Vjesnik

Vjesnik
Vjesnikov neboder u Zagrebu
Tip	dnevne novine
Format	berliner
Vlasnik	Narodne novine
Izdavač	Narodne novine press d.o.o.
Glavni urednik	Bruno Lopandić
Utemeljen	24. lipnja 1940.
Jezik	hrvatski
Sjedište	Slavonska avenija 4, Zagreb, Hrvatska
Naklada	9.660 (2005.)
ISSN	0350-3305
OCLC	28366082
www.vjesnik.hr Službeno mrežno mjesto

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god. 1940. do 2012. Bila je također značajna izdavačka kuća, koja izdaje niz drugih izdanja, a u vrijeme socijalističke Jugoslavije imala je osobito velik značaj.

Povijest

Prvi broj izašao je 24. lipnja 1940. godine, a list se zvao Politički vjesnik. Zapravo, u tisku je načinjena pravopisna greška, pa je stajalo pogrešno "vijesnik" umjesto "vjesnik". List je, u ilegali, pokrenuo Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske. Početkom 1941. godine list dobiva naziv Vjesnik radnog naroda.

Početkom Drugoga svjetskog rata izlazi kao mjesečnik, sada nazvan Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte, preselivši u jesen 1941. na Kordun, pa 1942. u zaselak Tomići kraj Drežnice. Zanimljivo je da u zaglavlju lista od kolovoza 1941. stoji parola "Smrt fašizmu – Sloboda narodu!" koju prihvaća cijeli oslobodilački pokret. Od 1943. tiska se na Kapeli, ponovno kao tjednik. Redakcija se, shodno tijeku rata, nastavlja seliti, a u siječnju 1945. stiže u Split.

Od 11. svibnja 1945., pod današnjim imenom, Vjesnik izlazi kao dnevnik. Tek se tada i službeno u impresumu navodi ime glavnog urednika; bio je to Šerif Šehović. Prve poratne godine Vjesnika protječu u službi novom režimu. Šezdesetih godina širi se dopisnička mreža, list se sadržajno osvježava, a naklada raste. Vjesnikova kuća tada izdaje časopise i revije, od kojih su najpoznatiji bili Vjesnik u srijedu (VUS) i Start. Pokreće se akcija "Plava vrpca Vjesnika", nagrada za pothvate spašavanja na moru. 1960-ih u Vjesniku svoj prvi posao stječe kasnija "najveća živuća enciklopedija hrvatskog kazališta" Dalibor Foretić.

Uoči "Hrvatskoga proljeća", list dostiže nakladu od preko 100.000 primjeraka. Godine 1990. dolazi u interesnu sferu nove, HDZ-ove vlade. Kraće vrijeme, 1992. i 1993. godine, list nosi naziv Novi vjesnik. Od 1998. Vjesnik kao prve hrvatske dnevne novine izlazi i na internetu.

Prestanak izlaženja

Nakon 72 godine Vjesnik se gasi jer se njihov vlasnik Narodne novine i zainteresirani kupac britanski fond OAK Investment nisu dogovorili. Posljednji tiskani broj izašao je 20. travnja 2012. Nakon toga do 26. travnja 2012 izlazi u elektronskom obliku (e-novine), a zatim samo kao internetski portal Vjesnik.hr. Od dana 12. lipnja 2012. prestaje ažuriranje portala Vjesnik.hr.

Ploča na kući u Nazorovoj ulici u Zagrebu u kojoj je bilo prvo sjedište redakcije „Vjesnika“ 1940. i 1941. godine.

Glavni urednici

• Mladen Iveković (1940.)
• Josip Gjergja (1941.)
• Šime Balen (1943.)
• Šerif Šehović (1945.)
• Branko Priselac (1946.)
• Josip Kirigin (1946.)
• Branko Škrinjar (1947.-1948.)
• Zvane Črnja
• Franko Franulović
• Živko Vnuk (1950.)
• Frane Barbieri (1951.-1953.)
• Joško Palavršić (1953.-1955.)
• Božidar Novak (1955.-1963.)
• Milan Beslać (1963.-1966.)
• Mirko Peršen (1966.-1968.)
• Josip Vrhovec (1968.-1969.)
• Milovan Baletić (1970.-1971.)
• Drago Auguštin (1972.-1975.)
• Pero Pletikosa (1975.-1983.)
• Davor Šošić (1984.-1986.)
• Uroš Šoškić (1986.-1987.)
• Stevo Maoduš (1987.-1990.)
• Hidajet Biščević (1990.-1992.)
• Radovan Stipetić (1992.-1993.)
• Božidar Petrač (1993.)
• Krešimir Fijačko (1993.-1994.)
• Ante Ivković (1994.- 1996.)
• Nenad Ivanković (1996.-2000.)
• Igor Mandić (2000.)
• Zlatko Herljević (2000.- 2001.)
• Krešimir Fijačko (2001.- 2004.)
• Andrea Latinović (2004.- 2005.)
• Darko Đuretek (2005.- 2010.)
• Bruno Lopandić, (2010.- 2012.)
• Mirela Lilek, glavna urednica portala Vjesnik.hr, (2011.-2012.)

Kultura

U vrijeme dok je u Vjesnikovoj kulturnoj rubrici radio Dražen Vukov Colić kao kazališni kritičar, prema tvrdnji samog Colića, ta je rubrika ostala je zapamćena kao vjerojatno najbolja te vrste u ondašnjoj Hrvatskoj. Njegovi kolege koji su surađivali s njime u toj rubrici su bili osobama koji su "odredili hrvatsku kulturnu povijest" (abecedno): kazališni kritičar i teatrolog Dalibor Foretić, likovni kritičar i "duhovni otac" i direktor obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt, Vladimir Maleković, kritičar, kolumnist, polemičar i esejist Igor Mandić, novinar i književni kritičar Josip Pavičić, Veselko Tenžera "kao jedini pravi Matošev nasljednik" te televizijski i filmski kritičar Ivan Starčević.

Naslovi

• Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte (1941. – 29. rujna 1945.) – tjednik
• Vjesnik Narodnog fronta Hrvatske (30. rujna 1945. – 26. veljače 1953.) – dnevnik
• Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (27. veljače 1953. – 31. prosinca 1961.) – dnevnik
• Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (3. siječnja 1962. – 9. ožujka 1990.) – Zagrebačko izdanje ISSN 0350-3305, Pokrajinska izdanja ISSN 1331-8179
• Vjesnik (10. ožujka 1990. – 30. travnja/1. svibnja 1992.) – ISSN 0350-3305
• Novi vjesnik : dnevnik za demokratsku Hrvatsku (2. svibnja 1992. – br. 16282 iz 1993.), ISSN 1331-8187
• Vjesnik : hrvatski politički dnevnik od br. 16283 (1993. – danas), ISSN 0350-3305

Ostala izdanja

• Plavi vjesnik : informativni tjednik mladih za društvena pitanja (1. listopada 1954. – 1973.) – ISSN 0032-1435 – tjednik
• Večernji vjesnik (3. lipnja 1957. – 30. lipnja 1959.) – ISSN 1332-0300 – dnevnik (osim nedjelje)

Nagrade koje dodjeljuje Vjesnik

Vjesnikove nagrade za umjetnička dostignuća:

• nagrada "Ivan Goran Kovačić", nagrada za književnost
• nagrada Josip Račić, za likovnu umjetnost
• nagrada Josip Štolcer Slavenski, za glazbenu umjetnost
• nagrada Dubravko Dujšin, za kazališnu umjetnost
• nagrada Krešo Golik, za životni doprinos filmskoj umjetnosti

Vjesnikova nagrada za pothvate na moru:

• Plava vrpca Vjesnika

Vanjske poveznice

• Vjesnik.hr - Sužbene stranice
• Feljton povodom 60. godišnjice Vjesnika