Razgovor sa suradnikom:Sovann Maccha

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
• Pitanja - ovdje možete postaviti pitanja tehničke naravi

Ako želite vježbati, možete to raditi na stranici za vježbanje, a u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte:

• osnove uređivanja - šalabahter
• kratki tečaj s osnovnim odgovorima,
• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići,
• spojite se na IRC prema sljedećim uputama,

• ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na njegovoj stranici za razgovor .

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i Kafiću molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde ~~~~.

Još jednom, dobro došli! --Dalibor Bosits ^© 13:20, 9. svibanj 2008. (CEST)

Burma

Sovann Maccha, molim te prestani raditi promjene koje si krenuo jer nisu u skladu s dogovorenim, a nazivi su usklađeni prema:"I. Pri obavljanju poslova u sklopu međunarodnih odnosa i onih koji su s time povezani treba rabiti službena hrvatska i, prema potrebi, engleska imena država kako su navedena u popisu koji slijedi. Prvi je takav popis u nas objavljen još u rujnu 1996., a budući da je u međuvremenu došlo do različitih promjena (i što se tiče imena nekih država i članstva u Ujedinjenim narodima, pa i pravopisa) potrebno je bilo prirediti ovo drugo, izmijenjeno izdanje.", "III. Ovaj popis, prema tome, nipošto ne dira u imena država ili zemalja u hrvatskom jeziku koja se rabe izvan navedene službene svrhe (npr.: Bjelorusija, Brunej, Češka, Laos, Libija, Moldavija, Obala Bjelokosti, Rusija, Salvador, Sirija, Tanzanija, Zeleni Rt ili Zelenortska Republika, pa i Burma umjesto službenog Mjanma). Izuzevši ono što je rečeno u točki II., službena su hrvatska imena, prema hrvatskome pravopisu, u pravilu pisana fonetski, uz jednu - samo naizgled - iznimku; to je Brunej Darussalam, jer je riječ "Darussalam" sastavljena od tri riječi - "Dar", "us" i "salam", pa se tako i izgovara (stoga se i u ruskom jeziku piše s dva "c")." (izvor: http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1184). Ako želiš komentirati nazive, raspravi na stranicama za razgovor i obrazloži svoje mišljenje. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 02:41, 13. svibanj 2008. (CEST)

Izazvali ste raspravu u Kafiću, pa ukoliko imate odgovarajuće argumente, odnosno izvore za svoje tvrdnje, molim da ih iznesete ovdje--Suradnik13 (razgovor) 21:58, 13. svibanj 2008. (CEST)

Dakle ovako, brisanje popisa etničkih skupina Burme koji još nisam završio je vandalizam, kao što je vandalizam opetovano brisanje cijele kategorije za koje je zadužen netko drugi. Naziv Burmanci u etnografiji označava jedan od tibetsko-burmanskih naroda naseljen u 14 država, bez obzira što Burma svako toliko mijenja ime svoje države, ne može mijenjati nazive u etnografiji. --Zeljko (razgovor) 10:52, 14. svibanj 2008. (CEST)

Ovako, navedeno poglavlje nisam pobrisala poradi osobnoga hira, taštine ili ičega sličnoga, pobrisala sam jerbo nije bilo navedenoga izvora, a i sam upis je obilovao površnostima i netočnostima. Razlikujmo jezične od narodnih/narodnosnih skupina. Postoje pojmovi u jezikoslovlju poput sino-tibetske jezične skupine i tibeto-burmanskih naroda/narodnosti. U samomu popisu naziralo se miješanje tih dviju skupina uz proizvoljnu i nadsvim površnu gdjekoju fonetizaciju stanovitoga imena. Pojednostavljeno, ne može na jednom mjestu pisati Čin (Chin) i Gudžarati, a odmah u nastavku ili prije navedenoga Koirr. Suzdržavajmo se od proizvoljne transliteracije/transkripcije. Hrvatski pravopis ne usilja fonetizaciju narodâ, ako ne možemo ili neznamo fonetizirati (prilagoditi) ime - pustimo ih sve izvorno !!! To je osnovni razlog zašto sam navedeni upis pobrisala. Iskreno mi je žao i ako slijediš ove dobrohotne preporuke to se više ne će ponoviti. Zamolila bih te, u skladu s pravilima Wikipedie, da sve izvore/vrela navedeš, pa ako se u nečemu sporimo ili nešto osporavamo dobro je znati okolo čega i gdje je uzrok (možebitna netočnost u samomu vrelu). Etnikum je izvorno Bamar (izgv. B'ma:), koji su Englezi od početnoga Bamar pomakli u Burman, iz kojega je izvedeno hrvatsko i europsko Burmanac, Birmani, itr. Ako fonetiziramo ime u Bamu, tada je stanovnik Bamajac/Bamajci, a ne Bamanac/Bamanci. Ako je zaradi mene može i ostati uvriježeno Burmanac/Burmanci. LP. --Sovann Maccha (razgovor) 20:22, 14. svibanj 2008. (CEST) Sovann Maccha

Jedno pitanje, nevezano za Mjanmu. Jeste li vi možda bili prije suradnik Wikipedije na hrvatskom jeziku? --Suradnik13 (razgovor) 18:34, 14. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav suradnik13. Ne nisam, ali jesam na drugim jezicima. LP. --Sovann Maccha (razgovor) 20:22, 14. svibanj 2008. (CEST)Sovann Maccha

Pa ja ne znam azijske jezike, i ne znam označava li ta riječ na kojem tajskom jeziku ili dijalektu (kojih je veliki broj) psa, a pokazao sam ti samo jedan citat koji govori o onome, što Burmanci misle o mijenjanju imena Burma ili kako to već oni sami kažu na burmanskom, u nekakav naziv Mjanmar, koji njima očito ne miriši. No i vojna hunta može past, a tamošnji 136 naroda i plemena nastavljat će se i nadalje nazivat pod svojim pravim imenima, a mi ćemo ih nazivati onako kako to nalazimo etnografskoj literaturi. –Što se tiče engleske wikipedije, ne zanima me njihova prepisivačina sa internetskih stranica i naknadni vandalizmi koji dolaze od njima nenaklonjenih susjeda. Tamo nemam što naći a da mi nije poznato barem 20 godina, ali su mi zato poznate mnogobrojne greške, čak i tiskarske pogreške u nekim nazivima, koje se poput požara šire (a identificiram i takva mjesta jer sam čitao) jer im je nepoznato o čemu pišu... jer ne pišu, nego lijepe gotove tekstove.

No svakako sa Vama bi vrijedilo surađivat... ako su Vam kako kažete poznati ti neki tamošnji jezici. Pa to lijepo možete objasniti unutar teksta koji nosi naš lijepi naziv Burmanci, Taji, Šani, Čini, Kačari... i hrvatskoj javnosti i hrvatskom pravopisu nepoznati Sgaw, Pwo, Zeliang, Ao, Tu... --Zeljko (razgovor) 23:04, 14. svibanj 2008. (CEST)

Možda ću ti zvučati dosadno, ali po n-ti put moram ponoviti isto. Hrvatski pravopisi "ne zahtijevaju" i "ne propisuju" bezuvjetnu transkripciju, dotično transliteraciju imenâ inozemsnih/svjetskih naroda. Ali, onaj/ona koji/koja se odluči na takov postupak MORA to činiti u skladu s preporukama (podrcrtavam riječ preporuka) o transkripciji i transliteraciji. Sada, na volju imamo 3 pravopisa, od kojih je isključivo Hrvatski školski pravopis s preporukom nadležnoga ministarstva. Hrvatski školski pravopis "okljaštrena" je i pojednostavljena inačica Hrvatskoga pravopisa tvoračkoga trojca Babić-Finka-Moguš. Ostala dva pravopisa bez preporuke, ali i bez zabrane jesu "Matičin pravopis" i "Silić-Anićev/Pranjkovićev pravopis". Samo su ova dva potomnja pokušala fonetizirati određene nazive zemalja/državâ i narodâ. Učinili su to površno i, nažalost, došto neznalački za istočnoazijske jezike. Ali opet, niti jedan od navedenih pravopisa NE DOZVOLJAVA pisanje "zijeva" (hijata) bez epentetskoga "j", što bi reći, pišemo SiJam, ViJetnam i MiJanmar. Ako te netko "buši" u svezi navedenoga, pozovi se na ove moje riječi i na poglavlja unutar navedenih pravopisa. Glede Burmanaca, Burma/Myanmar je prvenstveno političko pitanje za svijet, ali ne i za lokalno stanovništvo. Ne treba se nadati da će stanovništo nakon promjene junte/hunte imati drugačiji/drukčiji stav o nazivu svoje zemlje. Kajini/Kajinci (Kareni) žele odcjepljenje od Mjanmaja, ili visoki stupanj autonomije. Većina je bamarska/burmanska/bamajska i na referendumu ne će dozvoliti takov rasplet. Niti je realno za očekivati da bi se ostali narodi odlučili za vraćanje imena koje bi opisivalo isključivo Bamare/Burmance/Bamajce - mnogi su "starosjedilačkiji" u Mjanmaju od Bamajaca samih. To jest stvarno stanje. Kolonijalna Engleska i Amerika iz političkih razloga, vezanih za uske interese anglo-saksonskoga svijeta, teško i nikako prihvaćaju navedenu stvarnost. Sâm naziv Burma je i dosta udomaćen u Americi, Kanadi, Australiji i Velikoj Britaniji, a ostale zemlje transliteriraju nazive iz engleskoga jezika. Ako MVPEI priznaje naziv MJANMA - a priznaje ga - onda tu ništa nije sporno. U svakom članku se može staviti "hrvatska povijesna imena" (za Tajland su to Tajska i Sijam), za Kambodžu je to Kampućija, za Kinu je to Kitajska, itr. - uz naznaku o podrijetlu imena, izgovoru i odstupanjima u "govoru medija", ako ih ima. U tomu je problem, zato i velim, oprez. LP. --Sovann Maccha (razgovor) 23:39, 14. svibanj 2008. (CEST)

Hrvatski jezik ne poznaje nazive nama dalekih 'nepoznatih' zajednica pa raspolaže samo nazivima znanstvenika na čijem su jeziku pisani, i onima koji su prevedeni na druge jezike. To je sve.

Nećemo izmišljat nekakva imena za plemena Sgaw, Pwo, Warramunga, Takwatip, jer bi to bila izmišljotina kao i Kmajci, a 'nama' su ta plemena ionako nepoznata ... niti mijenjati imena stotinama godina poznatih naroda zato što se nekakva vojna hunta sjetila da ih zbog politike detribalizacije sve izbriše, pretvori u nekakvu umjetnu političku naciju i prekrsti imenom koji oni ne žele. --Zeljko (razgovor) 01:10, 15. svibanj 2008. (CEST)

Nije u pitanju nikakovo "izmišljanje". Moj prijedlog je ovaj. Uvijek pišite/pišimo sva imena na engleskom jeziku kada su u pitanju NARODI i etničke zajednice - ali u zagradi, uz englesko ime, možemo i ne moramo dodavati hrvatski IZGOVOR. Naglašavam izgovor, koji može biti u duhu jezika urođeničkoga naroda/stanovništva, ili lakše i jednostavnije transliteriran iz engleskoga jezika. Tako u slučaju "Karena" to izgleda; Karen (iz en.:Karin, iz bur/bam.:Kajin) - naravno ovo je zgoljni primjer i ne mora biti preslikan. Za Khmere /k'mae:/ je to (iz en.:Kmer, iz km.:Kmaj), pa bi netom navedeno izgledalo: a) Khmer (Kmeri), Karen (Kareni), Burmese (Burmanci), Thai (Tajlanđani); b) Khmer (Kmaj), Karen (Kajini), Burmese (Bamanci/Bamajci), Thai (Taji). Pimjer a) slijedi transliteraciju i nazive iz engleskoga jezika, dočim se b) oslanja i upire o nazive i govor lokalnoga/područnoga stanovništva. LP. Sovann Maccha (razgovor) 17:51, 16. svibanj 2008. (CEST)

Klasični kineski jezik

Sovann Maccha, ispričavam se što sam pomislila da se radi o muškoj osobi. No, kako pišeš da govoriš većinu istočnoazijskih jezika, zamolila bih te ako možeš započeti članak o klasičnom kineskom jeziku, jer taj članak nemamo, a i članak o kineskom jeziku je vrlo skroman. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 23:07, 14. svibanj 2008. (CEST)

Rado, ali bih trenutno mogla tek započeti - ovih dana sam jako rastrgana poslom (strukom). Naime, i ovaj moj "ulet" je trebao biti tek težnja k udosljeđenju postojećih naziva. Postaviti određene osnove nazivâ u skladu s pravopisima uz pojašnjenje zabludâ, koje pratim ovih dana u hrvatskim "medijima". Ono što me čudi jest, zašto se nitko od vas nije upustio u osnove mandarinskoga jezika - uz pomoć engleske Wikipedi(j)e, recimo ?! Ne mora se sve doslovno "CoPirati", ali na taj način biste imali pokrivene sve bitne osnove inih jezika. LP. --Sovann Maccha (razgovor) 00:00, 15. svibanj 2008. (CEST)

Sovann Maccha, odlično je započeti članak, jer često je potpuno nepostojanje članka uzrok njegovog nepostojanja. Neki članci od mrve narastu do opširnih članaka, dok drugi stoje zapušteni od svojih početaka. No, pojavljivanje novog članka privuče pozornost suradnika, a postojanje izvrsnog članka pobuđuje zanimanje čitatelja interneta, pa tako i medija (znamo da prate Wikipediju, jer se rado objavljuju dobre i loše vijesti o njoj). Suradnici se najčešće upuštaju u pisanje tema koje vole, bilo kao hobi ili profesionalno. Možda mandarinski čeka upravo tebe. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 00:24, 15. svibanj 2008. (CEST)

Prikaži kako će izgledati

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici upotrijebite tipku Prikaži kako će izgledati! koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu verziju iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--Dalibor Bosits ^© 23:12, 14. svibanj 2008. (CEST)

Isprika. Od silnoga tipkanja na neprikladnoj tipkovnici se gdjekada i pretipkam, odnosno zatipkam. Slijedit' ću naputke - na engleskom mi je ipak lakše. LP. :-P --Sovann Maccha (razgovor) 23:47, 14. svibanj 2008. (CEST)

Odgovor suradniku

Lijep pozdrav Sovann Maccha!

Prvo bi ti zaželio dobrodošlicu na hr.wikipediju i ugodan rad na njoj i samo da ti obratim pažnju da kad odgovaraš suradniku to radiš na njegovoj stranici za razgovor, a ne na svojoj, jer se može desiti da suradnik kojemu odgovaraš ne pročita tvoj odgovor. Samo toliko ;). Uživaj! --frk@ 00:20, 15. svibanj 2008. (CEST)

Ovako lakše pratim. A uvijek mogu kratkom porukom skrenuti pozornost na moj odgovor. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 17:27, 16. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav

Budući da nešto radim na jednom drugom wiki projektu, bi li mogla baciti oko (nadam se da je ne predstavljam problem ako smo na "ti") na Popis ISO 639 oznaka jezika - za neke jezike nemogu naći odgovarajući prijevod, pa mi je svaka pomoć dobrodošla. Hvala unaprijed --Suradnik13 (razgovor) 17:39, 16. svibanj 2008. (CEST)

Svakako se možemo "tikati", "vikanje" mi je smiješno u ovakovim okolnostima.:-) Bacih pogled i uočih nekoliko točaka koje bismo morali razjasniti - inače ćemo i dalje vrludati. Naime, iznimajući/izuzimajući nekolicinu jezikâ svima možemo dodati -ski. I opet sve ih možemo razriješiti s epentetskim "j" ili palataliziranim "s". Tu je i pitanje laojskoga/laoskoga/laoškoga/lao. Jedni jezici dobivaju nastavke po narodu, dočim drugi po državi. Ja sam za čim manje vrludanjâ - akoprem smo mnoga naslijedili iz priješnjih razdoblja. Ukratko, poslat ću ti na tvoju stranicu ili, ako želiš, puštam ti ovdje; a mogu i na stranici za razgovor navedenoga projekta. Kako želiš. LP. Sovann Maccha (razgovor) 19:55, 16. svibanj 2008. (CEST)

Super. Možda je nabolje na stranici za razgovor, tako da svima bude lako dostupno jerbo je ovo ipak otvoren projekt :) Lijepi pozdrav (LP) --Suradnik13 (razgovor) 20:14, 16. svibanj 2008. (CEST)

Sve ti je ponuđeno. Pogledaj, razmotri, razmisli i ako ti je potrebno gdjekoje pojašnjenje, dopuna ili nešto slično - tu sam. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 00:42, 17. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav. Kad sam govorio da mi je potrebno za jedan drugi wiki projekt, mislio sam na prevođenje wiki-jezika na hrvatski (odnosno svih jezika na kojima postoji neki od wikiprojekata). Tablicu sam stavio na Razgovor:Popis ISO 639 oznaka jezika. Ako imaš ideju za one u crvenom, slobodno predloži, te slobodno ispravi ono što misliš da je potrebno ispraviti. Puno hvala --Suradnik13 (razgovor) 18:07, 18. svibanj 2008. (CEST)

Crkvenoslavenski i staroslavenski

Sovann Maccha, možeš li molim te pogledati Crkvenoslavenski jezik i Staroslavenski jezik, jer kod staroslavenskoga stoji da se zove i crkvenoslavenski, a kod crkvenoslavenskog stoji nešto drugo. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 02:31, 17. svibanj 2008. (CEST)

Svakako i rado. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 02:37, 17. svibanj 2008. (CEST)

Hvala. :-)) --Roberta F. 03:04, 17. svibanj 2008. (CEST)

Ako misliš da je bolje ostaviti dva zasebna članka, onda ću ukloniti prijedlog za uklapanje. Bitno je da se pojmovi ne miješaju i da je laicima jasna razlika. :-)) --Roberta F. 03:31, 17. svibanj 2008. (CEST)

Ovlašnim preletom nad člankom o staroslavenskom jeziku jasno se vidi da je u pitanju CS. Ono što bi valjalo istaći jest uobičajenost naziva crkvenoslavenski, dočim mu je "staroslavenski" rijeđi sinonim (istoznačnica). Inače, ti odluči što vam je najjednostavnije. Ja ne vidim smisao istodobnoga opstoja dvaju članaka, onoga o staroslavenskom i crkvenoslavenskom jeziku - šteta "bitova". LP. ;-) Sovann Maccha (razgovor) 04:52, 17. svibanj 2008. (CEST)

Hm, za sada je možda bolje ostaviti takva dva članka s nadom da će stručniji suradnici o tome donijeti konsenzus i/ili nadopuniti te članke, kako bi bilo jasnije. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 18:08, 18. svibanj 2008. (CEST)

užitak

Pozdrav!

Osobno, s užitkom čitam vaše komentare, dočim imam i jedno pitanje koje bih vam postavio, t.j. već sam Vam ga postavio (upravo sad). Biste li preveli Vaše suradničko ime na hrvatski?

--Pavo (razgovor) 21:47, 17. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav !

Hvala na pohvali i drago mi je čuti takovo što. Moje suradničko ime znači "zlatna sirena". LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 22:43, 17. svibanj 2008. (CEST)

zdravo zlatna sireno

Ovo ti je prva ovakva rasprava, ali viruj nije zadnja. Bit će ih još, ali ništa ne brini, vrime nosi svoje, sve će doći na svoje misto. A za majmunske generale (razne Hanumane) ne brini, uvik ih je bilo i bit će ih. Pozdrav --ARMchoir 09:10, 20. svibanj 2008. (CEST)

Znaň da će jih još bit, a ča ćemo. Trîba malo potrpît, samo ča meni vrîme bîží. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 01:57, 21. svibanj 2008. (CEST)

naslov

Može li se znati vaše cijenjeno zanimanje??? --Man☺ Usk☼ 19:28, 20. svibanj 2008. (CEST)

More, svakako, to ti j' jâzikoslovlje aliti lingvistika da moreš bolje razumît. LP. Sovann Maccha (razgovor) 02:00, 21. svibanj 2008. (CEST)

Hvala --Man☺ Usk☼ 14:36, 21. svibanj 2008. (CEST)

Onda imam stručno pitanje jer ja nisam siguran. Koje je razlika između slijedeći i sljedeći. U članku me nepoznat ispravio [1]. Što je na kraju točno? Hvala:-) --Flopy (razgovor) 14:40, 21. svibanj 2008. (CEST)

Najkraće rečeno, isto je. Ali, u hrvatskomu standardnomu jeziku (i po volji "kroatistâ/icâ") slijedeći pravopise, nije isto. Naime, "sljedeći" je pridjev, dočim je "slijedeći" glagolski prilog sada(š)nji. Ovako to izgleda u primjeni: "ovo je sljedeći primjer" i "slijedeći njegov primjer". U prvomu slučaju imamo pridjev, dočim u drugomu glagolski prilog sadašnji. Kada bismo na mjestu odraza staroslavenskoga jeta/jata uveli posebno slovo i napisali "slědeći", razlika bi bila nerazvidna i nečujna - izuzevši smisao unutar surječja. Zato ja (i gdjekoji ini jezikoslovci) navedeni pridjev odmijenjujem(o) sa "slijedni" (usporedi s "posljednji"), rabeći i dalje "slijedeći" kano glagolski prilog sada(š)nji. LP. Sovann Maccha (razgovor) 18:19, 21. svibanj 2008. (CEST)

Puno hvala :-) Inače, glede rasprave "dolje" (srpskohrvatski) ja sam jedan od onih koji je pokušao na de.wiki neke stvari objasniti i zato bio nemilosrdno blokiran. Nisam kroatist nego germanist pa mi je možda nedostajalo stručne argumentacije, a to vidim ti jako dobro radiš. Dok školska godina ne završi nemam vremena za bilo što drugo, pogotovo ne za rad na wikipediji. LP. --Flopy (razgovor) 12:53, 23. svibanj 2008. (CEST)

Nema na čemu, dapače i drugom prigodom - ustreba li ti, naravno. Inače, mene isto strukovne obveze vuku onkraj "wikipediranja" tako da i ne ću biti česta. Ne mogavši izdržati nalet očaja pri pogledu na "mianmaroburmomjanmanje", prijavih se na hr.wiki s namjerom manjega doprinosa - otpočinjući s navedenim člankom. Vidjet ćemo kako će sve okončati. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 22:52, 23. svibanj 2008. (CEST)

Držim te za riječ:-) Preuzela si posao koji je nekad radila suradnica Abyssus, a čak mi je pala napamet pomisao da ste ti i ona ili nekako povezane, a možda i ista osoba:) No, to zaista uopće nije važno. LP --Flopy (razgovor) 12:18, 27. svibanj 2008. (CEST)

Srpskohrvatski

Sovann Maccha, nažalost, tkogod bio kriv za još danas živo promicanje srpskohrvatskoga jezika, suradnici koji su pokušali neke nama nelogične tvrdnje promijeniti nemilosrdno su blokirani na Wikipediji na njemačkome jeziku, tako da smo na kraju počeli i kod nas o tome pisati, na ovoj stranici možeš vidjeti kako su postavili "pravila" za područje Südosteuropa ili kako uz ime Ivice Šerfezija stoji ćirilićni natpis jer prema njihovoj je tvrdnji ćirilica bila ravnopravno pismo i "naravno" uz svakog Hrvata koji je bio aktivan za vrijeme Jugoslavije treba "logično" stajati i ćirilićni oblik imena! Eto, meni kao nestručnjaku ovo grči želudac, a ne znam što ovakve "logičnosti" izazivaju kod stručnjaka. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 19:58, 21. svibanj 2008. (CEST)

Ovako. Najprije moramo razlučiti pojmove: jezikoslovlje (lingvistika), društveno jezikoslovlje (sociolingvistika) i "političko jezikoslovlje" (SFRJ "politolingvistika" - od kojega naziva se pak meni grči želudac). Eh, upravo između dvaju potomnjih jezikoslovnih opisa leži uzrok današnjemu "srpskohrvatskomu". Želi li itko sporiti naziv "hrvatski", "srpski", "crnogorski" i "bošnjački", dostatno mu/joj je prizvati se na dogovor iz Beča 1850., "jezični dogovor" KPJ-a iz Novoga Sada 1954. i kasnije uobličenoga u dvama pravopisima 1960. S druge pak strane Ustavom SFRJ-a pokriven je i pojam "srpskohrvatski", koji pak pojam u SR Hrvatskoj je glasio, budi "hrvatskosrpski", budi "hrvatski ili srpski". Kako god i kada god "mantrala" o ovomu ne znam koje gore. Valja spomenuti da je upravo SR Hrvatska, za razliku od svih ostalih republika jedina imala "Jugoslavensku" akademiju znanosti i umjetnosti, dočim su sve ostale republike imale svoje "nacionalne". Sve netom navedeno, naizgled je nepovezano s ovom "srpskohrvatskom" jezičnom problematikom, ali zapravo leži u korijenu iste. Govoriti o srpskohrvatskomu jeziku znači govoriti o srpskomu, crnogorskomu i "bosanskomu/bošnjačkomu" jeziku. I tu se opet vraćamo na početnu rečenicu o različnim pristupima jezikoslovlju. Mi danas u Hrvatskoj ispravljamo zablude "starih naraštaja", hrvatski standardni jezik je "pohrvaćivan" u hodu, bježeći pred mahnitom velikosrpskom politikom prodora prema zapadu. I danas ga "vraćamo" na zapad, dalje od istočnohercegovačke osnovice na kojoj je osovljen/sazdan - posljedak čega je i gubitak (ujednaka) razlikovnih nastavaka u padežâ množine za sve rodove. Možemo se "lijepo" zahvaliti Maretiću i Popoviću (Daničiću). Naravno, s današnjih je gledišta smiješno i neshvatljivo govoriti o "srpskohrvatskomu" u surječju hrvatskoga jezika, dotično "hrvatskosrpskomu" jeziku, no Srbi imaju prejaki upliv i kadar na njemačkoj slavistici, zna to i Silić - i to vrlo dobro. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 21:24, 21. svibanj 2008. (CEST)

Hm, imamo li koji argument za uklanjanje ćirilice uz ime Ivice Šerfezija ili nemamo? :-)) --Roberta F. 22:17, 21. svibanj 2008. (CEST)

Imamo, naravno, akoprem su na federativnoj "jugoslovenskoj" razini ćirilica i latinica bile jednakopravne, na republičkima "u stvarnosti" nisu. Tako je, među inima, i Ivica pisao i potpisivao se (je) sveudilj latinicom. Srbi su preko svojih hrvatskih "partijskih organa" i namještenika udilj pokušavali srbizirati hrvatsko pučanstvo, tragovi navedenoga mogu se iščitati i u članku 138. Ustava SR Hrvatske (1974) Znači, navedeno ti je potkrjepa i možete slobodno maknuti ća ćirilcu uz Šerfino ime. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 23:15, 21. svibanj 2008. (CEST)

Hvala na odgovoru :-)) --Roberta F. 23:28, 21. svibanj 2008. (CEST)

Pisanje

Lijepo pišeš, pa pretpostavljam da tako i besjediš, ano osjećam da imadem zadaću uputit te malo o putima ove Wikice.

Naime, imamo i mi želje svoje kako htjeli bi pisat, ali nas malo ljudi razmjelo bi, pa ne činimo tako. Nesumnjivo je tvoje poznavanje jezika, pa te stoga molim pomozi nam, ne gubi vrijeme lomeći se o krila vjetrenjača.

O jeziku srpskomhrvatskom i hrvatskom i srpskom sam pričao (ne predugo) s čovjekom koji je napisao Tvorbu riječi koju spominješ, te znam da razbistrit tu vodu mutnu lako nije. Ali ako se više glava skupi, možda nešto i bude. Lijep pozdrav ;-) SpeedyGonsales 00:45, 23. svibanj 2008. (CEST)

Eto, hvala, ali moja se isprika krije u struci. Uglavnom živim u diglosijskoj dijakroniji sa sudobnom jezičnom stvarnošću. No, neglede na netom navedeno i poimajući objektivne razloge - kojih uzroci leže onkraj mojih moći - znam se (gdjekada) i upustiti u prigodno "prikeljivanje" pridjevâ, kano: "nakupina polupismenh ganglija", navlastito opisujući državne ustanove poput HINA-e, HRT-a, Narodnih novina, Vlade, i tako dalje i tako bliže. S tvorcem navedenih tvoraba i tvorcima sporova u svezi s istima bjeh - akoprem zakratko - stoprv u dopisnomu suodnosu, pri čemu se potomnji tvorci uglavnom izvlačihu i pozivahu na nepozivljivo. Da, imam i ja svoje viđenje hrvatskoga standardnoga jezika, ali se ipak, koliko-toliko, pokušavam pridržavati propisanih nedosljednosti. Ako mogu ja, mogu i "proči" ini - Bulcsú neuračunat, dašto. LP. ;-) Sovann Maccha (razgovor) 23:25, 23. svibanj 2008. (CEST)

Japanska imena

Sovann Maccha, ponovno se pojavilo staro pitanje u vezi japanskih imena. Na Wikipediji na hrvatskome jeziku trudili smo se transkribirati neka japanska i kineska imena, no redovito ima suradnika koji nude objašnjenja poput ovog. Je li pišemo Hayao Miyazaki ili Hajao Mijacaki? Možda bi članak o transkripciji i transliteraciji trebalo dopuniti dodatnim objašnjenjima, kako bi svima bilo jasnije koja imena pišemo na koji način. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 19:47, 25. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav, Roberta. Pišemo Hayao Miyazaki (izgovoreno Hajao Mijazaki). Ovako, pogledala sam malo o čemu je riječ, i svakako suradnik/ica koji/koja zastupa pristup pisanja "spornoga" imena, u obliku kojim se nositelj imena potpisuje u svojoj zemlji kada piše latinicom, ima pravo. U tomu je Hrvatski školski pravopis - koji jedini ima preporuku nadležnoga ministarstva - vrlo jasan. Zamijećujem da se stranputično i zakrinkano pokušava prikazati (za ne reći uvaliti) "Matičin pravopis" naziva "Hrvatski pravopis" kano hrvatski službeni pravopis. Matičin pravopis nosi naziv Hrvatski pravopis ne bi li se nestrukovne osobe zavelo ća od Hrvatskoga pravopisa tvoračkoga trojca (Babić-Ham-Moguš), po kojemu je sastavljen mlađi i jednostavniji Hrvatski školski pravopis s prije spomenutom preporukom nadležnoga ministarstva. Nikako se ne slažem s predloženima transliteracijom i transkripcijom u Matičinom pravopisu - u 70% slučajeva iste su pogrješne, površne i ovlašne, navlastito samovoljno preskribirane bez ikakovih potkrjepa. U konačnici me ne zanimaju autori/ce (pisci/piskinje) navedenih pravopisa, ono što me zanima jest dosljednost i znanstvena potkrjepa, u potomnjemu slučaju navedeno nedostaje. Sve doslije rečeno jasno sažeto glasi: pisati japanska imena izvorno (rōmaji) po Hepburn predlošku, dočim se u zagradi može (bilo bi dobro, ali i ne mora biti) napisati transliteraciju s engleskoga na hrvatski jezik! Tako ste s jednim udarcem ubili dvije muhe. S jedne strane onima koji žele čitati izvorna imena (Hayao Miyazaki) to će biti omogućeno, s druge pak strane, oni koje zanima izgovor isto ne će biti uskraćeni - a sve u skladu s trenutačno važećim pravopisima poštujući preporuku nadležnoga ministarstva. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 01:05, 26. svibanj 2008. (CEST)

Zahvaljujem, no nedostaje nam "samo" prijevod i prilagodba ovog članka (ako sam dobro povezala), kako bi suradnike mogli uputiti na pravila, jer nemaju svi kod kuće pravopise i priručnike. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:14, 26. svibanj 2008. (CEST)

Rado, ali "samo" znači u najmanjem 2-3 ure posla. Od čega na prijevod otpada dvadesetak minutâ, a sve ostalo na uređenje i prilagodbu. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 01:22, 26. svibanj 2008. (CEST)

He, he, želim sve što mogu dobiti, no biti ću skromna i zamoliti te za pisanje bitnih pravila prema kojima bi suradnici mogli pisati nazive u člancima. :-)) --Roberta F. 01:25, 26. svibanj 2008. (CEST)

Onda prianjam na posao, ufam se kako bi sutra moglo biti gotovo i "obrađeno" - budem li sretne ruke i bistroga pogleda, to jest. LP. :-) Sovann Maccha (razgovor) 02:36, 26. svibanj 2008. (CEST)