Ogulin

Ogulin
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Površina
- ukupna	542,32 km2
Nadmorska visina	325 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	15.054 stan.
Gradonačelnik	Nikola Magdić (HDZ)
Gradsko vijeće
- predsjednik	Milan Sabljak (HDZ)
- broj članova	17
Dan grada	14. rujna
Zaštitnik	Sveti Rok
Poštanski broj	47300
Pozivni broj	+385 (0)47
Autooznaka	OG
Službena stranica	ogulin.hr
Zemljovid
Ogulin Ogulin na zemljovidu Hrvatske

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Gradska naselja

Ogulin se sastoji od 24 naselja: Desmerice, Donje Dubrave, Donje Zagorje, Drežnica, Dujmić Selo, Gornje Dubrave, Gornje Zagorje, Hreljin Ogulinski, Jasenak, Marković Selo, Ogulin, Otok Oštarijski, Ponikve, Popovo Selo, Potok Musulinski, Puškarići, Ribarići, Sabljak Selo, Salopek Selo, Sveti Petar, Trošmarija, Turkovići Ogulinski, Vitunj i Zagorje.

Zemljopis

Ogulin se nalazi u samom centru Hrvatske, na polovici puta između Zagreba i Rijeke, unutar turističkog područja Plitvičkih jezera (s istoka), šumovitog Gorskog kotara (sa zapada) i sjevernog Jadrana (s juga). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada izravno ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko - modruška udolina zajedno sa Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko - modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 kilometara kvadratnih. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad - jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin - Trojvrh) a širine 9 kilometara (Desmerice - Skradnik). Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko - modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko - senjske biskupije. Područje Ogulinsko - modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko - goranskom županijom te Ličko - senjskom na jugu. U smjeru sjeverozapada,, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom (1874.g.) nalazi se naselje Jasenak.

• Površina grada sa 24 naselja: 542,32 km2
• Nadmorska visina grada: 323 m
• Zemljopisne koordinate:
  • zemljopisna širina: 450 15´ 59"
  • zemljopisna dužina: 150 13´ 44"

Ogulin je smješten u Karlovačkoj županiji, u podnožju planine Klek, a u njegovu podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, koji žitelji ovoga kraja zovu "Đulin ponor".

Stanovništvo

Područje grada Ogulina prema posljednjem popisu iz 2001. godine ima 15.054 stanovnika, od čega 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba. Uže gradsko područje Ogulina ima 8.712 stanovnika.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Ogulin, koja je imala slijedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	29.095	17.566 (60,37%)	10.113 (34,75%)	580 (1,99%)	836 (2,87%)
1981.	31.076	17.696 (56,94%)	10.220 (32,88%)	2.782 (8,95%)	378 (1,21%)
1971.	34.210	19.909 (58,19%)	13.172 (38,50%)	551 (1,61%)	578 (1,68%)

Ogulin (naseljeno mjesto)

• 2001. - 8.712 (Nije usporedivo s brojevima stanovnika ranijih popisa stanovništva, jer su Sveti Petar, Salopek selo, Sabljak selo i dio Ribarića bili dijelovi naselja Ogulin, a 1993.god. postaju samostalna naselja. Također promijenila se metodologija popisa pa više nisu ubrojeni odsutni u inozemstvu.)
• 1991. - 10.857 (Hrvati - 8.668, Srbi - 1.499, Jugoslaveni - 290, ostali - 400)
• 1981. - 10.174 (Hrvati - 7.775, Srbi - 1.163, Jugoslaveni - 1.105, ostali - 131)
• 1971. - 9.923 (Hrvati - 8.108, Srbi - 1.291, Jugoslaveni - 296, ostali - 228)

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest

Ogulin 1689.

Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.

Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio isusovac Stjepan Glavač 1673. godine, Ogulin se naziva Julijin grad, a uz njega su ucrtana naselja Sveti Petar i Sveti Jakov. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

U iseljeničkom valu iz 1715. je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u južnu Mađarsku, u sjevernu Baranju, u sela Magoč, Bikalu i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora .

Velikosrbi su pokušali za vrijeme agresije na Hrvatsku zauzeti i ovaj hrvatski gradić. 12. studenoga 1991. su velikosrpski MiG-ovi raketirali Ogulin, a poslije je uslijedio pokušaj proboja pješaštvom. U to vrijeme je Ogulin imao 10.525 stanovnika, a zbrinjavao je 1600 hrvatskih izbjeglica s Korduna.

Znamenitosti i prirodne ljepote

• Đulin ponor
• Frankopanski kaštel u Ogulinu
• Jezero Sabljaci
• Klek (1182 m)
• Bijele i Samarske stijene
• Bjelolasica

Govor

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno srednječakavski ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge kajkavske, a zatim i štokavske riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi kaj, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenice zač=zašto, uč=u što, poč=po što, nač=na što, ki=tko, kadi=gdje itd.). Alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje se kao i ili e, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, Velika Maša=Velika Gospa, lasi=kosa, merlin=mrkva, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga, natli=pod, ošćarija=gostiona, ražljat=proliti, pasti). Česta je redukcija samoglasnika (npr. voz't čov'ka da ne ide piš'ce) i izostanak glasa h (npr. skr'al lače na vr'u). Takav se izmiješani, hibridni govor stručno naziva govor ozaljskog književnog kruga. Kajkavske su osobine izrazitije na sjevernom rubu tog područja (Ozalj, Pribić, Bregana, Kobilić), a čakavske u južnijim krajevima (Duga Resa, Netretić, Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol, Ogulin).

Poznate osobe

• Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.), hrvatska spisateljica.
• Ema Pukšec (Ilma de Murska), hrvatska sopranistica (1834.-1889.)
• Josip Magdić, hrv. skladatelj, dirigent i glazbenik
• Mile Magdić, hrv. povjesničar
• Petar Stipetić, hrv. general
• Vid Stipetić, hrv. admiral
• Ivan Gošnjak, hrv. general u NOV i JNA, zapovjednik GŠ Hrvatske
• Vladimir Hudolin, hrv. psihijatar
• Josip Jelačić, hrv. ban i general, službovao je u Ogulinu
• Franjo Jelačić, hrv. general austrijske vojske, službovao je u Ogulinu
• Franjo Stipetić, hrv. glumac
• Barbara Radulović, hrv. TV voditeljica
• Josip Kregar, hrv. odvjetnik i političar
• Hrvoje Matković, hrv. povjesničar je radio u ogulinskoj gimnaziji

Obrazovanje

Osnovne škole

• OŠ Ivane Brlić-Mažuranić
• Prva osnovna škola

Srednje škole

• Gimnazija Bernardina Frankopana
• Obrtnička i tehnička škola (www.otsog.hr)

Kultura

• Dani Ilme de Murske
• Frankopanske ljetne večeri
• Ogulinski festival bajke

U gradu se nalaze dvije crkve, katolička crkva Sv. Križa i pravoslavna crkva Sv. Georga.

Sport

• Rukometna škola Ogulin
• Teniski klub Ogulin
• NK Dobra Sveti Petar
• NK Ogulin
• Košarkaški klub Ogulin
• Gimnastički klub Ogulinski sokol
• Penjački klub Ogulin
• Frankopanski streličari
• Rukometni klub Ogulin
• Kuglački klub Klek
• Kuglački klub Policajac
• Kuglački klub Željezničar Branitelj
• Kuglački klub Poštar
• Kuglački klub Obrtnik
• Ženski kuglački klub Ogulin
• Snowboard klub Ogulin
• Veslački klub Sabljaci
• Badminton klub Ogulin
• Biciklistički klub Babaroge-Ogulin
• Moto klub Vještice Ogulin
• Klub Američkog Nogometa Ogulin Knights

Vanjske poveznice

• Službena stranica
• Ogulin-info - Besplatne ogulinske novine i internet portal
• Turistička zajednica grada Ogulina
• SKD Prosvjeta, pododbor Ogulin
• Radio Ogulin
• Ogulinski list

Nedovršeni članak Ogulin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.