Trstenik (Cres)
| Trstenik | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°40′17″N 14°34′39″E / 44.67139°N 14.57750°E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država |  Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,330186 km2 |
| Duljina obale | 4,413 km |
| Najviši vrh | 11 m[1] m |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Trstenik Trstenik na zemljovidu Primorsko-goranske županije  | |
Trstenik je nenaseljeni veći otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Površine je 330.186 m², obalne crte 4413 metara i visine 11 metara.[2][1][3]
U Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, spominje se kao "veći otočić". Zbog razvedene obale važan je nautičarima jer se na njoj može naći zaklon.[2]
Smještaj[uredi | uredi kôd]
Trstenik se nalazi u Kvarnerskom zaljevu između krajnjeg juga otoka Cresa i krajnjeg sjevera otoka Paga. Najbliži je Cresu, oko 4,3 km, kod područja Punta Križa. Od Paga je udaljen više od 12 km.
Odlike[uredi | uredi kôd]
Budući da se nalazi gotovo u središtu Kvarnerića, Trstenik je važan orijentir pri navigaciji. Stoga je na njemu izgrađen i veliki samostojeći svjetionik "Otočić Trstenik" iz doba Austro-Ugarske[1] koji baca bijelu svjetlost na daljinu od 7-11 NM.
More oko otočića je plitko, naročito uz južnu obalu. Tri su uvale na otočiću: Pristanište i Jezerce na istočnoj te Portić na zapadnoj obali.
Trstenik je nizak otočić s najvišim vrhom od samo 10 metara, ali se svjetionik uzdiže i do 27 mnm.
Nema visokog raslinja; pretežno je kamenit.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Hrvatski otoci Franček Drenovec: Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi, prosinac 2012., str. 6 (pristupljeno 8. travnja 2020.)
- ↑ a b Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Istarska županija, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 7. Arhivirano 30. lipnja 2013., pristupljeno 8. travnja 2020.
- ↑ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
