Crna Gora

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).

Crna Gora Црна Гора
Zastava Grb
Geslo čojstvo i junaštvo
Himna Oj, svijetla majska zoro
Glavni grad	Podgorica
Službeni jezik	crnogorski[1]
Vlada
- Predsjednik	Filip Vujanović
- Predsjednik Vlade	Milo Đukanović
Neovisnost	3. lipnja 2006. u 20 sati
Površina	156. po veličini
- ukupno	13.812 km²
Stanovništvo	160. po veličini
- ukupno (2003)	620.145
- gustoća	44,9/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	2.412 milijardi $ (179.)
- po stanovniku	3,800 $ (119.)
Valuta	euro 1) (100 eurocenta)
Pozivni broj	+382
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.me (.yu) 2)
1) Crna Gora nije formalna članica Eurozone; 2) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka 2008., dok će .yu biti u paralelnoj upotrebi zaključno do 30. rujna 2009.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi.

Sadržaj 1 Država 2 Državna obilježja 3 Zemljopis 3.1 Glavni zemljopisni podaci 3.2 UNESCO-va Svjetska baština 3.3 Nacionalni parkovi 4 Administrativna podjela Crne Gore 5 Povijest 6 Stanovništvo 6.1 Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva 7 Jezik 8 Vjera 9 Crnogorska vojska 10 Promet 11 Povezani članci 12 Izvori 13 Vanjske poveznice 13.1 Ostali projekti

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.^[2] Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.^[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.^[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik.^[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Državna obilježja

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj, svijetla majska zoro".^[6]

Republički praznik je 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Zemljopis

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

• Podgorica - glavni grad (139.100 građana)
• Nikšić (61.700 građana)
• Pljevlja (18.800 građana)
• Bijelo Polje (17.100 građana)

Glavni zemljopisni podaci

• Najduža rijeka: Zeta, koja doseže dubinu od 500 metara.
• Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13.000 metara
• Najviši vrhovi:

• Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m
• Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m

• Najveće jezero: Skadarsko - 391 km²
• Najdublji kanjon: Tara - 1300 m
• Najveći zaljev: Bokokotorski

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

• Durmitor
• Kanjon Tara
• Stari grad Kotor
• Kotorski zaljev

Nacionalni parkovi

Detaljniji članak o ovoj temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

• Nacionalni park Durmitor
• Nacionalni park Biogradska gora
• Nacionalni park Lovćen
• Nacionalni park Skadarsko jezero

Administrativna podjela Crne Gore

Republika Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Crne Gore

Stanovništvo

Crna Gora je zemlja svih njezinih građana.

Etnički sastav Crne Gore po popisu iz 2003. (ukupno 620.145 stanovnika):

• Crnogorci: 267.669 (43,16%)
• Srbi: 198.414 (31,99%)
• Bošnjaci: 48.184 (7,77%)
• Albanci: 31.163 (5,03%)
• Muslimani: 24.625 (3,97%)
• Hrvati: 6.811 (1,1%)
• Romi: 2.601 (0,42%)
• Jugoslaveni: 1.860 (0,3%)
• Makedonci: 819 (0,13%)
• Slovenci: 415 (0,07%)
• Mađari: 362 (0,06%)
• Rusi: 240 (0,04%)
• Egipćani: 225 (0,04%)
• Talijani: 127 (0,02%)
• Nijemci: 118 (0,02%)
• ostali: 2.180 (0,35%)
• neizjašnjeni/neopredjeljeni 26.906 (4,34%)
• regionalno opredjeljeni: 1.258 (0,2%)
• nepoznato: 6.168 (0,99%)

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

• Crnogorci su rasprostranjeni širom države, no žive pretežno u središnjem dijelu i u priobalju;
• Srbi su rasprostranjeni širom države, no čine većinsko stanovništvo u brdskome sjeveru (Polimlju), u "Staroj Hercegovini" te u zapadnom dijelu Boke Kotorske;
• Bošnjaci i narod Muslimana živi pretežno u crnogorskome dijelu Sandžaka na sjeveru države;
• Albanci čine većinsko stanovništvo na graničnim područjima prema Albaniji, no i ima ih i prema Kosovu;
• Hrvati žive u Boki Kotorskoj.

U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2003.:

• srpski: 393.740 (63,49%)
• crnogorski: 136.208 (21,96%)
• albanski: 32.603 (5,26%)
• bošnjački: 19.906 (3,21%)
• bosanski: 14.172 (2,29%)
• hrvatski: 2.791 (0,45%)
• romski: 2.602 (0,42%)
• makedonski: 507 (0,08%)
• mađarski: 255 (0,04%)
• slovenski: 232 (0,04%)
• njemački: 126 (0,02%)
• ostali: 3.101 (0,5%)
• neizjašnjeno i nepoznato: 13.902 (2,24%)

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.^[7]

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

• Kršćani: 482.738 (77,84%)

• Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
• Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
• Protestanti: 383 (0,06%)

• Muslimani: 110.034 (17,74%)
• pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
• Židovi: 12 (0,01%)
• drugi: 2.424 (0,39%)
• neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
• nije vjernik: 6.003 (0,97%)
• nepoznati: 5.009 (0,8%)

Crnogorska vojska

Detaljniji članak o ovoj temi: Vojska Crne Gore

Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Crne Gore

Povezani članci

• Skupština Crne Gore
• Gospodarstvo Crne Gore

Izvori

Vanjske poveznice

• USTAV CRNE GORE (2007.)
• Službene stranice Republike Crne Gore
• Službene stranice Turističke organizacije Crne Gore
• Ustav Crne Gore na službenim stranicama crnogorske skupštine (parlamenta) (na crnogorskom jeziku)
• Web katalog Crne Gore
• Crna Gora za početnike
• Intervju: Marko Špadijer, glavni tajnik Matice Crnogorske u Zagrebu
• Forum o crnogorskoj povijesti, dosta kvalitetnih referenca i tekstova

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Crna Gora
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Crna Gora
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Crne Gore