Crna Gora

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor.

Crna Gora Црна Гора
(Zastava) (Grb)
Geslo: čojstvo i junaštvo
Himna: Oj, svijetla majska zoro
Službeni jezik:	crnogorski
Glavni grad:	Podgorica
Predsjednik:	Filip Vujanović
Predsjednik Vlade:	Milo Đukanović
Površina:  - ukupno:  - % vode:	157. po veličini 13.812 km² %
Stanovništvo:  - ukupno (2003.):  - Gustoća:	164. po veličini 620.145 44,9/km²
Neovisnost:	3. lipnja 2006. u 20 sati
BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku :	procjena 2005. 2.412 milijardi $ (179.) 3,800 $ (119.);
Valuta:	Euro 1) (100 Eurocenta)
Vremenska zona:	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak:	.me (.yu)2)
Pozivni broj:	+382
1) Crna Gora nije formalna članica Eurozone; 2) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori, u uporabu ulazi najvjerojatnije 2008. godine, .yu će biti u uporabi još neko vrijeme.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi.

Sadržaj 1 Država 2 Zemljopisni položaj 3 Teritorijalna podjela 4 Stanovništvo 5 Teritorijalni razdjel 6 Jezik 7 Vjera 8 Povijest 9 Promet 10 Povezani članci 11 Vanjske poveznice

Država

Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.

Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone.

Službeni jezik je crnogorski jezik, a u uporabi su srpski, bošnjački, albanski i hrvatski.

Po uređenju Crna Gora je ekološka, socijalna i demokratska republika.

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake).

Dijeli se na općine.

Na snazi je Ustav koji je donesen u petak 19. listopada 2007. godine, a proglašen u ponedjeljak 22. listopada 2007.

Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Zastava Crne Gore predstavlja rekonstrukciju povijesne vojne crnogorske zastave: Crveno platno s pozlaćenim okvirom i grbom u sredini. Grb Crne Gore čini Grb nekadašnjega kralja Nikole iz kuće Petrović-Njegoša; dvoglavi orao koji je preuzet od nekadašnjih Crnojevića, tj. Nemanjića i predstavlja Istočno Pravoslavlje, sa štitom na kome je biblijski lav, pečat Srpske pravoslavne Crkve preuzet od nekadašnjih Balšića. Državna himna je Oj, svijetla majska zoro, često mijenjana narodna pjesma, modificirana crnogorska himna iz Drugog svjetskog rata.

Sva ova državna simbolika je usvojena 2004. godine i kontradiktorna je s pravim simbolima Crne Gore: Crveno-plavo-bijela trobojnica (koja je i narodna zastava) s izmijenjenim komunističkim grbom (Lovćen i Njegočev mauzolej s srpskim trobojkama; bez crvene zvijezde), dok himne nije bilo. Popularna narodna pjesma Onamo, 'namo! je vječna crnogorska narodna himna.

Republički praznik je 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu svijeta i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Zemljopisni položaj

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom i Albanijom i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev. Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

• Najduža rijeka: Zeta koja dostiže dubinu od 500 metara.
• Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13,000 metara
• Najviši vrh: Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m istovremeno Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m
• Najveće jezero: Skadarsko - 391 km² (površina)
• Najdublji kanjon: Tara - 1,300 metara
• Najveći zaliv: Bokokotorski
• Nacionalni parkovi: Durmitor - 390 km², Lovćen - 64 km², Biogradska Gora - 54 km², Skadarsko jezero - 400 km²
• UNESCO World Heritage mjesta: Durmitor i kanjon rijeke Tare, stari grad Kotor i Kotorski zaljev

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

• Podgorica, glavni grad (139,100 građana)
• Nikšić (61,700 građana)
• Pljevlja (18,800 građana)
• Bijelo Polje (17,100 građana)

Teritorijalna podjela

Republika Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo

Crna Gora je zemlja svih njezinih građana. Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika.

Etnički sastav Crne Gore po popisu iz 2003. (ukupno 620.145 stanovnika):

• Crnogorci: 267.669 (43,16%)
• Srbi: 198.414 (31,99%)
• Bošnjaci: 48.184 (7,77%)
• Albanci: 31.163 (5,03%)
• Muslimani: 24.625 (3,97%)
• Hrvati: 6.811 (1,1%)
• Romi: 2.601 (0,42%)
• Jugoslaveni: 1.860 (0,3%)
• Makedonci: 819 (0,13%)
• Slovenci: 415 (0,07%)
• Mađari: 362 (0,06%)
• Rusi: 240 (0,04%)
• Egipćani: 225 (0,04%)
• Talijani: 127 (0,02%)
• Nijemci: 118 (0,02%)
• ostali: 2.180 (0,35%)
• neizjašnjeni/neopredjeljeni 26.906 (4,34%)
• regionalno opredjeljeni: 1.258 (0,2%)
• nepoznato: 6.168 (0,99%)

Teritorijalni razdjel

• Crnogorci su rasprostranjeni širom države, no žive pretežno u središnjem dijelu i u priobalju
• Srbi koji su rasprostranjeni širom države, no čine većinsko stanovništvo u brdskome sjeveru (Polimlju), u "Staroj Hercegovini" te u zapadnom dijelu Boke Kotorske (u smjeru kazaljke na satu, od Herceg-Novog obalom do
• Bošnjaci i narod Muslimana živi pretežno u crnogorskome dijelu Sandžaka na istoku
• Albanci čine većinsko stanovništvo na graničnim područjima prema Albaniji, no i ima ih i prema Kosovu
• većina primorja i jedan dio sjevera države imaju izmješano stanovništvo s uglavnom preovladavajućim srpskim nacionalnim elementom i ponegdje crnogorskim
• Hrvati žive u Boki Kotorskoj

U gradu Ulcinju živi i nekoliko stotinjaka crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi "Maternji jezik" (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "Crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama sa albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskome jeziku prema popisu iz 2003.:

• srpski: 393.740 (63,49%)
• crnogorski: 136.208 (21,96%)
• albanski: 32.603 (5,26%)
• bošnjački: 19.906 (3,21%)
• bosanski: 14.172 (2,29%)
• hrvatski: 2.791 (0,45%)
• romski: 2.602 (0,42%)
• makedonski: 507 (0,08%)
• mađarski: 255 (0,04%)
• slovenski: 232 (0,04%)
• njemački: 126 (0,02%)
• ostali: 3.101 (0,5%)
• neizjašnjeno i nepoznato: 13.902 (2,24%)

Vjera

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i začeci samostalne Crnogorske pravoslavne crkve. Metropolit crnogorsko-primorski je od 1990. godine čuveni srpski pisac i veliki duhovnik Amfilohije Radović. Bosanski Srbin koga je Crkva ekskomunicirala zbog nekanonskih uvjerenja, Miraš Dedeić, osnovao je Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu 1993. godine.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

• Kršćani: 482.738 (77,84%)

• Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
• Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
• Protestanti: 383 (0,06%)

• Muslimani: 110.034 (17,74%)
• pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
• Židovi: 12 (0,01%)
• drugi: 2.424 (0,39%)
• neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
• nije vjernik: 6.003 (0,97%)
• nepoznati: 5.009 (0,8%)

Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Crne Gore

Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Crne Gore

Povezani članci

• Skupština Crne Gore
• Nacionalni parkovi Crne Gore
• Gospodarstvo Crne Gore

Vanjske poveznice

• Službene stranice Republike Crne Gore
• Službene stranice Turističke organizacije Crne Gore
• Ustav Crne Gore na službenim stranicama crnogorske skupštine (parlamenta) (na crnogorskom jeziku)
• Web katalog Crne Gore
• Crna Gora za početnike
• Intervju: Marko Špadijer, glavni tajnik Matice Crnogorske u Zagrebu
• Forum o crnogorskoj povijesti, dosta kvalitetnih referenca i tekstova