SABCA

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
SABCA
Sociétés Anonyme Belge de Constructions Aéronautiques
Vrsta Dioničko društvo
Osnovana 16. prosinca 1920.
Osnivač(i) Georges Nélis
Sjedište Bruxelles, Belgija
Djelatnost(i) Zrakoplovna industrija
Svemirska industrija
Obrana
Web stranica www.sabca.com

SABCA (fra. Sociétés Anonyme Belge de Constructions Aéronautiques) je belgijska zrakoplovna industrija koja se bavi proizvodnjom civilnih i vojnih zrakoplova, svemirskih raketa i obranom. Također, SABCA je aktivna i na području projektiranja materijala, strukture i tehnike za zrakoplovnu industriju kao i pružanje usluga modernizacije i održavanja zrakoplova.

Tvrtka je u sastavu francuske grupacije Dassault a 16. prosinca 1920. ju je osnovao Georges Nélis. On je tijekom 1. svjetskog rata bio voditelj odjela za održavanje zrakoplova belgijskih zračnih snaga. Završetkom rata tvrtka je započela sa radom popravka i održavanja njemačkih zrakoplova koji su ostali u zemlji kao ratni plijen. Kasnije je glavna djelatnost tvrtke postala proizvodnja zrakoplova pod licencom.

Završetkom 2. svjetskog rata SABCA je ponovo ograničena na održavanje zrakoplova belgijskog ratnog zrakoplovstva dok 1952. dobiva ugovor o remontu mlaznih aviona F-84 Thunderstreak. Od tada se tvrtka vraća na proizvodnju zrakoplova na temelju licence i to: Hawker Huntera, F-104 Starfightera i F-16 Fighting Falcona (od 1975. do 1985.).

Od 1973. SABCA sudjeluje na europskom projektu Ariane te čini dio konzorcija Airbus.

SABCA ima tri bitne lokacije u Belgiji:

  • Bruxelles - sjedište tvrtke i centar za donošenje strateških odluka.
  • Charleroi - tvornica za proizvodnju vojnih zrakoplova i helikoptera kao i tehničku i logističku podršku za kupce.
  • Limburg - tvornica za proizvodnju kompozitnih materijala visokih performansi. Koriste ih putnički avioni Airbus i svemirska raketa Ariane.

Proizvodi[uredi VE | uredi]

Vlastiti zrakoplovi[uredi VE | uredi]

Licencni zrakoplovi[uredi VE | uredi]

Tvrtka je na temelju licence proizvodila sljedeće zrakoplove:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]