Crna Gora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).
Crna Gora
Црна Гора
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
čojstvo i junaštvo
Himna
Oj svijetla majska zoro
Položaj Crne Gore
Glavni grad Podgorica
(prijestolnica je Cetinje)
Službeni jezik crnogorski[1]
Vlada
 - Predsjednik Filip Vujanović
 - Predsjednik Vlade Igor Lukšić
Neovisnost 3. lipnja 2006. u 20 sati
Površina 156. po veličini
 - ukupno 13.812 km2
Stanovništvo 160. po veličini
 - ukupno (2003) 620.145
 - gustoća 44,9/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 2.412 milijardi $ (179.)
 - po stanovniku 3,800 $ (119.)
Valuta euro 1) (100 eurocenta)
Pozivni broj +382
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .me 2)
1) Crna Gora nije formalna članica Eurozone;
2) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka 2008.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.[2] Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Državna obilježja

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]

Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Glavni zemljopisni podaci

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Nacionalni parkovi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalno izjašnjavanje na popisima u Crnoj Gori

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

  • Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
  • Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
  • Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
  • Albanci su većina u Ulcinju.
  • Hrvati žive u Boki Kotorskoj.

U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[8]

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

  • Muslimani: 110.034 (17,74%)
  • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
  • Židovi: 12 (0,01%)
  • drugi: 2.424 (0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)

Crnogorska vojska

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Vojska Crne Gore

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Crne Gore

Povjesni simboli Crne Gore

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorske zastave

Vladari Crne Gore do 1918.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski vladari

Povezani članci

Izvori

  1. index.hr: Crna Gora Ustavom propisuje crnogorski kao službeni jezik
  2. čl.1. Ustava Crne Gore
  3. čl.2.
  4. čl.5.
  5. čl. 13.
  6. čl. 4. Ustava Crne Gore
  7. Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g. Page white acrobat.png(PDF)
  8. čl.14. Ustava Crne Gore

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Crna Gora
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Crna Gora
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Crne Gore