Sombor

Sombor (Cobor de Szentmihdly)
Stara gradska vijećnica
Grb
Nadimak: Ravangrad [nedostaje izvor]
Koordinate: 45°46′N 19°06′E
Država	Srbija
Pokrajina	Vojvodina
Okrug	Zapadnobački okrug
Općina	Sombor
mjesne zajednice	15
(Cobor de Szentmihdly)	1360
Sombor	1543
Osnivač	mađarska grofovska obitelj Cobor
Nazvan po	obitelj Cobor
Vlast
- gradonačelnik	Nemanja Delić (Demokratska Stranka)
Površina
- Ukupna	1.178 km²
- Urbano područje	275,8 km²
Visina	89 m
Stanovništvo (2002.)
- Grad	97.263
- Gustoća	187 stan./km²
- Urbano područje	51.471
Vremenska zona	UTC+1 (UTC)
- Ljeto (DST)	UTC+2 (UTC)
Poštanski broj	25240
Pozivni broj	025
Registarska oznaka	SO
Službena stranica www.sombor.rs
Karta
Sombor

Sombor

Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija). Grad ima ukupno 50.950 stanovnika (2002.) a općina 96.669 stanovnika. Sombor je administrativno središte Zapadnobačkog okruga.

Zemljopis

Sombor je na dnu bazena nekadašnjeg Panonskog mora. Nalazi se na obalama rječice Mostonge. Geomorfološku osnovu ovog grada čini nekoliko cjelina. Jedna je dio lesne zaravni Telečke, a druga je aluvijalna ravan rijeke Dunava. Ta se ravan sastoji od dvije cjeline: inundacijskog dijela i od aluvijalne terase.

Na 1178 km² sa gradom se smjestilo i 18 salaških naselja (salaši Bilić, Bukovac, Centrala, Čičovi, Gradina, Kozara, Lenija, Lugovo, Milčić, Matarići, Nenadić, Obzir, Radojevići, Rančevo, Rokovci, Šikara, Šaponje i Žarkovac), posebna osobenost ovoga kraja, i još 15 sela: Aleksa Šantić, Bereg (srp. Bački Breg), Monoštor (srp. Bački Monoštor), Bezdan, Čonoplja, Doroslovo, Gakovo, Krnjaja (srp. Kljajićevo), Kolut, Rastina, Riđica, Stanišić, Lemeš (srp. Svetozar Miletić), Stapar i Telečka.

175 km jugoistočno od Sombora nalazi se Beograd, a 220 km sjeverno je Budimpešta.

Povijest

Sombor je nastao prije hunskih provala u Europu i dolaska Ugra u Podunavlje i to na "otočićima Mostonge" .

O podrijetlu imena grada postoji veći broj teorija, a najvjerojatnija je ona po kojoj ime Sombor dolazi od Samobor, "bor na osami, osamljeni bor".

Promet

• aerodrom Sombor

Kultura

• Narodno pozorište Sombor

Mediji

• Somborske novine
• RTV Spektar
• K-54
• Radio Sombor
• Radio Fortuna

Vjerski objekti

Bivši i sadašnji vjerski objekti u Somboru.

Rimokatolički

• crkva sv. Mihovila
• Marijina crkva
• dominikanska crkva Uznesenja Marijina
• franjevačka crkva sv. Franje (iz turskog doba)
• franjevačka crkva iz 1717.
• crkva sv. Križa iz 1725.
• franjevački samostan 1750. (po nekim izvorima postojao je i 1686.)
• crkva Presvetog Trojstva iz 1762.
• kapele sv. Ivana Nepomuka, Gospe Snježne
• karmelićanski samostan iz 1904.

Pravoslavni

• crkva sv. Ivana Krstitelja iz 1786. (na mjestu bivše mošeje)
• crkva sv. Đurđa
• manastir Sombor

Stanovništvo

Povijesna naseljenost:

• 1720.:   2.916
• 1843.: 21.086
• 1852.: 22.363
• 1910.: 30.593
• 1961.: 37.760
• 1971.: 44.100
• 1981.: 48.454
• 1991.: 48.993
• 2002.: 51.471

1843. je Sombor imao 21.086 st., od čega je bilo 11.897 pravoslavnih kršćana, 9.082 rimokatolika, 56 židovske vjere i 51 protestant.

1852. je u Somboru živjelo 22.363 st..

Prema mađarskim statistikama od 1910., od 30.593 osobe u Somboru, 11.881 je govorilo srpski, 10.078 mađarski, 6.289 hrvatski (u statistikama kao "bunjevački"), 2.181 njemački i t.d..

Etničke grupe

• Srbi (64,09%),
• Mađari (7,27%),
• Jugoslaveni (6,45%),
• Hrvati (6,21%),
• Bunjevci (4,31%)

Hrvati u Somboru

Sombor je dao (po stanju od 15. prosinca 2002.) 15 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, od kojih su 2 izabrana u Vijeće.

U Somboru djeluju sljedeće ustanove Hrvata:

• HKUD "Vladimir Nazor" (utemeljeno 1936. pod imenom "Miroljub")
• Miroljub
• Bunjevačko kolo (utemeljeno 1920.)
• Udruženje Građana "Urbani Šokci" (utemeljeno 2008.)

U Somboru se održavaju sljedeće manifestacije Hrvata:

• Dužionica
• Veliko bunjevačko-šokačko prelo
• Likovna kolonija "Colorit"

Manifestacija „Veliko bunjevačko-šokačko prelo“ se održava u organizaciji somborskog Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Vladimir Nazor“.

Hrvatski tragovi se protežu znatno u prošlost. Jedna od kulturnih znamenitosti grada Sombora, crkva Presvetog Trojstva, ima veze s Hrvatima. Na mjestu današnje crkve su bile se nalazile ruševine iz doba turske vlasti, a na njima su bunjevački Hrvati sagradili 1717. crkvu. Kasnije je na njenom mjestu 1763. dovršena gradnja nove barokne crkve posvećene Svetom Trojstvu, unutar koje su bili pokapani ugledni stanovnici Sombora. Od Hrvata u Somboru, tradicionalno se smatra da su bunjevački Hrvati prevladavaju među Hrvatima u gradu Somboru, dok su šokački Hrvati u somborskoj okolici. Ipak, danas sve više raste udjel šokačkih Hrvata među somborskim Hrvatima, kojih 2008. ima oko osam tisuća. .
U vrijeme Domovinskog rata i srbijanskog vojnog angažmana u Hrvatskoj, kao i u poraću, Hrvati nisu smjeli isticati svoju nacionalnu pripadnost u samom gradu, pa su Šokci iz somborske seoske okolice njegovali hrvatski identitet, kulturu, jezik i običaje.

Prvi gradski kapetan Sombora tek oslobođenog od Turaka je bio Hrvat Duje Marković.

Kada je 1749. godine Sombor proglašen Slobodnim kraljevskim gradom, za prvog gradonačelnika Sombora izabran je Hrvat, Josip Parčetić.

Jedan od najpoznatijih somborskih Hrvata i somborskih stanovnika uopće je Ivan Frgić, višegodišnji jugoslavenskih hrvački reprezentativac i pjevač Zvonko Bogdan.

Od 2009. je Radio Sombor počeo emitirati jednosatnu tjednu emisiju na hrvatskom jeziku «Glas Hrvata».

Šport

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:

• nogomet: Radnički, Metalac, ŽAK, Omladinac, OFK Šikara, Sombor-Spektar, ŽFK Ravangrad
• košarka: KK Sombor (od 1966.), SO Koš
• odbojka: OK CVS
• rukomet: ŽRK Sombor, MRK Sombor, ŽRK Ravangrad
• šah: Somborski šahovski klub
• plivanje i vaterpolo: PVK Polet
• plivanje: Feniks, Aquarius, Sombor
• američki nogomet: Sombor Celtis
• kuglanje: Polet, Vihor
• karate: Somborac, Ravangrad
• boks: Sombor
• hrvanje: Radnički, Soko
• tenis: ŽAK, Game
• stolni tenis: ŽAK
• dizanje utega: Radnički
• atletika: Maraton
• konjički šport: Zapadna Bačka

Športski objekti u Somboru su gradska hala Mostonga, Gradski stadion (Staparski put bb), Stadion kraj pruge (Vojvođanska 78), SC Soko, gradski bazen i kupalište Štrand.

Poznate osobe

• Zvonko Bogdan (1942.), pjevač
• Ivan Frgić (1953.), hrvač, jug. reprezentativac
• Ivo Škrabalo (1934.- 2011.), hrv. političar i filmski djelatnik
• Zdenko Škrabalo (1929.), hrv. akademik, ministar vanjskih poslova, svjetski poznati medicinski stručnjak
• Radivoje Korać, srbijanski košarkaš i jug. reprezentativac
• Milan Konjović, (1898. - 1993.), slikar
• Martin Matić (1876.-1945.), hrv. kult. i pol. radnik
• Ernest Bošnjak (1876.-1963.), pionir kinematografije na području bivše Jugoslavije
• Milenko Beljanski (1923.-1996.), novinar, kroničar i publicist
• Franjo Bes (1954.), dizač utega
• Karlo Bijelicki (1813.-1878.), bibliofil, osnivač somborske knjižnice
• Pavle Blesić (1924.), slikar i kipar
• Samu Borovszky (1860.-1912.), povjesničar
• Antun Bošnjak -Tonika (1882. - 1930.), društveni djelatnik i političar
• Tomislav Gotovac (1937.-2010.), hrvatski filmski redatelj, glumac, performer, multimedijalni i konceptualni umjetnik
• Gyula Várossy, kalački nadbiskup
• Željko Hornjak, rukometni reprezentativac
• Aranka Hornjak-Mijić, rukometašica
• Ivan Zetović, prosvjetni djelatnik

Gradovi prijatelji

• Baja
• Kispest
• Čerkasi
• Veles

Regionalna kooperacija je ostvarena sa:

• Osijek
• Vukovar
• Tuzla

Zanimljivosti

U Somboru je 1928. osnovan Stolnoteniski savez Jugoslavije.

Vanjske poveznice

• www.soinfo.org
• Radio emisija za Hrvate
• Tragovi (na njemačkom)
• Zvonik Somborska župa u 18. i na početku 19. stoljeća
• Zvonik Somborske katoličke župe i njihovi župnici
• Zvonik Sombor
• Karmel u Somboru
• Glas ravnice Antonija Čota: Hrvati u tem Somboru, br. 104, srpanj 2006.