Sveta Genoveva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sveta Genoveva (Nanterre, 409. ili 423.Pariz, 502. ili 512.), zaštitnica Pariza[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Genoveva je bila dijete siromašnih roditelja, koji su stanovali u mjestu Nanterre. Njezino prvo zanimanje bilo je čuvanje stada – bila je pastirica. Već od djetinjstva bila je veoma duhovna i bogobojazna. Čuvajući stado, imala je mnogo vremena za molitvu i razmišljanje o Bogu. Bila je nevina i imala iskrenu, djetinju vjeru te je već u 15. godini posvetila sav svoj život Bogu.

Godine 451. Atila je provalio i u Galiju te krenuo prema Parizu, koji je već tada bio važan, tvrdo utvrđen grad na rijeci Seineu. Bjegunci koji su dolazili s istoka pripovijedali su o strahotama što ih počiniše divlji Huni. Stanovnike grada zahvatio je zbog tih vijesti paničan strah i počeli su se spremati za bijeg. Prema predaji, u to vrijeme dolazi u Pariz pobožna djevica po imenu Genoveva, kojoj je pošlo za rukom smiriti Parižane. Počela je građane uvjeravati da će Pariz biti pošteđen i da joj je to Bog objavio. Narod joj nije odmah povjerovao, smatrajući ju naivnom, ali je, doista, nakon njezinih molitava, Atila promijenio smjer i udario prema Orléansu, koji je strašno stradao.

Za vrijeme opsade Pariza od franačkoga kralja Hilderika I., 464. godine, Genoveva se je uspjela brodićem probiti kroz opsadu i dovesti u grad žito. Također je zamolila Hilderika da dobro postupa s ratnim zarobljenicima. Kasnije je njegov sin, kralj Klodvig I., na njezinu molbu, oslobodio zarobljenike.

Legenda kaže da je kralj Klodvig, kad se je pokrstio, uzeo djevicu Genovevu na svoj dvor da mu bude savjetnica. Ondje je ona sklopila intimno prijateljstvo s njegovom ženom, svetom Klotildom.

Pokopana je u Parizu, u kraljevskoj grobnici – Panteonu, koja je prvotno bila crkva njoj posvećena.

Izvori[uredi VE | uredi]