Salanta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Salanta [1] (mađ. Szalánta) je selo u južnoj Mađarskoj.

Salanta
Salanta na karti Mađarska
Salanta
Salanta
Salanta na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Zadunavlje
Županija Baranjska
mikroregija Pečuška mikroregija
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 17,08 km²
Zemljopisne koordinate 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E / 45.94; 18.23Koordinate: 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E / 45.94; 18.23
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1178
Pošta 7811
Pozivni broj +36 72
Službena stranica http://www.szalánta.hu

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45° 58' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 15' 36" istočne zemljopisne dužine. Ata je 3 km istočno, Sukit je 3 km sjeveroistočno, Suka je 3 km zapadno, Boštin je 1 km zapadno, Ovčar je 6 km zapadno, Silvaš je 2 km zapadno, a Pogan se nalazi 3 km južno-jugozapadno od Salante.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. 1977. se selo Nijemet upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu [2]..

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mijo Štandovar [3].

Povijest[uredi VE | uredi]

U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Salanti djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.

Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata. U ove krajeve su došli 1690-ih.

Dio ovdašnjih Hrvata je podrijetlom iz Maraze, u koju su Hrvati došli iz goranskog i ogulinskog kraja [4].

2001. je u Salanti bilo 55,1% Mađara, 0,3% Bugara, 2,6% Roma, 32,2% Hrvata, 0,3% Poljaka, 1,7% Nijemaca, 2,1% Srba, ostalih 1,8%.

Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.[5]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Partnerstva i pobratimstva[uredi VE | uredi]

Zbratimljena je sa Strizivojnom u RH.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Hrv. glasnik br.28/2006. Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006.
  3. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. Hrv. glasnik br.30/2006. U potrazi za korijenima, 27. srpnja 2006.
  5. (mađ.) Mađarski središnji statistički ured Stanovništvo

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]