Zagrad (Benkovac)

Zagrad
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Općina/grad	Benkovac
Najbliži veći grad	Benkovac
Površina	10 km2
Visina	114 mnm
Koordinate	44°03′28″N 15°30′41″E / 44.057862°N 15.511494°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	49
– gustoća	5 st./km2
Poštanski broj	23223 Škabrnja
Pozivni broj	023
Autooznaka	ZD
	Zagrad Zagrad na zemljovidu Hrvatske

Zagrad je selo u Zadarskoj županiji. Nalazi se 12 km zapadno od Benkovca i 25 km istočno od Zadra.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravnom organizacijom dijelom je Grada Benkovca.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Zagrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika			93	102	70	176			423	287	332	329	497	426	103	85	49
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. nastalo izdvajanjem dijela naselja Nadin u kojemu su sadržani podaci u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1900., 1910. i 1948. također iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarska aktivnost je usmjerena na ekološki uzgoj maslina i proizvodnju extra kvalitetnog maslinovog ulja, vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo i pčelarstvo te u manjem dijelu uzgoj povrtlarskih kultura. O kvaliteti proizvoda svjedoče nagrade i priznanja koja proizvođači iz Zagrada redovito osvajaju na degustacijama ulja, vina ili meda,

U novije vrijeme, zahvaljujući neposrednoj blizini mora i očuvanom prirodnom krajobrazu se intenzivira i djelatnost ekološke poljoprivrede i seoskog turizma te je pri HTZ registrirano nekoliko objekata tipa luksuznih kuća za najam.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zagrad svoje ime duguje činjenici da se nalazi u podnožju gradine (brda na kojem se prema povijesnim izvorima od 1.-7. st.n.e., nalazilo rimsko naselje Nadinium, a i Zagrad je sam do 1991. godine pripadao pod Nadin, kao jedan od zaseoka Nadina da bi se 1991. godine izdvojio kao zasebno selo.

Mjesto Zagrad se spominje u austro-ugarskom popisu stanovništva iz 1880. godine kad je brojalo 92 stanovnika.

Sastav stanovništva u Zagradu je do 1991. godine bio mješovit i činilo ga je po popisu iz 1991. godine oko 430 stanovnika od čega je srpsko staovništvo bilo većinsko s otprilike 60 %.

Od rujna 1991. godine je počelo zarobljavanje te odvođenje u zatvor u Kninu i protjerivanje hrvatskog stanovništva Zagrada, od strane srpskih pobunjenika. Nakon okupacije i pada Nadina, 19. studenoga 1991. i u Zagrad je u potpunosti zapriječen prilaz hrvatskom stanovništvu, čija je imovina tokom četiri godine okupacije, (1991.-1995.) u potpunosti opljačkana i devastirana od strane srpskih pobunjenika.

Već u prvim danima, nakon operacije Oluja, protjerano hrvatsko stanovništvo se vraća i kreće s obnovom uz pomoć institucija RH.

Na popisu stanovništva iz 2011. godine, Zagrad je brojao 85 stanovnika.

Danas je Zagrad mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom jer su ga Srbi napustili nakon operacije Oluja.

Promet[uredi | uredi kôd]

Nalazi se jugozapadno od autoceste kralja Tomislava, autoceste Split-Zagreb, a od izlaza Zadar II je udaljen 12 kilometara. Prometnica koja prolazi kroz selo je nakon Domovinskog rata asfaltirana u punom profilu te spada pod ingerenciju županijskih cesta.

Sjeverno od Zagrada prolazi željeznička pruga Zadar - Knin.