Zalska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zalska županija.

Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Zapadnom Podunavlju. Administrativno središte je Jegersek. Površina županije je 3784 km², a broj stanovnika 269.705. Sastoji se od 9 mikroregija i 257 općina.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Hrvatska imena naselja prema [1] ili [2]

Mikroregije[uredi VE | uredi]

Mikroregije u Zalskoj županiji
(podaci iz 2007.)

Mikroregija Središte Površina (km²) Stanovništvo Broj naselja
Hévízi Hévíz 123,60 12 473 8
Keszthelyi Kestel 349,33 34 806 16
Lenti Lentiba 663,09 22 313 51
Letenyei Letinja 388,69 17 391 27
Nagykanizsai Velika Kaniža (Nagykanizsa) 552,93 66 968 27
Pacsai Pacsa 278,82 10 792 20
Zalaegerszegi Jegersek (Zalaegerszeg) 788,61 97 266 65
Zalakarosi Zalakaros 311,85 13 196 19
Zalaszentgróti Zalaszentgrót 327,06 18 238 24


Seoska kuća u Etnografskom Muzeju Regije Göcsej

Gradovi s pravom županije[uredi VE | uredi]

Gradovi[uredi VE | uredi]

Sela[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U županiji živi oko 297.404 stanovnika (prema popisu 2001.).[5]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teritorij županije dijeli se na područje Kestelskog gorja (Keszthelyi-hegység) i Zalskih brda (Zalai-dombság). Glavne rijeke su Mura i Zala. Ovoj županiji pripada još oko 30 km duga obalna dionica Blatnog jezera. Hévíško jezero najveće je termalno jezero u Europi. Zalska županija poznata je po prostranim šumama.

Karta Zalskog varmeđa, oko 1910.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnje županije naseljeno je već od brončanog doba. Po broju nalaza posebno se ističe rimsko razdoblje (ostaci rimske ceste i ruševine naselja Valcum (kod naselja Fenékpuszta). U sredini 9-og stoljeća pripadalo je Velikomoravskoj kneževini. Od kraja istog stoljeća zauzimaju ga Mađari.

Tijekom srednjeg vijeka Zalsko varmeđe (županija) bilo je gnijezdo moćnih velikaša (Celjskih, porodice Bánffy itd). Do prvog turskog upada u to područje došlo je već 1480. godine. Od 1566. godine Zalsko varmeđe je bilo stalno na meti osmanske vojske (najkraći put k Beču vodio je preko njega). Padom Velike Kaniže u 1600. godini osvajači su umalo došli do čitavog područja.

Osmani su potjerani 1690. godine. Do druge polovine 20. stoljeća županija Zalska pripadala je među najslabije razvijenim područjima Mađarske.

1918. godine Zalska županija izgubila je svoj južni dio. Prekmurje i okolina Lendave (s kratkim prekidom u vrijeme mađarske okupacije 1941-1945. godine) pripali su jugoslavenskoj državi pa kasnije Sloveniji. U 1946. pa zatim u 1950. godine (tijekom preobrazbe županijskog sustava u Mađarskoj) veliki dijelovi su priključeni susjednoj Vesprimskoj županiji (uključujući sjevernu obalu Blatnog jezera). Grad Kestel i okolica vraćeni su Zalskoj županiji tek 1978. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najuspješnije tvrtke županije su Zalakerámia (proizvodnja keramičkih pločica) i Pannontej (mliječna industrija). U gospodarstvu važnu ulogu igra turizam. Na Blatnom jezeru važno je i ribarstvo.

Jezero Hévízi u Hévízu

Turizam[uredi VE | uredi]

Primat u turizmu županije nosi Hévíz sa svojim prirodnim termalnim jezerom (u ovom gradiću nalazi se čak 6 hotela sa četiri i jedan hotel s pet zvjezdica). Osim drugih termalnih kupališta (u prvom redu kupališnog kompleksa u Zalakarosu) ovaj kraj nudi i ostale turističke atrakcije: netaknutu prirodu (Nacionalni Park Balaton-felvidék, Prirodni rezervat Malo blatno jezero (mađ. Kis-Balaton) i seoski turizam (prvobitno u etnografskoj regiji Göcsej). U Kestelu se nalazi barokna Palača obitelji Festetić.

U Zalskoj županiji nalazi se jedan od pet međunarodnih aerodroma Mađarske (službeno Međunarodna zračna luka Sármellék, a u nekim voznim redovima označen kao FlyBalaton Airport ili Balaton).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Hrvatski glasnik Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
  3. Hrv. glasnik br.26/2007. Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.
  4. Hrv. glasnik br.1/2009. Daleko od mosta, 2. siječnja 2009.
  5. Popis 2001. Statistika

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]