Elektrolit

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Pojam elektrolita koristi se u elektrotehnici i medicini. Za značenje tog pojma u medicini vidi članak:


Elektrolit je tvar (otopina ili talina, ali može biti i čvrsta tvar) koja je električki vodljiva zbog gibanja slobodnih iona, tj. posjeduje svojstvo ionske vodljivosti. Jednostavan način dobivanja elektrolita je otapanjem odnosno razrjeđivanjem kiseline, lužine ili soli u pogodnom otapalu, najčešće u vodi. Pri tome tipično dolazi do disocijacije molekula kiseline, lužine odnosno soli, na dva iona čiji naboji su jednakih iznosa, ali suprotni po polu odnosno predznaku. Ioni s pozitivnim nabojem (kationi) su metalni dio soli odnosno lužine, a kod kiseline to je atom vodika. Negativni ioni (anioni) su kiselinski ostatak kod kiselina i soli (to je nemetal odnosno oksid nemetala), a kod lužina to je hidroksilna skupina -OH.

Elektrolit možemo opisati kao “jaki elektrolit” kad posjeduje veliku količinu slobodnih iona. Suprotno, “slabi elektrolit” posjeduje malu količinu slobodnih iona. Elektroliza koristi svojstva elektrolita.

Kada na primjer sumpornu kiselinu razrijedimo s vodom da bi dobili elektrolit, neke se molekule dijele bez vanjskog utjecaja, i stvaraju se ioni. Oni nose + i – naboj i veoma su mobilni. Ioni s pozitivnim nabojem zovu se “kationi”, a oni s negativnim nabojem “anioni”. Ako u takvu otopinu – elektrolit uronimo dvije metalne ploče –elektrode, koje su na različitom potencijalu, kroz elektrolit će poteći električna struja. Pozitivni ioni krenuti će, pod utjecajem električnog polja koji je nastao zbog razlike potencijala na elektrodama, prema katodi (negativno nabijena elektroda). Negativni ioni krenuti će prema anodi pozitivno nabijenoj elektrodi). Metalni ili vodikovi ioni su uvijek pozitivno nabijeni i uvijek se kreću u pravcu struje i pojavljuju se na katodi. Nemetalni ioni nose negativni naboj i kreću se suprotno od toka struje i mogu se pojaviti na anodi ili mogu sudjelovati u nekoj sekundarnoj kemijskoj reakciji.


Upotreba elektrolita:

  • Elektrolitski vodiči se upotrebljavaju kod nekih elektronskih uređaja gdje se koristi interakcija metala i elektrolita
  • Kod baterija elektroliti u interakciji s nekim metalima služe za spremanje i dobivanje električne energije
  • Kod nekih gorivih ćelija (eng. fuel cell), kruti elektrolit (protonski vodič), služi za električno spajanje anode i katode, s time da odvaja vodik i kisik (plinovi za pogon nekih gorivih celija).
  • Kod galvanizacije elektrolit nanosi metal na objekt koji treba biti zaštićen metalnim nanosom (cinčanje, niklovanje, pozlaćivanje, itd...), a služi i kao vodič koji električki povezuje taj objekt u električni krug.
  • Kod elektrolitskih kondenzatora kemijski efekt služi za stvaranje izuzetno tanke izolatorske prevlake, dok elektrolit služi kao kondenzatorska ploča.
  • Kod hidrometara, vlažnost zraka se mjeri mjerenjem vodljivosti skoro suhog elektrolita. Mjenjanjem vlage u zraku, mjenja se i količina vode u elektrolitu, a s time i vodljivost elektrolita.