Sana (grad)

Koordinate: 15°21′N 44°12′E / 15.350°N 44.200°E / 15.350; 44.200
Izvor: Wikipedija
Sana
صنعاء, Ṣana'ā'
Panorama Sane
Panorama Sane
Panorama Sane
Koordinate: 15°21′N 44°12′E / 15.350°N 44.200°E / 15.350; 44.200
Država Jemen
Muhafaza Sana (muhafaza)
Vlast
 - Gradonačelnik Abdulrahman al-Akwaa
Visina 2830 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 2,079.158
Vremenska zona GMT+3 (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Ljetno vrijeme (UTC+3)
Zemljovid
Položaj Sane u Jemenu
Položaj Sane u Jemenu

Položaj Sane u Jemenu

Sana je glavni grad države Jemen i istoimene muhafaze, iako sam grad ne pripada toj muhafazi već samostalnoj upravnoj jedinici Amanat al-Asema. Naziv Sana'a na sabejskom jeziku znači "utvrda" jer je osnovan kao Sabejska utvrda u 6. stoljeću pr. Kr.[1]

Leži u srednjem dijelu države, 320 km sjeverno od Adenskog zaljeva i oko 150 km istočno od obale Crvenog mora, na visini od 2830 metara i jedna je od najviših prijestolnica na svijetu. Sam grad je jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu i njegovo povijesno središte s raskošnim jemenskim stambenim "neboderima" je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1986. godine.[2]

Sastoji se od upravnog, trgovačkog i rezidencijalnog dijela.Tu se nalaze predionice pamuka, tvornica municije; razvijena je obradba zlata, srebra i dragog kamenja.

Sana se ubraja u značajna arapska kulturna središta s islamskim sveučilištem, a 2004. godine je bila arapski glavni grad kulture.

Sana je cestom povezana s lukom Hodeida na Crvenom moru, a njezina zračna luka je glavna jemenska internacionalna zračna luka.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prema predaji grad je osnovao Šem, jedan od Noinih sinova, i u Bibliji se spominje kao Azal. Najstariji arheološki nalazi ga datiraju u 6. stoljeće pr. Kr., kada su ovim područjem vladali Sabejci. Najraniji spomen grada su natpisi iz 1. stoljeća u kojima se spominje kako je Sana bila prijestolnica Kraljevine Himjar, sve do 520. godine. U 6. stoljeću je kratko bio vazal Aksumskog carstva u Etiopiji, a bizantski car Justinijan I. je u njoj dao podići baziliku koja je bila najveća južno od Sredozemlja.

Jemenska vrata na gradskim zidinama Sane 1980. god.

Prema predaji 628. godine, sam Muhamed je dao instrukcije kako da se izgradi džamija u Sani. Isprva je Sana bila upravno središte sva tri jemeska makalifata (Sana, al-Džanad i Hadramaut), do njihova osamostaljenja. U 12. stoljeću Sanom je zavladala egipatska dinastija kurdskog podrijetla, Ajubidi. Gradom je vladao imam koji je imao i vjersku i sekularnu vlast, a čija je titula bila nasljedna. No 1517. godine Jemen osvajaju mameluci koji ukidaju domaću dinastiju. Tijekom prvog razdoblja osmanske vlasti (1538. – 1635.) Sana je postala prijestolnicom vilajeta, što je ponovno postala u drugom razdoblju (1872. – 1918.). Od 1918. godine Sana je prijestolnica Sjevernog Jemena kojim je vladao Imam Jahja.

Na početku revolucije 1962. godine, kojom je ukinuta imamska vlast, Sana je postala prijestolnicom Arapske Republike Jemen, a od 1990. godine kada se ova ujedinila s Demokratskom Narodnom Republikom Jemen, i prijestolnicom cijelog Jemena.

God. 2008. dovršena je Salehova džamija koja može primiti 40.000 vjernika. U vrijeme kada je dovršavana često su je kritizirali kao preraskošnu i preskupu u odnosu na opću siromašnost stanovnika Jemena.[3]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Stari grad Sana'a
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Jemen
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, v, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:385
Koordinate15°21′N 44°12′E / 15.35°N 44.2°E / 15.35; 44.2 (WD)
Sana (grad) na zemljovidu Jemena
Sana (grad)
Sana (grad)

Stari grad Sane je naseljen posljednjih 2500 godina i u njemu se nalaze biseri jemenske arhitekture, zbog čega je proglašena za svjetsku baštinu. Stari grad okružuju zidine visine od 9 do 14 metara i unutra se nalazi više od 100 džamija, 12 hamama (kupatila) i 6500 stambenih višekatnica koje svojim ravnim krovovima nalikuju neboderima. One su ukrašene raskošnim frizovima i pleterskim okvirovima prozora s vitrajima. Neke od građevina su starije od 1400 godina, poput Samsarha i Velike džamije Jami' al-Kabir (7. st.), a najznamenitiji trg s više "nebodera" je Suq al-Milh ("Tržnica solju"). Bāb al-Yaman ("Jemenska vrata") su najpoznatiji ulaz kroz gradske zidine koji je star oko 1000 godina.

Trgovačko središte Sane je četvrt Al Madina koja se ubrzano razvija i pored tri parka, predsjedničke palače i tri hotela u njoj se nalaze i brojni restorani i trgovine.


Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Sana je najbrže rastuća prijestolnica na svijetu s godišnjim porastom populacije od 7 %,[4] dok cijeli Jemen ima porast populacije od 3,2 %. Razlog ove pojave je uglavnom imigracija seoskog stanovništva u grad u potrazi za poslom. Ako ovakav trend potraje Sana će udvostručiti broj stanovnika u sljedećih 10 godina.

        godina         broj stanovnika
1911. 20.000
1921. 23.000
1931. 25.000
1940. 80.000
1963. 100.000
1965. 110.000
        godina         broj stanovnika
1975. 134.600
1981. 280.000
1986. 427.505
1994. 954.448
2001. 1.590.624
2005. 1.937.451

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sana (grad)

Sana ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Anna Hestler i Jo-Ann Spilling, Yemen, 1. siječnja 2010., Marshall Cavendish. str. 16. ISBN 9780761448501
  2. Stari grad Sana'a. UNESCO. Pristupljeno 27. travnja 2011.
  3. Big mosque for president puzzles Yemen's poorArhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2017. (Wayback Machine) na breitbart.com 23. kolovoza 2008. (engl.) Posjećeno 29. travnja 2011.
  4. globalurbanist.com 23. ožujka 2010. (engl.) Preuzeto 29. travnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sana