Wikipedija:Jezična pitanja/Arhiv 12

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Jednina ili množina

Odluka o održavanju javne rasprave o Prijedlogu proračuna za 2007. godinu održat će se ... znači brojimo mjesta i termine kada će se održati. Je li pravilno javne rasprave ili javnih rasprava, pošto se održava na više mjesta a radi se o jednom proračunu? Hvala

Nekako mi ljepše odgovara množina, ali moglo bi i ovako ostati, nije neki problem. --Abyssus 10:55, 1. veljača 2007. (CET)

Namijenjen ili namjenjen

Znam da ide namijeniti, no piše li se namijenjen ili namjenjen? Što je pravilno? Hvala.

Namijenjen. Kako u infinitivu, tako i u glagolskom pridjevu trpnom. Uglavnom se to pravilno provodi, ako je dugi jat u infinitivu, bit će i ovdje. :) --Abyssus 11:53, 2. veljača 2007. (CET)

Razrijesiti dužnosti

Kaže li se razriješiti dužnosti ili razriješiti s dužnosti nekoga?

u Bujasovom hrv-eng rječniku stoji 'razriješiti dužnosti'

Aha, razriješiti dužnosti, već je postala ustaljenom sintagmom. --Abyssus 23:02, 7. veljača 2007. (CET)

Pečat

Može li biti pečat okruglog oblika?

Joj, koje pravopisno pitanje. :D Naravno. --Abyssus 23:06, 7. veljača 2007. (CET)
Više je pitanje značenjske naravi. Vjerojatno je pitatelj (evo nove hrv. riječi :) ) mislio na slučaj pečata i štambilja. Nama su svojevrjemeno govorili da je pečat okrugao, a štambilj kockast (odnosno, četvrtast, jer može biti i kao pravokutnik). Pod "okrugao" i "štambilj" mislimo na otisak kakvog ostavljaju, ne na njihov oblik. Kubura 09:21, 8. veljača 2007. (CET)
Glupost. Štambilj uopće nije hrvatska riječ. Ne znam zašto forsiraju takve umjetne razlike. Kao da olovka koja piše plavo bude "olovka", a ona koja piše crno "mijauvauvamu". --Abyssus 10:32, 8. veljača 2007. (CET)
Nemoj im davat zamisli :) .Kubura 09:37, 13. veljača 2007. (CET)
Hehehehe. :-) --Abyssus 14:52, 17. veljača 2007. (CET)

Novootvoren ili novotvoren

novootvoren salon ili novotvoren salon? hvala

Novootvoren. Novotvoren bi značilo da je tvoren i nov, kao novotvorenica. :-) --Abyssus 23:03, 7. veljača 2007. (CET)

Putovi/putevi, kutovi/kutevi, zlatarevo/zlatarovo

Putevi ili putovi? Kutevi ili kutovi? Zlatarovo ili zlatarevo?

Ovako, prijeglas je promjena u kojem se o iza palatala (č, ć, đ, dž, lj, nj, j, š) mijenja u e. Zato imamo muž - muževi (a ne mužovi), miš - miševi (a ne mišovi) ili pak s konjem (a ne s konjom), ali zato imamo kutovi. Isto vrijedi i za putovi, samo što se s vremenom pojavila značenjska iznijansiranost:
  • Poslao sam joj pismo putem pošte, a nakon toga šetao se zaraslim putom.
(u prvom je slučaju apstraktno, a u drugom konkretno značenje)

...tako da bi moglo i putovi i putevi, ovisi o tome na što misliš.

Dalje, zlatarovo bi čak bilo i pravilnije jer r nije palatal. Kad govorimo o djelu, govorimo o knjizi Zlatarovo zlato i naslov se ne smije mijenjati. No, dopuštena je dvostrukost - zlatarovo i zlatarevo. Zašto? Stvar je u tome da je to r nekoć bilo omekšano (u stsl.) te je zahtijevalo e, a poslije je to r otvrdnulo i prestalo biti omekšanim te je zahtijevalo o. U posljednje se vrijeme prvi, izvorni oblik opet vraća, ali to nema smisla zbog fonoloških promjena. Osobine staroslavenske fonologije sačuvao je tek ruski većinom, pogotovo štp se omekšanih suglasnika tiče (usp. naše more i rusko [morje]).
Dakle, za kraj - putovi/putevi; kutovi, zlatarovo, ali može i zlatarevo. Isto vrijedi i za ostale posvojne pridjeve tog oblika - mornarov/mornarev, ribarov/riberev itd. No, imenica car ima samo carev, ovdje je očuvana prva inačica. --Abyssus 19:39, 11. veljača 2007. (CET)

Skraćenice

Pravilno pisanje skraćenica poput godina, datum

Malo preciznosti ne bi škodilo. ;-) Godina: god. ili g. --Abyssus 02:50, 12. veljača 2007. (CET)

Sklanjanje imena i prezimena

Zanima me što je pravilno i da li postoji razlika kod muškog i ženskog roda: npr. Zaposlenik Marko Anić; zaposleniku Marku Aniću ili zaposleniku Marku Anić

Kod muškaraca se i ime i prezime sklanja, a kod žena samo ime. Dakle, zaposleniku Marku Aniću, ali zaposlenici Ivani Anić. Isto vrijedi i za strana imena: zaposlenika Edgara Alana Poea, zaposlenika Charlesa Smitha, zaposlenice Virginije Woolf...
No, iznimke su:
  • ženska prezimena na -a kad je češća praksa da se sklanja i prezime: pismo Edite Hercigonje, Tereze Kesovije...
  • ženska imena koja se ne sklanjaju jer su stranog porijekla: Nives, Ines, Dolores, Karmen i slična, zatim Julie, Lynn, Cindy, Rachel.... Dakle, sva ona za koja se "osjeti" da se ne mogu skloniti. Pazi: Julie nije isto što i Julia, jednako kao i odnos Marie - Maria. Ako završava na -a lijepo se sklanja (Julia, Juli(j)e, Juli(j)i), ali u prvom je slučaju jednako u cijeloj sklonidbi ([džuli], [mari']).

Staviti na uvid; koristiti

Može li se staviti na uvid dokumentacija koju neko traži? i Može li neko koristiti pravo na nešto?

Bolje dati na uvid. Glagol koristiti rabi se u dva slučaja: koristiti komu i koristiti se čim, bolje uzeti neki drugi glagol, npr rabi ili preformulirati: koristio se pravom na ~. --Abyssus 22:29, 12. veljača 2007. (CET)

Uvodno izlaganje

Je li ispravno reći ...Nakon uvodnog izlaganja predstavnika...?

Smijem li samo komentirati da mi je ovo jako simpatično? :-) Primjećujem isti stil i brigu o tekstu. I to cijenim! Da, naravno, sve je točno. :-) --Abyssus 22:30, 12. veljača 2007. (CET)

Glagoli

Čak je i djed pušio, ali njega nisu odveli, nego je umro prije putovanja Da li je rijec putovanja glagol u ovoj recenici?

Nije. Imenica izvedena od glagola (glagolska imenica). Glagoli su samo je pušio, nisu odveli i umro (perfekt). --Abyssus 11:59, 13. veljača 2007. (CET)

Prezime Bošković

Poštovani, molim Vas objasnite mi podrijetlo i etimologiju prezimena Bošković.

Zahvaljujem Vam uz srdačan pozdrav,Marija Derežić!

Ovo su jezična pitanja, a ne rodoslovno stablo. Pokušajte ovdje. --Abyssus 11:55, 13. veljača 2007. (CET)

Gaston Maurice Julia ima svoj skup.

Po francuskom matematičaru pod imenom Gaston Maurice Julia (otprilike /Gaston Moris Žilia/, valjda) nazvan je jedan fraktal. Na engleskom se to zove "Julia set". Set znači skup (s kratkim u). Kako bi to bilo na hrvatskom? Juliin skup? Julijin? Julijev? Juliev?

Julijin. Volim ga :-) --Abyssus 21:04, 13. veljača 2007. (CET)

Mia u dativu

Kako bi bilo ispravnije : Mii ili Miji ? Pretpostavljam da je Miji, ali znamo čija je pretpostavka majka... ;)--Duda R 23:28, 14. veljača 2007. (CET)

Miji. Ima jezikoslovaca koji dopuštaju hijat, ali logičnije je staviti j jer ga i izgovaramo. --Abyssus 09:38, 15. veljača 2007. (CET)

Za uvijek ili zauvijek

Kako se ispravno piše riječ ili riječi:

...za uvijek...

ili

...zauvijek...

što je ispravnije?

Unaprijed zahvaljujem. Branimir.


Zauvijek. Kriterij po kojem se ovakve riječi pišu zajedno jest da time mijenjaju značenje. U ovom slučaju to postaje prilog - zauvijek. --Abyssus 09:39, 15. veljača 2007. (CET)
Evo, da malo više objasnim. Pogledajte razliku između veze prijedloga i imenice te priloga:
  • Palo mi je na pamet da bi se to trebalo naučiti napamet.
U prvom slučaju ima doslovno značenje, a u drugom priloško (prilog načina - kako?).
Evo još nekih primjera:
  • On je uistinu vjerovao u dobrotu i u istinu.
  • Mislio sam i na žalost, i na radost, i na dijeljenje, ali nažalost nisam dokučio bitak.
  • Ni jedan ni drugi nisu bili pretjerano korisni - nijedan nije obavljao svoj posao.
  • Na jednom sam polju najednom vidio zeca!
  • Pričao je nadaleko i naširoko, a ja sam odlučio otići na daleko putovanje.
  • Sasvim je poludio sa svim svojim idejama!
  • "Za tim čovjekom uvijek su išle nevolje!" rekao je on i zatim nastavio priču.
  • Jedan put bio je obrastao travom, a drugi bješe prohodan - jedanput sam na njem vidio prekrasnu djevojku.
I slično. Dakle, promotriti se treba mijenja li se značenje riječi ako se one spajaju u cjelinu. Ako se mijenja - ostaje spojeno. Ako ne - nema smisla spajati. Mišljenja su podijeljena (neki pišu na žalost upravo tako, odvojeno), ali ja slijedim gornje naputke i tradiciju. Bar ovdje. ;-)
Isto vrijedi i za naposljetku koje pišem na posljetku, kao vezu prijedloga na i imenice posljedak (G posljetka) koja već označava posljedak, posljedicu i kraj. Značenje se ne mijenja spajanjem. Ali opet, dosljednosti radi i držanja jedne tradicije, nekako je češće pisati zajedno. Što ne znači da se toga treba striktno držati. Uglavnom se stvari ovdje prepuštaje vlastitu nahođenju. --Abyssus 14:12, 18. veljača 2007. (CET)

Pisanje brojeva slovima

Zna li netko kako bi se pravilno trebalo slovima napisati "1265-erica mladića"? Hvala!

Kako se piše broj 63,53 kn slovima? (pr. šezdesettrikuneipedesettrilipe- svezajedno ili se riječi s obje strane slova i razdvajaju?) Hvala!

Razdvaja se sve. Tisuću dvjesto šezdeset (i) pet mladića. Šezdeset (i) tri kune (i) pedeset tri lipe.
Ne odvaja se uglavnom na uplatnicama gdje se radi ekonomije i zbog malenog prostora sve piše zajedno. --Abyssus 14:00, 16. veljača 2007. (CET)

Titule

Kojim slovom se pišu funkcije npr. direktor, šef, rukovodilac i sl. u potpisu na kraju teksta. Hvala!

Malim, gdje god da bile. --Abyssus 14:00, 16. veljača 2007. (CET)
Da nastavim, titule se pišu velikim slovom samo ako se odnose na vladare država, zemalja, kraljevina itd. i to kad se navode bez imena ili su u službi kakve metafore:
  • Danas je papa Benedikt XVI. držao misu. Na njoj je s Papom bio i kardinal.
  • Engleska kraljica Elizabeta dala je izjavu. U njoj je Kraljica spomenula neke probleme.
Nekoć su (prije pedesetak godina) bile pisane velikim slovom i vojne te službene titule (tajnik, general itd.), ali to se sve piše malim slovom, pravilo se odnosi samo na vrhovne poglavare. Iznimna je situacija kad doista tko želi naglasiti veliko poštovanje pa se u pismu pišu naslovi poput ministar velikim slovom. No, to i nije pretjerano u skladu s pravopisnim normama. --Abyssus 14:17, 18. veljača 2007. (CET)

Sortimenta ili sortimenata

Je li ispravno u genitivu množine SORTIMENATA ili SORTIMENTA

Sortimenata. Moglo bi i sortimēntā (premda ne bih preporučila), ali je prvo ipak bolje, lakše za izgovor i u skladu s ostalim genitivima množine drugih imenica gdje prednost imaju oblici s nepostojanim a. Neke se skupine ne mogu razdvajati, poput st ili št (mjesata, igrališata), ali ova se sasvim dobro može (analogno s dokumenata). --Abyssus 15:04, 16. veljača 2007. (CET)

Složenica ili polusloženica

Kave pauza?

Nijedno. Kakva kave pauza? :D Najbolje opisno pauza za kavu. Ovako je inače neuspjela prevedenica engleskog coffee break. --Abyssus 15:04, 16. veljača 2007. (CET)

Pisanje riječi stranog podrijetla

Bila bih vam jako zahvalna kada biste mi razriješili dileme oko pisanja riječi stranog podrijetla (prvenstveno vlastitih imenica), s naglaskom na mijenjanje po padežima i tvorbu prisvojnih pridjeva, te naveli pravila za pisanje imena iz jezika koja se ne služe latinicom (npr. ruski, kineski...).

Pogledati ovdje (za dva navedena jezika pravila su u danom članku). Za ostalo ovisi, toga doista ima mnogo, pitajte pojedinačno, ovako je preopširno, doista. Sva pravila i iznimke mogu se naći u prvom izdanju londonca (Babić-Finka-Moguš), nekoliko stranica o tome. Dakle, izdanje iz 1971. ili 1990., mislim da su poslije to maknuli (bar u VIII. izdanju). Dakle, konkretizirati problem, molim. :-) --Abyssus 17:47, 16. veljača 2007. (CET)
Usput, možda bi Vas moglo zanimati Pisanje stranih imena iz germanskih jezika i Pisanje stranih imena iz romanskih jezika, djelo cijenjenog kolege. Ondje je objašnjeno naširoko ono što ovdje ne stane. Na posljetku, ovo su pitanja i odgovori. :-) Dakle, ako Vam što ne bude jasno ili imate konkretan problem - pitajte ovdje. Pozdrav, Abyssus 14:55, 17. veljača 2007. (CET).

Arhivirani vs. pohranjeni

Zanima me je li ispravno napisati "Arhivirani razgovori ove stranice" ili "Pohranjeni razgovori ove stranice"?

Isto, može oboje. Jedno je posuđenica, a drugo slavenska riječ. Postoji, doduše, nijansa u značenju. Ne bi mogao reći da si što arhivirao na sigurno mjesto. ;-) --Abyssus 19:55, 20. veljača 2007. (CET)

padeži

Imam rečenicu - Mrzio je moga psa. -u kojem padežu je ,genitivu ili akuzativu imenica? Je li to predmet glagolske radnje ili pripadnost? Hvala!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.146.75 (razgovordoprinosi) , 08:06, 21. veljače 2007.

Akuzativ. Predmetom je mržnje. Mrzio je (koga ili što)=psa. Kubura 08:28, 21. veljača 2007. (CET)
Da, akuzativ i objekt, naravno. Oblikom je jednak genitivu zato što se odnosi na živo (usp. koji za neživo - kojeg za živo), ali je akuzativ. Da je neživo, bilo bi npr. mrzio je moj radio. --Abyssus 19:30, 21. veljača 2007. (CET)

Stojati / Stajati

Kada ide jedno a kada drugo? U izmjenama zakona... Umjesto riječi ili teksta....stojat će ili stajat će riječ ili tekst...?

Stojati ne postoji. ;) Bar ne u hrvatskom jeziku. Stajati. --Abyssus 19:30, 21. veljača 2007. (CET)

Regresirano?

Može li biti regresirano gorivo? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.111.194.102 (razgovordoprinosi)

Ovisi što želite reći. Regresirati = vratiti, nazadovati, nadoknaditi. Regredirati = ostvarivati regres. Vjerojatno ovo prvo mislite pa eto, može onda. --Abyssus 17:29, 27. veljača 2007. (CET)

Kanalisanje?

Je li ispravno reći "kanalisanje"? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.111.194.102 (razgovordoprinosi)

U kojem jeziku? U hrvatskom ne. Ako mislite na neku izvedenicu od kanal, sufiks nikako ne može biti -isati nego -irati. --Abyssus 17:29, 27. veljača 2007. (CET)

Etno?

Piše li se etno-kuća ili etnokuća? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.111.194.102 (razgovordoprinosi)

Etnokuća. --Abyssus 17:29, 27. veljača 2007. (CET)

Dobra večer lingvisti, molim pomoć...

Premješteno iz Kafića

Jeli ovo novi ili stari hrvatski jezik i jeli uopće hrvatski? Prvi put sam tu,tek proučavam.Danas u "glasu istre",a i u "novom listu " je objavljena reportaža o madridu,i na jednom mistu se navodi rič " oblaporničiti " (?) Volija bi da mi neko reče znači li to išta,s obziron na to da mi nisu znali reći na telefon kad san oko 3 popodne nazva "Glas istre" Piše upravo tako, OBLAPORNIČITI ,i iz konteksta se nije moglo shvatiti,moglo bi svašta značiti.. Pita san još par ljudi i niko nije zna... eto,fala lipa unaprid.............................................................................>>Hardworker

Moram priznati da nisam nikad čula ta tu riječ i sumnjam da postoji. Vjerojatno je neka kovanica samog autora. --Abyssus 17:29, 27. veljača 2007. (CET)

Ovako. "Oblaporničiti" mi sliči na "oblaporan". Nisam siguran, to bi triba bit nekakvi rusizam, svojstven srpskom jeziku (pazite, postojidu i rusizmi svojstveni hrvatskom jeziku!).
Riječ "oblaporan" je uporabio Vladan Desnica u djelu "Proljeće Ivana Galeba". Pogledaj u rječniku u zadnjem dijelu knjige, ondi imaš privode za takve riječi. Kubura 13:34, 1. ožujak 2007. (CET)

Summons

Kako prevesti Summons?? -- Shippuden 15:48, 27. veljača 2007. (CET)

To glagol u 3.l.jd. ili imenica u množini? Uglavnom, ovisno o kontekstu to summon znači pozvati, dozvati, nuditi predaju itd., a imenica summon znači poziv, poziv na sud i sl. Za bolji prijevod, napiši kako je u kontekstu. Inače, evo ti mala pomoć... http://www.eudict.com Stevo-88 16:01, 27. veljača 2007. (CET)
Summons kao bića pozivana od strane nekog Naruto lika.-- Shippuden 16:11, 27. veljača 2007. (CET)
Pozivani, pozvani i varijacije. Možda participom? Uostalom, čemu prevoditi ako je to ime vrste likova. --Abyssus 17:29, 27. veljača 2007. (CET)
I ja sam tak mislio al mi se to učinilo protiv načela wikipedije. No dobro. Hvala na pomoći! -- Shippuden 18:06, 27. veljača 2007. (CET)

Padeži

Zadatak je iz teksta izvući sve imenice i odrediti ima rod, broj i padež:

Podijeli svaki sretan dan sa svojom obitelji, i prijateljima i svim ljudima koji nose dobre želje u srcu. Nesebično daruj svoje vrijeme prijatelju koji je bolestan, usamljen ili zbog bilo kojeg razloga onemogućen sudjelovati u igrama koje igraš s vršnjacima. Ne zaboravi da mišlju, riječju, pogledom i osmijehom možeš postati svjetlo, zvuk, boja, novi krajolik svomu prijatelju invalidu. Ti možeš sve! Možeš dobrotom i srcem učiniti ovaj svijet ljepšim, jer čovjekova dobrota, ljubav i razumijevanje širi ljepotu po svim kontinentima, širom našega planeta.


Molim za pomoć! Hvala.

Ovo nije služba za rješavanje domaćih zadaća. Neka se dijete samo potrudi, a iznesite oko čega imate dvojbu. Inače nikad neće naučiti. A ako je to neki student koji se sprema za standardni, vrijedi isto. --Abyssus 19:08, 27. veljača 2007. (CET)

Gospodin i gospođa - kratice

Molim kako se pravilno piše kratica za gospodin i gospođa, s točkom ili bez.

Bez točke - gđa i gđica. S točkom - g. --Abyssus 08:39, 1. ožujak 2007. (CET)

Logika ti je ova: gospodin si skratia u g(ospodin). Budući da se u kratici prekida riječ "usred", stavlja se točku.
Kod g(ospo)đa i g(ospo)đica, kraćenje je samo za unutarnji dijel riječi, ali završetak je ostao, odnosno, prekida riječi nema, pa se i ne stavlja točka.
Ista stvar je i kod doktora (dr). D(okto)r, bez točke. Kubura 13:28, 1. ožujak 2007. (CET)