Ogulin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ogulin
Ogulin (grb).gif
Burg Ogulin.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka
Površina
 - ukupna 542,32 km2
 - gradskog naselja 37,49 km2
Nadmorska visina[1] 325 mnm
 - najveća 1534 mnm
 - najmanja 155 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 13.915 stan.
 - ukupna gustoća 25,66 stan./km2
 - gradsko naselje 8.216 stan.
Gradonačelnik Jure Turković (HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Milan Sabljak (HDZ)
 - broj članova 17
Dan grada 14. rujna
Zaštitnik Sveti Križ
Poštanski broj 47300
Pozivni broj +385 (0)47
Autooznaka OG
Službena stranica ogulin.hr
Zemljovid
Ogulin na karti Hrvatska
Ogulin
Ogulin
Ogulin na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°16′N 15°14′E / 45.27°N 15.23°E / 45.27; 15.23
PLAN GRADA OGULINA

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Naselja[uredi VE | uredi]

naselja i granice Grada Ogulina

U Gradu Ogulinu su 24 naselja
to su sela: Desmerice, Donje Dubrave, Donje Zagorje, Drežnica, Dujmić Selo, Gornje Dubrave, Gornje Zagorje, Hreljin Ogulinski, Jasenak, Marković Selo, Otok Oštarijski, Ponikve, Popovo Selo, Potok Musulinski, Puškarići, Ribarići, Sabljak Selo, Salopek Selo, Sveti Petar, Trošmarija, Turkovići Ogulinski, Vitunj, Zagorje

i grad Ogulin jedno je od naselja a njegovi dijelovi ili gradske četvrti su:
Bošt, Brezik, Bukovica, Drenovac, Gavani, Kalci, Kostelić selo, Kučinić selo, Lomost, Podvrh, Prapuće, Proce, Sv. Jakov, Vučić selo, Zagrad, Žegar te uži centar.



Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od Zagreba do Rijeke, između nacionalnog parka Plitvička jezera (s juga), šumovitog Gorskog kotara (sa sjeverozapada) i sjevernog Jadrana (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada izravno ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko - modruška udolina zajedno sa Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko - modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad - jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin - Trojvrh) a širine 9 km (Desmerice - Skradnik).
Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko - modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko - senjske biskupije. Područje Ogulinsko - modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko - goranskom županijom te Ličko - senjskom na jugu. U smjeru zapada, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom 1874. nalazi se naselje Jasenak.

  • površina Grada sa 24 naselja: 542,32 km2
  • nadmorska visina grada: 323 m
  • zemljopisne koordinate:
    • zemljopisna širina: 450 15´ 59"
    • zemljopisna dužina: 150 13´ 44"

Ogulin je smješten u Karlovačkoj županiji, u podnožju planine Klek, a u njegovu podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, koji žitelji ovoga kraja zovu "Đulin ponor".

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Područje Grada Ogulina prema najnovijem (2011.) popisu ima 13.915 stanovnika, 80,2 % Hrvata i 17,7 % Srba, gradsko naselje Ogulin ima 8.216 stanovnika.[2]
Prema prošlom popisu (2001.) imao je 15.054 stanovnika, od čega je bilo 75,7 % Hrvata i 20,8 % Srba, gradsko naselje Ogulina imalo je 8.712 stanovnika.

Prije novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, sadašnje općine Plaški, Saborsko, Tounj, Josipdol i Grad Ogulin činile su staru veliku općinu Ogulin, koja je imala slijedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 29.095 17.566 (60,37%) 10.113 (34,75%) 580 (1,99%) 836 (2,87%)
1981. 31.076 17.696 (56,94%) 10.220 (32,88%) 2.782 (8,95%) 378 (1,21%)
1971. 34.210 19.909 (58,19%) 13.172 (38,50%) 551 (1,61%) 578 (1,68%)

Ogulin (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2011. - 8.216 (nova EU metodologija popisa)
  • 2001. - 8.712 (Nije usporedivo s brojevima stanovnika ranijih popisa stanovništva, jer su Sveti Petar, Salopek Selo, Sabljak Selo i dio Ribarića bili dijelovi naselja Ogulin, a 1994.god. postaju samostalna naselja. Također promijenila se metodologija popisa pa više nisu ubrojeni odsutni u inozemstvu.)
  • 1991. - 10.857 (Hrvati - 8.668, Srbi - 1.499, Jugoslaveni - 290, ostali - 400)
  • 1981. - 10.174 (Hrvati - 7.775, Srbi - 1.163, Jugoslaveni - 1.105, ostali - 131)
  • 1971. - 9.923 (Hrvati - 8.108, Srbi - 1.291, Jugoslaveni - 296, ostali - 228)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ogulin 1689.
Đulin ponor
Jezero Sabljaci
Ogulin centar

Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.

Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio isusovac Stjepan Glavač 1673. godine, Ogulin se naziva Julijin grad, a uz njega su ucrtana naselja Sveti Petar i Sveti Jakov. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

U iseljeničkom valu iz 1715. je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u južnu Mađarsku, u sjevernu Baranju, u sela Magoč, Bikalu i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora [3][4] [5].

Velikosrbi su pokušali za vrijeme agresije na Hrvatsku zauzeti i ovaj hrvatski gradić. RH je ovdje uoči Domovinskog rata, neposredno nakon izbijanja balvan-revolucija, iskusila grubi zador u svoj suverenitet, kad je zrakoplovstvo JNA (JRV) interveniralo protiv hrvatskog MUP-a. To je bilo kad je 17. kolovoza 1990. MUP RH poslao prema Kninu 3 helikoptera sa policajcima radi gušenja velikosrpske pobune, a iznad Ogulina su ih presreli 2 zrakoplova MiG-21 JNA (JRV) koji su zaprijetili helikopterima da će ih srušiti ako ne skrenu s predviđene rute i ne vrate se u Lučko. [6] 12. studenoga 1991. su velikosrpski MiG-ovi raketirali Ogulin, a poslije je uslijedio pokušaj proboja pješaštvom. U to vrijeme je Ogulin imao 10.525 stanovnika, a zbrinjavao je 1600 hrvatskih izbjeglica s Korduna[7].

kronologija - ključni događaji[uredi VE | uredi]

Željezno doba - Japodi i japodska kultura
4. stoljeće pr. Kr. – doseljavanje Kelta. U Ogulinskom polju japodski gradovi Metulum, Terponos i druga gradinska naselja[8]
35.- 33. pr. Kr. - Rimljani osvajaju Metulum (Viničica kod Oštarija) i pokoravaju Japode[9]
1.- 3. stoljeće - Pax Romana
4.- 6. stoljeće - širenje kršćanstva ali i sve češći upadi barbara (Germani, Sarmati pa Huni), Ostrogotska država zatim nakratko Bizant
7. stoljeće - Avari i Slaveni naseljavaju se južno od Save (oko 630. g. Hrvati)
9. stoljeće - u Franačkoj zoni interesa i pokrštavanje, Hrvati asimiliraju slavensko-avarsku banovinu u gorskoj Hrvatskoj
1097. - smrt Petra Svačića na Gvozdu tj. prijevoju Kapela i 1102. stvaranje Ugarsko-Hrvatske države[10]
12. stoljeće - prvi spomen župe Modruš i pretpostavljena izgradnja crkve Sv.Jakova u Ogulinu[11]
13. stoljeće - knezovi Krčki kasnije nazvani Frankapani zaposjedaju Modruš; 1242. Mongolski prodor
14. i 15. stoljeće - procvat Modruškog feuda, glagoljaštvo, pavlinski samostan na Gvozdu, velebna crkva u Oštarijama, Modruška biskupija
1486. - nastaje Modruški urbar (na užem ogulinskom području tada su samo sela Praprwcha, Kernycze, Zgwlyeze, Jablanovo)[12]
1493. - Turci razaraju Modruš, biskup bježi u Vinodol, izbjeglički val prema sjeveru Hrvatske, Kranjska, Gradišće
oko 1500. - nad ponorom Dobre Bernardin Frankopan osniva grad Ogulin kao obrambeni kašel i određuje mu međe prema Vitunju i Modrušu
1521. - Turci pustoše Oštarije i crkvu
1527. - na saboru u Cetingradu Hrvati biraju za kralja F. Habsburga
1553. - u Ogulinskoj kuli kraljevska vojna posada
1570. - Stjepan II Frankopan prodaje Ogulin Zrinskima
1584. i 1585. - Turci pale kuće u Ogulinu i svu okolicu
16. i 17. stoljeće - Ogulinska kapetanija, na okolnim napuštenim zemljištima naseljavaju se Uskoci i Vlasi većinom pravoslavni (Srbi)
1622.- 30. - Vuk Krsto Frankopan dio Ogulinaca proglašava slobodnjacima
1640.- 41. - Ogulinska buna radi međa i povlastica
1683.- 99. - oslobodilački rat protiv Turaka
18. stoljeće - Ogulinci se nastanjuju izvan gradskih zidina, dio se naseljava na oslobođenom zemlji posebno Kordun, Lika, Baranja, Srijem
. - ‖ - - i uvode se nove kulture kukuruz i krumpir
1746. - reorganizacija Vojne Krajine, Ogulinska pukovnija u Karlovačkom generalatu
1775.- 79. - gradi se Jozefinska cesta (Karlovac - Josipdol - Senj)
1781. - izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve[11]
1809.- 13. - Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u Ilirskim provincijama
1835. - ban Josip Jelačić službuje u Ogulinu
1871. - Rakovička buna
1865.- 73. - izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka
1873.- 74. - izgrađena Rudolfinska cesta Ogulin – Novi Vinodolski[13]
1873. - rođena Ivana Brlić Mažuranić i počeci hrvatskog planinarstva [14]
1873.- 81. - ukinuta Vojna Krajina
1887. - Ogulin je središte Modruško – Riječke županije
1914.- 18. - Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS
1919. - osnovana Prva Realna gimnazija
1924. - prvo električno svijetlo u Ogulinu
1941.- 45. - Drugi svjetski rat, NDH, Talijani, zatim Nijemci, ali i antifašistički otpor
1945. - SFR Jugoslavija, kotar Ogulin
1959. - izgradnja HE Gojak i stvoreno jezero Sabljaci
1964. - Radio postaja Ogulin
1973. - plasiranje na tržište "Ogulinskog kiselog kupusa"[15]
1986. - izgradnja skijaško sportskog centra Bjelolasica
1990. - demokratske promjene u Jugoslaviji
1991. - stvaranje samostalne Hrvatske
1991.- 95. - Domovinski rat, linija fronta s velikosrpskim pobunjenicima u susjednom mjestu Josipdol na 15 km od grada
2005. - izgrađena auto-cesta kroz Ogulinsko polje i Tunel Mala Kapela

Znamenitosti i prirodne ljepote[uredi VE | uredi]

Govor[uredi VE | uredi]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge kajkavske, a zatim i štokavske riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi kaj, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenice zač=zašto, uč=u što, poč=po što, nač=na što, ki=tko, kadi=gdje itd.).[16] Alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje se kao i ili e, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje glas jat ispred (zubnih) dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi starinski čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, Velika Maša=Velika Gospa, lasi=kosa, merlin=mrkva, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga, natli=pod, ošćarija=gostiona, ražljat=proliti, pasti). Česta je redukcija samoglasnika (npr. voz't čov'ka da ne ide piš'ce) i izostanak glasa h (npr. skr'al lače na vr'u).
Takav se izmiješani, hibridni govor stručno naziva govor ozaljskog književnog kruga. Kajkavske su osobine izrazitije na sjevernom rubu tog područja (Ozalj, Pribić, Bregana, Kobilić), a čakavske u južnijim krajevima (Duga Resa, Netretić, Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol, Ogulin).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole

  • OŠ Ivane Brlić-Mažuranić
  • Prva osnovna škola

Srednje škole

  • Gimnazija Bernardina Frankopana
  • Obrtnička i tehnička škola (www.otsog.hr)

Kultura[uredi VE | uredi]

U gradu se nalaze tri crkve, katolička crkva Uzvišenja Sv. Križa, katolička crkva Bl. Alojzija Stepinca i pravoslavna crkva Sv. Georga. Kapelicu Sv. Jakova na istoimenom gradskom groblju arheološka komisija iz 1973. datirala je u 12. ili 13. stoljeće kao najstariju crkvu u ovom kraju.

Mediji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • Rukometna škola Ogulin
  • Teniski klub Ogulin
  • NK Dobra Sveti Petar
  • NK Ogulin
  • Košarkaški klub Ogulin
  • Gimnastički klub Ogulinski sokol[17]
  • Penjački klub Ogulin
  • Frankopanski streličari
  • Rukometni klub Ogulin
  • Kuglački klub Klek
  • Kuglački klub Policajac
  • Kuglački klub Željezničar Branitelj
  • Kuglački klub Poštar
  • Kuglački klub Obrtnik
  • Ženski kuglački klub Ogulin
  • Snowboard klub Ogulin
  • Skijaški klub Ogulin [18]
  • Veslački klub Sabljaci
  • Badminton klub Ogulin
  • Teakwondo klub Ogulin
  • Biciklistički klub Babaroge-Ogulin
  • Moto klub Vještice Ogulin
  • Klub Američkog Nogometa Ogulin Knights
  • Športski ribolovi klub Jelenić

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Google Earth
  2. www.dzs.hr STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Karlovačka županija, Ogulin
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja
  4. Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj
  5. Modruš br.1/2004. Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj
  6. Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH
  7. UDVDR Na današnji dan
  8. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2000 Dubravka B.-Letunić: Japodske nekropole s ogulinskog područja
  9. TZ Karlovačke županije Legenda o Metulumu (obradio Goran Majetić)
  10. Rasprave Lokacija bitke na Gvozdu
  11. 11,0 11,1 Hrvatska na dlanu Turističke atrakcije: Sakralna baština, Ogulin (Izvor: TZ Grad Ogulin)
  12. ZOV 39 List župa Ogulinskog dekanata, I.Tironi (str. 60 – 63)
  13. Jutarnji list Rudolfina. Najljepšom cestom do mora ne putuje više nitko
  14. Kameleon - udruga za etiku i kretivnost medija Goran Majetić: Klek – kolijevka hrvatskog planinarstva
  15. Modruški zbornik Željko Kosanović: Ogulinski kupus kroz povijest
  16. Modruški zbornik Sanja Vulić: O govoru Turković Sela
  17. Gimnastički klub Ogulinski sokol
  18. skiklubogulin.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ogulin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.