Sjeverna Frizija (okrug)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kreis Nordfriesland
Okrug Sjeverna Frizija
karta Okruga Sjeverna Frizija Grb Okruga Sjeverna Frizija
(Karta) (Grb)
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Upravni oblik Okrug
Službeni jezik njemački
Sjedište okruga Husum
Okružni poglavar Dieter Harrsen
Površina 2,046,98 km²
Stanovništvo 165.800
Gustoća 81.036 stanovnika na km²
Web stranica

Okrug Sjeverna Frizija (njem.: Kreis Nordfriesland, danski: Nordfrisland, sjevernofrizijski: Nordfraschlönj/Nordfriislon/Nuurdfriisklun) je najsjeverniji okrug SR Njemačke. Istodobno je Sjeverna Frizija domovina danskih i sjevernofrizijski manjina. U Sjevernoj Friziji tradicionalno se govori pet jezika: njemački, danski, donjonjemački jezik, južnojutski jezik i frizijski sa svojim narječjem. U gradu Friedrichstadtu govorio se također nizozemski, ali se taj jezik danas više ne koristi.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Otočić Hooge

Okrug Sjeverna Frizija nalazi na sjeverozapadu Schleswig-Holsteina i graniči na sjeveru s Danskom, na zapadu sa Okrugom Schleswig-Flensburg i na jugu s [Okrug Dithmarschen|Okrugom Dithmarschen]]. Na zapadu je Sjeverno more sa nekoliko otoka i niski, travom obrastali otočići (njem.: Hallig). Najpoznatiji otoci su:

Krajnji dio otoka Sylta je i najsjevernija točka Njemačke.

Geografski izgled nastao je još u ledeno doba, ali se obala stalno mijenja. Radih olujnih plima more je progutalo dio obale. 1362. je bila jedna od najvećih olujnih plima u kojoj su zauvijek nestali nekoliko krajeva i mjesto Rungholt. Unatoč uzimanju zemlje od mora nije se uspjelo vratiti toliko zemlje koliko je progutalo more. U Sjevernoj Friziji postoje 33 zaštićena područja, što je 9,21 % cijelog teritorija okruga. Od prilike 40 % Nacionalnog parka Plitko more Schleswig-Holsteina nalazi se u Sjevernoj Friziji.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Sjevernoj Friziji ne postoji ni jedno sveučilište. Ali potrebno je spomenuti da u okrugu ima 15 škola za dansku manjinu..

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Sjevernoj Friziji stanovnici se bave pretežno poljoprivredom, ribarenjem, srednje građanskom zanatima i turizmom. U okrugu se nalazi otrilike 100.000 kreveta za goste, od tih kreveta više od polovice se nalazi na otoku Syltu. 2004. je Sjevernu Friziju posjetilo 1,1 milijuna turista s prometom od 1,2 milijardi eura Do listopada 2005. sagrađeno je 660 vjetrenjača.

Promet[uredi VE | uredi]

Željeznica i brodovi imaju veliko značenje za turizam i radnike koji moraju putovati u Kiel ili Hamburg. Najvažnija željeznička veza je između Hamburga i Westerlanda. Većina otoka i otočića trajektima su spojeni s obalom. Sylt je čak direktno spojen željeznicom. U Sjevernoj Friziji cestovna je infrastruktura relativno loša. Zračne luke nalaze se u Westerlandu, Husumu, Wyku i St. Peter-Ordingu. Jedino zračna luka na Syltu (Westerland) nema samo regionalno značenje.

Gradovi, općine i službe[uredi VE | uredi]

(Stanovnici 30. srpanj 2005.)

Gradovi i općine


Službe

  • 1. Bökingharde
  • 2. Bredstedt-Land
  • 3. Eiderstedt
  • 4. Föhr-Amrum
  • 5. Friedrichstadt
  • 6. Hattstedt
  • 7. Karrharde
    (sjedište: Leck)
  • 8. Landschaft Sylt
  • 9. Nordstrand
  • 10. Pellworm
  • 11. Stollberg
  • 13. Amt Treene
  • 14. Viöl
  • 15. Wiedingharde
    (sjedište: Niebüll)

Vanjske povezice[uredi VE | uredi]