Sombor
Izvor: Wikipedija
Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija). Grad ima ukupno 50.950 stanovnika (2002.) a općina 96.669 stanovnika. Sombor je administrativno središte Zapadnobačkog okruga.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Sombor je na dnu bazena nekadašnjeg Panonskog mora.
Na 1178 km² sa gradom se smjestilo i 16 salaških naselja, posebna osobenost ovoga kraja, i još 15 sela: Aleksa Šantić, Bereg (srp. Bački Breg), Monoštor (srp. Bački Monoštor), Bezdan, Čonoplja, Doroslovo, Gakovo, Krnjaja (srp. Kljajićevo), Kolut, Rastina, Riđica, Stanišić, Lemeš (srp. Svetozar Miletić), Stapar i Telečka.
175 km jugoistočno od Sombora nalazi se Beograd, a 220 km sjeverno je Budimpešta.
[uredi] Stanovništvo
Etničke grupe[1]
- Srbi (64,09%),
- Mađari (7,27%),
- Jugoslaveni (6,45%),
- Hrvati (6,21%),
- Bunjevci (4,31%)
[uredi] Hrvati u Somboru
Sombor danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 15 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
U Somboru djeluju iduće ustanove Hrvata:
- HKUD "Vladimir Nazor" (utemeljeno 1936. pod imenom "Miroljub")
- Miroljub
- Bunjevačko kolo (utemeljeno 1920.)
- Urbani Šokci
U Somboru se održavaju iduće manifestacije Hrvata:
Hrvatski tragovi se protežu znatno u prošlost. Jedna od kulturnih znamenitosti grada Sombora, crkva Presvetog Trojstva, ima veze s Hrvatima. Na mjestu današnje crkve su bile se nalazile ruševine iz doba turske vlasti, a na njima su bunjevački Hrvati sagradili 1717. crkvu. Kasnije je na njenom mjestu 1763. dovršena gradnja nove barokne crkve posvećene Svetom Trojstvu, unutar koje su bili pokapani ugledni stanovnici Sombora.[2] Od Hrvata u Somboru, tradicionalno se smatra da su bunjevački Hrvati prevladavaju među Hrvatima u gradu Somboru, dok su šokački Hrvati u somborskoj okolici. Ipak, danas sve više raste udjel šokačkih Hrvata među somborskim Hrvatima, kojih 2008. ima oko osam tisuća. [3].
U vrijeme Domovinskog rata i srbijanskog vojnog angažmana u Hrvatskoj, kao i u poraću, Hrvati nisu smjeli isticati svoju nacionalnu pripadnost u samom gradu, pa su Šokci iz somborske seoske okolice njegovali hrvatski identitet, kulturu, jezik i običaje.[3]
Jedan od najpoznatijih somborskih Hrvata i somborskih stanovnika uopće je Ivan Frgić, višegodišnji jugoslavenskih hrvački reprezentativac i pjevač Zvonko Bogdan.
[uredi] Poznate osobe
- Zvonko Bogdan (1942.), pjevač
- Ivan Frgić (1953.), hrvač, jug. reprezentativac
- Ivo Škrabalo (1934.), hrv. političar i filmski djelatnik
- Zdenko Škrabalo (1929.), hrv. akademik, ministar vanjskih poslova, svjetski poznati medicinski stručnjak
- Radivoje Korać, srbijanski košarkaš i jug. reprezentativac
[uredi] Bilješke
- ↑ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ (srp.) TOO Sombor Crkva Presvetog Trojstva
- ↑ 3,0 3,1 Radio Subotica Jača urbana Šokadija
[uredi] Vanjske poveznice
- www.soinfo.org
- Radio emisija za Hrvate
- Tragovi (na njemačkom)
- Zvonik Somborska župa u 18. i na početku 19. stoljeća
- Zvonik Somborske katoličke župe i njihovi župnici
- Karmel u Somboru

