Sombor

Izvor: Wikipedija

Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija). Grad ima ukupno 50.950 stanovnika (2002.) a općina 96.669 stanovnika. Sombor je administrativno središte Zapadnobačkog okruga.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Hrvati u Somboru 4 Poznate osobe 5 Bilješke 6 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Sombor je na dnu bazena nekadašnjeg Panonskog mora.

Na 1178 km² sa gradom se smjestilo i 16 salaških naselja, posebna osobenost ovoga kraja, i još 15 sela: Aleksa Šantić, Bereg (srp. Bački Breg), Monoštor (srp. Bački Monoštor), Bezdan, Čonoplja, Doroslovo, Gakovo, Krnjaja (srp. Kljajićevo), Kolut, Rastina, Riđica, Stanišić, Lemeš (srp. Svetozar Miletić), Stapar i Telečka.

175 km jugoistočno od Sombora nalazi se Beograd, a 220 km sjeverno je Budimpešta.

[uredi] Stanovništvo

Etničke grupe^[1]

• Srbi (64,09%),
• Mađari (7,27%),
• Jugoslaveni (6,45%),
• Hrvati (6,21%),
• Bunjevci (4,31%)

[uredi] Hrvati u Somboru

Sombor danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 15 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

U Somboru djeluju iduće ustanove Hrvata:

• HKUD "Vladimir Nazor" (utemeljeno 1936. pod imenom "Miroljub")
• Miroljub
• Bunjevačko kolo (utemeljeno 1920.)
• Urbani Šokci

U Somboru se održavaju iduće manifestacije Hrvata:

• Dužionica

Hrvatski tragovi se protežu znatno u prošlost. Jedna od kulturnih znamenitosti grada Sombora, crkva Presvetog Trojstva, ima veze s Hrvatima. Na mjestu današnje crkve su bile se nalazile ruševine iz doba turske vlasti, a na njima su bunjevački Hrvati sagradili 1717. crkvu. Kasnije je na njenom mjestu 1763. dovršena gradnja nove barokne crkve posvećene Svetom Trojstvu, unutar koje su bili pokapani ugledni stanovnici Sombora.^[2] Od Hrvata u Somboru, tradicionalno se smatra da su bunjevački Hrvati prevladavaju među Hrvatima u gradu Somboru, dok su šokački Hrvati u somborskoj okolici. Ipak, danas sve više raste udjel šokačkih Hrvata među somborskim Hrvatima, kojih 2008. ima oko osam tisuća. ^[3].
U vrijeme Domovinskog rata i srbijanskog vojnog angažmana u Hrvatskoj, kao i u poraću, Hrvati nisu smjeli isticati svoju nacionalnu pripadnost u samom gradu, pa su Šokci iz somborske seoske okolice njegovali hrvatski identitet, kulturu, jezik i običaje.^[3]

Jedan od najpoznatijih somborskih Hrvata i somborskih stanovnika uopće je Ivan Frgić, višegodišnji jugoslavenskih hrvački reprezentativac i pjevač Zvonko Bogdan.

[uredi] Poznate osobe

• Zvonko Bogdan (1942.), pjevač
• Ivan Frgić (1953.), hrvač, jug. reprezentativac
• Ivo Škrabalo (1934.), hrv. političar i filmski djelatnik
• Zdenko Škrabalo (1929.), hrv. akademik, ministar vanjskih poslova, svjetski poznati medicinski stručnjak
• Radivoje Korać, srbijanski košarkaš i jug. reprezentativac

[uredi] Bilješke

[uredi] Vanjske poveznice

• www.soinfo.org
• Radio emisija za Hrvate
• Tragovi (na njemačkom)
• Zvonik Somborska župa u 18. i na početku 19. stoljeća
• Zvonik Somborske katoličke župe i njihovi župnici
• Karmel u Somboru