luj I. (vrati ti ako baš moraš) jer nema nijedne knjige na hrvatskom jeziku gdje se on ne piše tako zajedno s nadimkom. Nađeš li mi ijednu knjigu na hrvatskom jeziku koja ga piše Luj ili Louis bez nadimka ,a da je od ozbiljnog i uglednog autora, onda ću ime članka vratiti na staro. Svoj stav napisao sam i na stranici za razgovor popisa francuskih kraljeva. Flopy, 08:52, 30.svibnja 2006.

Teodozije Veliki

Rječina, Rječina. Zaista imam prigovora na tvoj članak o Teodoziju Velikom. Jedan od najvećih je da je on prozvan Velikim zbog progona pogana koje da je tobože jako progonio. Točno je da je donio mjere protiv pogana ali ni u kom slučaju tako strašne. Nemoj misliti da kontroliram točnost tvojih članaka (na ovaj sam došao jer skupljam podatke za svoj diplomski rad). Na njemačkoj wikipediji jako lijepo i po mojem mišljenju neutralno piše o Teodoziju. Odlomke teksta ti donosim, ako ne znaš njemački prevest ću ti ga ja (ali, kako sam ti već napisao lipanj, ljetni ispitni rokovi, a uskoro i svjetsko nogometno prvenstvo, su počeli, pa ću zato biti vrlo neredovit).

Bei der Betrachtung der Religionspolitik des Theodosius muss betont werden, dass manch scharfe Verlautbarung in den Gesetzen eine eher milde Umsetzung in der Praxis fand – wenn überhaupt. Theodosius war offenbar kein „Scharfmacher“; ihm ging es vor allem um das integrierende Element der Religion, um so eine eventuelle von dort ausgehende Bedrohung für die Stabilität des Staates auszuschließen. Vor allem gegen Häretiker sollte vorgegangen werden, und hier zeigen die Aussage späterer Zeitgenossen, wie die des Orosius, aber auch des Augustinus von Hippo, dass gerade die Religionspolitik des Theodosius nicht unerheblich dazu beigetragen hat, dass das Römischen Reich trotz seiner faktischen Teilung 395 noch einmal eine gewisse innere Einheit erlangte, so brüchig diese auch sein mochte. Die Religionspolitik des Theodosius, die geprägt war vom allgemein anerkannten kaiserlichen Selbstverständnis als Gottes Vizekönig auf Erden, sorgte schließlich für einen deutlichen Schub in der Christianisierung des Imperiums, das nun den Sprung zum wirklichen Imperium Romanum Christianum vollzog.

Bald nach seinem Tod wurde Theodosius wegen seiner Bemühungen um die Einigung der Kirche „der Große“ genannt. Im Bereich der Religionspolitik ist ihm der wirkliche Durchbruch zum christlichen Imperium gelungen, wobei seine (wenigstens indirekte) Rolle bei der endgültigen Formulierung des Nicäischen Glaubensbekenntnisses, welches bis heute Gültigkeit hat, von Bedeutung ist. Damit wurde gleichzeitig auch ein wichtiger Schritt zur inneren Stabilisierung des Reiches getan.

Theodosius I. gilt, trotz mancher Einschränkung, als bedeutendster Herrscher in der Zeit zwischen Konstantin dem Großen und Justinian I. Es ist nur den Fähigkeiten und den Maßnahmen des Theodosius zu verdanken gewesen, dass das Ostreich nach Adrianopel wieder stabilisiert und die Gotengefahr wenigstens vorläufig gelöst wurde, zumal Theodosius militärische Abenteuer vermied und eine Dynastie begründete, welche die langlebigste des spätrömischen Reiches sein sollte. Der Kaiser selbst scheint manchmal wankelmütig gewesen zu sein, war aber ein fähiger Herrscher und Militär, der im Gegensatz zu manchem seiner Vorgänger und Nachfolger durchaus eigenständige Entscheidungen traf, wobei Zeitgenossen vor allem seinen Charakter gelobt haben. Sein hohes Ansehen kommt auch in den Lobpreisungen der Heiden Libanios und Themistios zum Ausdruck, die freilich teils auch dem spätantiken Herrscherideal Rechnung tragen. Flopy, 11:50, 05.lipnja 2006.

Sve u redu

Slažem se s tim što kažeš. I ja sam prisiljen, kako sam ti već napisao, biti vrlo neredovit. Sljedeći put ću na wikipediji gotovo sigurno biti 14.lipnja, a poslije tko zna kada. Do pisanja! Flopy, 11:30, 08.lipnja 2006.

Zahvaljujem na navedenim izvorima. Momsena dakako poznajem, a za Rabara nisam čuo. Momsen je napisao do danas jednu od najboljih povijesti Rima. Međutim, koliko god on i Rabar, koga ne poznajem, bili dobri, oba ova djela napisana su krajem 19.stoljeća. Od tada je dakle prošlo više od sto godina. U međuvremenu je povijesna znanost napredovala i izašlo toliko novih djela. To što posjeduješ knjigu stariju od 100 godina čini je veoma vrijednom, ali ponavljam ipak je malo prestara da bi se danas koristila. Osim toga ne razumijem zašto bih morao nešto posjedovati da bi to bilo pravi izvor. Knjižnice su zato tu da se iz njih posuđuje. Ja 90% knjiga i izvora posudim. Tvoju e-mail adresu ću pobrisati i hvala ti što si mi je dao, ali nažalost ja svoj mail kod kuće nemam. Internet imam, ali kako još živim kod roditelja mail ima samo tata. Kako ga on često koristi, bilo bi opterećenje da se ja preko njega dopisujem s tobom. Pitat ću ga da li postoji mogućnost da i ja otvorim svoju e-mail adresu. Žao mi je! Inače, negdje do sredine rujna bit ću vrlo neredovit, tako da možda možemo zasada privremeno zatvoriti našu raspravu, koju smatram plodonosnom. Želim ti ugodno ljeto i puno sreće našima u utakmici s Brazilom i općenito na Svjetskom prvenstvu. Flopy, 11:21, 13.lipnja 2006.

Rabar: Poviest carstva Rimskoga

Bok, na tu knjigu su istekla autorska prava jer kako navodiš izdana je 1889. godine. Bi bio voljan evtl. skenirati ju, pa da ju postavimo na Wiki:Izvor ??? Duh Svemira 17:32, 21. lipnja 2006. (CEST)