Vidaković

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vidaković je hrvatsko, bunjevačko i crnogorsko prezime nastalo pretvaranjem imena Vidak ili Vid.

Vidakovića ima danas najviše u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Poznati Vidakovići[uredi VE | uredi]

Podrijetlo prezimena[uredi VE | uredi]

Povijesni izvori o prezimenu Vidaković[uredi VE | uredi]

Doseljavanje plemićkih obitelji u Nemeš

Subotički graničari dobili su goleme zemljišne prostore, koji su im sa ostalim privilegijama po ukinuću Vojne krajine (1741. uslijed zahtjeva i pritisaka Ugarske) ukinute, odnosno smanjene proglašenjem Povelje o proglašenju grada slobodnim komornim gradom (trgovište). Došlo je do žestokih nesporazuma i sukoba između plemenitaša i vođa građanske-buržoaske struje. Tijekom 1748. ovaj spor je kulminirao pa je delegacija plemića koju su zastupali Ivan Vojnić i Grgo Vidaković u pregovorima grada Subotice i Kraljevske Ugarske komore, zastupala interese plemića.

Iz darovnice cara Franje I. nemešmiletićkim plemićima iz 1803. godine (Istorijski arhiv u Somboru), zemljišne posjede su dobili: Ivan Cintula, Simeon Piuković i sinovi, Petar Alaga, Josip Ivanić, Jožef Horvat, Janoš Radić, Jakov Mandić, Adam Barašević, Mihajlo Marković, Petar Knezi drugčije Semenović, Benedikt Vidaković.

Grb[uredi VE | uredi]

U modrom na zelenom polju vojnik u crvenom odijelu sa perjanicom i sabljom krivošijom u desnici i odsječenom glavom u ljevici. Iznad štita kruna sa pet šiljaka i pet bisernih kuglica. Juraj Vidaković (Đuro - prema Miji Mandiću, odnosno Juro prema I. Ivanjiju), jedan od predvoditelja seobe zajedno sa kapetanom Sučićem zadobio je plemstvo po darovnici cara Leopolda 1690. godine. Plemstvo se odnosi na suprugu mu Mariju Bošnjaković, kćeri Martu i Katarinu i braću Ivana, Baltazara, Marka i Matiju, te Ivanovu djecu: Đuru, Antuna, Anu i Luciju i Baltazarovog sina Stjepana. Ovo plemstvo je proglašeno u Bačkoj županiji 1718. godine. Prema Petru Sučiću Juraj Vidaković je bio zapovjednik Bača. Potomci ove brojne obitelji žive u Lemešu, Zagrebu i Somboru. Godine 1803. izdata je darovnica o posjedima u Lemešu odnosno 11. veljače 1803. potvrđeno im je plemstvo.[1]

Hrvatska obitelj Vidakovića u Bačkoj spada u drugu skupinu hrvatskog plemstva u Bačkoj. To su obitelji koje su plemstvo zadobile od 1690. do 1699. godine.[2] Među njima su obitelji: Barašević, Marković, Sučić, Vidaković, Vujević, Manić, Grškalović, Kajić, Đelmiš, Šišković. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Croatia.ch Antonija Čota: Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj
  • Popis nemešmiletićkih plemenitaša iz 1771., Istorijski arhiv Vojvodine, Srijemski Karlovci.